Dostupni linkovi

Vlasti digle ruke od evropskih integracija?


Za Srbiju je u ovom trenutku sigurno najvažniji zadatak donošenje novog Ustava, ali to nikako ne znači da su zbog njega zapostavljene ostale važne teme, poput evropskih integracija, rekao je u kratkom razgovoru sa novinarima premijer Srbije Vojislav Koštunica. On najavljuje da će o sprovođenju Akcionog plana za hapšenje haških optuženika u ponedeljak u Luksemburgu razgovarati sa evropskim zvaničnicima:

„To je jedan sastanak sa trojkom Evropske unije kakav sam imao pre nekoliko meseci u Briselu, a sada u Luksemburgu, i sigurno da se ne mogu a da se ne dotaknu i ova druga pitanja koja su na dnevnom redu, uključujući i pitanje Kosova i Metohije. Ja ću u svakom slučaju i to pitanje pokrenuti, polazeći od toga da unoseći Kosovo i Metohiju u preambulu Ustava, Srbija jednostavno jasno stavlja do znanja da je privržena poštovanju međunarodnog prava. Ta preambula je prepisana iz Povelje Ujedinjenih nacija koja garantuje teritorijalni integritet i suverenitet svim postojećim državama.“

Generalni sekretar Srpske radikalne stranke Aleksandar Vučić smatra da danas niko ne može da zna u kom pravcu će se odvijati pregovori sa Evropskom unijom, pre svega zbog toga što se kosovski problem povezuje sa svim ostalim pitanjima:

„Ono što mislim da je vrlo važno, to je da Srbija, uz ono što je potrebno da ispuni, uvek traži da se odbrani i sačuva njen teritorijalni integritet, a onda su svi ostali razgovori neuporedivo lakši i neuporedivo jednostavniji. Mislim da je samo taj uslov jedan jedini koji mi možemo da tražimo i koji nije veliki. A onda bismo bili obavezni da kao država zaista, u skladu sa svim demokratskim, evropskim standardima, uradimo da naš glavni poredak, da naš ekonomski poredak i sve ostalo uredimo sa standardima priznatim svuda u svetu.“

Kako se bliži kraj godine, u političkoj javnosti Srbije raste zabrinutost da bi neispunjenje haških obaveza moglo u potpunosti da prekine letos suspendovane pregovore sa Evropskom unijom. Ministar finansija Mlađan Dinkić je ubeđen da se to neće dogoditi. U obraćanju Glavnom odboru svoje stranke G17 plus, on je rekao:

„Verujem da će pregovori s EU biti relativno brzo nastavljeni. Čak verujem da ćemo do kraja godine potpisati ugovor o asocijaciji i pridruživanju, a potpuno sam ubeđen da će Srbija u sledećoj godini postati kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.“

Doskorašnja predsednica skupštinskog Odbora za evropske integracije Ksenija Milivojević ne deli optimizam lidera stranke koju je do skoro i sama reprezentovala:

„S obzirom na poslednje izjave i zvaničnika iz Brisela i Karle del Ponte, utisak je da od nastavka pregovora za sad nema ništa, s obzirom da i dalje nije ispunjen ključni politički kriterijum, a to je saradnja sa Haškim tribunalom, odnosno, preciznije rečeno, Ratko Mladić pred Haškim tribunalom, što se teško može pretpostaviti da će se desiti u nekom doglednom vremenu. Samim tim bi doveli sebe u situaciju da zapravo budemo na potpuno začelju Evrope, što bi, naravno, imalo i ekonomske implikacije, u tom smislu što bi bile odložene ekonomske pogodnosti koje bi mi imali potpisivanjem tog sporazuma, kao što je liberalizacija trgovine u odnosu na EU, više direktnih stranih investicija i tako dalje.“

Da optimizam ministra Dinkića možda, ipak, ima osnova, veruje makroekonomista Vladimir Gligorov:

„To je moguće zbog toga što treba imati u vidu da je reč, ne o pridruživanju Evropskoj uniji, nego praktično sklapanju sporazuma o slobodnoj trgovini s EU. To nije neka velika stvar za EU. Tako da u krajnjoj instanci to u nekom trenutku mora da se uradi. Tako da mislim da je moguće da se, svejedno, ti pregovori nastave u nekom obliku, mada sumnjam da je moguće potpisati samo ugovor, a da to ipak na neki način ne bude opravdano tim haškim uslovom.“
XS
SM
MD
LG