Dostupni linkovi

logo-print

Prijava Haškom tribunalu protiv Kučana


Dvadesetogodišnji Dragan Rodić iz Rijeke poginuo je u lipnju 1991. godine kao ročnik bivše JNA u Sloveniji u okršaju sa slovenskom Teritorijalnom obranom na cesti prema aerodromu Brnik. Njegovi roditelji ni danas ne znaju pravu istinu o smrti svog sina. No, predsjednica Centra za razvoj demokracije, Semina Lončar, ističe da obdukcijski nalazi upućuju na sumnju u još jedan počinjeni ratni zločin:

„Svi obdukcijski nalazi ukazuju da je došlo do teške povrede humanitarnog prava iz Ženevske konvencije. Sve rane koje je zadobio su bile nanesene dum-dum metcima. Sudski patolog je utvrdio i da je, nakon što je već ubijen, dobio metak u potiljak iz neposredne blizine. Za sve leševe, koje smo do sada prezentirali, je upravo karakteristično da im je pucano u potiljak iz neposredne blizine.“

Zbog svih prikupljenih podataka Centar za razvoj demokracije i slovenski Helsinški monitor traže od Haškog suda da preispita iskaz koji je bivši slovenski predsjednik Milan Kučan dao pred Tribunalom 2003. godine, kao svjedok u procesu Slobodanu Miloševiću, a u kojem je više puta decidirano ustvrdio kako se u Sloveniji, točnije na graničnom prijelazu Holmec, nije dogodio nikakav ratni zločin, niti je tamo itko od vojnika JNA poginuo ili stradao, a ako je i bilo ekscesa, da su već procesuirani.

Predsjednica slovenskog Helsinškog odbora, Neva Predan Miklavčić:

„Zbog sumnje krivokletstva gospodina Kučana, podnijeti ćemo pismeni prosvjed Haškom tribunalu.“

Semina Lončar:

„Istina mora biti sveobuhvatna i potpuna. Ne možemo pričati o ratnim zločinima koji su se dogodili u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i dalje, ako ne startamo od prvih ratnih zločina koji su se dogodili, a to je bilo u Sloveniji.“

Svjedok i žrtva s karaule Holmec, Hrvat, Ante Bačak, ističe da nijedna država bivše Jugoslavije ne želi preuzeti brigu o stradalim ročnicima nekadašnje vojske. Tako su u Hrvatskoj, njegovom teško opečenom kolegi, Josipu Birkiću, zahtjev za invalidninom odbili uz obrazloženje da je „služio u neprijateljskoj JNA“:

„Jedino je Helsinški odbor nešto pokušavao, ali nadležne vlasti i sve te ustanove nisu ništa. Za njih je bitno da smo bili u JNA. JNA je poslije bila agresor, ali nismo mi krivi jer smo tada bili u regularnoj vojsci. To što se desilo, desilo se. Za nas koji smo stradali, niko ne zna, niti želi da zna.“

Prema riječima Semine Lončar, problem žrtava rata, ročnika bivše JNA, zasad je riješen jedino u Republici Srpskoj. Interes i spremnost da o tome „ozbiljno porazgovaraju“ pokazali su, kaže, i u Federaciji Bosne i Hercegovine, no, iz Hrvatskog državnog odvjetništva i ostalih institucija kojima su se obratili - još ništa:

„Hrvatskoj to nije u interesu, valjda da se ne bi na taj način ipak ublažili stavovi koji su negativistički prema pripadnicima JNA, da ne bi umanjili značaj Domovinskog rata. Zato se ne tretiraju ni zločini u Sloveniji. Ali mi im kažemo da rat u Sloveniji mogu politički okarakterizirat kako god želite, ali oni i vojni odsjeci su tu djecu slali. Mi želimo da ta djeca danas imaju obeštećenje i doživotne rente, da se ne srame gdje su bili i da to ne bude tako tajnovito i inkognito.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG