Dostupni linkovi

logo-print

Plus-minus 20 milijuna


Siva eminencija hrvatske politike iz druge polovice devedesetih godina Ivić Pašalić, posljednjih poduzetnik i konzultant, tvrdi da mu je jedna banka dala 20 milijuna eura kredita za njegove graditeljske projekte, isključivo temeljem studije izvedivosti. Iz banke odgovaraju da ne pamte slučaj da su dali novce temeljem dobrih ideja, već samo i isključivo na temelju depozita. Pašalić odgovara da depozita nije bilo niti kune.

Drugi slučaj: tajkun Hrvoje Petrač, optužen je da je organizirao otmicu sina svog prijatelja Vladimira Zagorca. Zagorec je tijekom devedesetih bio pomoćnik ministra obrane zadužen za nabavu i šef vladine firme „RH Alan“ koja se bavila kupoprodajom oružja. Petračev odvjetnik Anto Nobilo sada izlazi sa tezom da Petrač nije imao motiva otimati Zagorčevog sina i tražiti pišljivih pola milijuna eura otkupnine, kada mu je Zagorec prije toga dugi niz godina prepustio na upravljanje njegove nekretnine i novac, što ih je nelegalno stekao dok je bio pomoćniok ministra obrane. Nobilo za Radio Slobodna Evropa pojašnjava svoju strategiju:

„Nama nije cilj, niti će nam se dozvoliti da rasturimo Zagoreca u smislu da govorimo o njegovim zloupotrebama i slično; to nije naš posao, već posao policije, USKOK-a i tako dalje.“

Kao što je bilo i za očekivati, Zagorec je to na suđenju sve demantirao.

Pašalićev ogromni kredit – navodno bez ikakvog pologa, i javno izrečene optužbe da je Zagorac preko Petrača legalizirao svoju nelegalno na provizijama za oružje stečenu zaradu, možda su prvi slučajevi u kojima će na danje svjetlo izići ozbiljni slučajevi pranja novca u Hrvatskoj. Za Radio Slobodna Evropa govori ekonomski analitičar i autor jedine ozbiljnije studije o kriminalu u hrvatskoj pretvorbi Darko Petričić:

„Slučajevi Petrač, Zagorec i Pašalić tipični su primjeri pokušaja ubacivanja sumnjivo stečenog novca u legalne financijske tokove i legalne poslove. Što se tiče Pašalića i Petrača, koliko znam, njima se nitko nije ozbiljnije pozabavio.“

Za Zagorca se već ponešto zna – državna vojna firma „RH Alan“, kojoj je on bio na čelu, isplaćivala je novac na račune off shore kompanija Hrvoja Petrača. Njih su dvojica, prema pisanju izraelskih medija, na jedan bankovni račun u Tel Avivu prebacili 19 milijuna dolara. Zagorec je bio partner sa barem tri inozemna poduzeća koja se sumnjiče za ilegalnu trgovinu oružjem i tako dalje i tako dalje. Toliko o vezama Zagorca sa svijetom. A što se znade o njegovom radu kada je bio glavni logističar Ministarstva obrane? Darko Petričić:

„Postoje određene informacije kako je država plaćala višestruko skuplje naoružanje, opremu, municiju nego što je to bila cijena na slobodnom tržištu, gdje su mnogi posrednici zaradili deseterostruko veće iznose nego što je to trebalo. Bojim se da je u tim kanalima i Vladimir Zagorec, o čemu govori i njegova, sada puno vrijedna imovina.“

Predsjednica oporbenog Demokratskog centra i bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt bila je dugo godina Pašalićeva kolegica u savjetničkoj ekipi pokojnog predsjednika Tuđmana. Ona je iskreno začuđena povjerenjem što ga Pašalić navodno ima kod banke koja mu je – navodno bez pologa – odobrila 20 milijuna eura kredita:

„Teško mi je govoriti ovako unaprijed, međutim ovo je zasigurno početak raspetljavanja priče tko je na koji način stekao novce. Naime, ja sam 10 godina bila savjetnica predsjednika Republike i nemam ni teoretske mogućnosti dobiti kredit na primjer od 20 miliona eura.“

RSE: Da li se možda sjećate kola vam je plaća tada bila?

ŠKARE-OŽBOLT: Plaća mi je bila od 15.000 do 17.000 kuna.

RSE: Dakle, za pretpostaviti je da je i gospodin Pašalić imao sličnu plaću, plus-minus 20 posto.

ŠKARE-OŽBOLT: Tako je. On ima ženu, ja imam muža, možda moj muž nešto bolje zarađuje jer je arhitekt, ali sad da neko izmjeri moju imovinsku karticu i njegovu imovinsku karticu, pobroji cijelu moju imovinu i pita me mogu li ja dobiti 20 miliona na cijelu moju imovinu, a sva je opterećena kreditima.

Inače, jedna od najozbiljnijih evropskih zamjerki na račun Hrvatske je neefikasnost u borbi protiv korupcije, organiziranog kriminala i pranja novca. Zasada kao žrtve padaju profesori koji prodaju ispite i korumpirani liječnici. Hoće li na red konačno doći i ljudi teški desetke milijuna eura? Naši sugovornici nisu baš u to uvjereni, osim ako se ne procijeni da bi to bio baš dobar potez u predizbornoj godini
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG