Dostupni linkovi

logo-print

Silajdžić, Radmanović i - Komšić!


Mirna SADIKOVIC, Žana KOVACEVIC, Ankica BARBIR MLADINOVIC, Branka TRIVIC

Na izbore je izašlo 54,48 posto birača. Bošnjački član Predsjedništva BiH je Haris Silajdžić, Stranka za BiH, za kojeg je glasalo 62,10 posto birača u Federaciji BiH. Srpski član Predsjedništva je Nebojša Radmanović, iz Stranke nezavisnih socijaldemokrata, za kojeg je ukupno glasalo 54,8 birača u Republici Srpskoj. Otklonjene su i dileme oko hrvatskog člana Predsjedništva. Najviše glasova dobio je Željko Komšić, iz Socijaldemokratske partije BiH, za kojeg je glasalo 40,83 posto birača.

Prvi put objavljeni su i preliminarni rezultati za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske. Predsjednik Centralne izborne komisije BiH Branko Perić:

«Za predsjednika i potpredsjednika RS-a prebrojano je 63 posto ukupnih glasova. Za predsjednika RS-a vodi gospodin Milan Jelić, iz Saveza nezavisnih socijaledemokrata, koji je osvojio 51,93 posto. Drugi je Dragan Čavić, Srpska demokratska stranka, 29, 72 posto. Napominjem ovo je jedna lista, na njoj su predstavnici sva tri konstitutivna naroda, iz svakog naroda ko dobije najviše biće predsjednik, a ostala dva biće potpredsjednici RS-a.»

Prema do sada prebrojanim glasovima, u državnom parlamentu iz RS-a najviše poslanika imaće Savez nezavisnih socijaledmokrata, Srpska demokratska stranka i Partija demokratskog progresa, a iz Federacije Stranka demokratske akcije, Stranka za BiH, Hrvatska demokratska zajednica i Socijaldemokratska partija BiH.

Centralna izborna komisija najavila je da će zvanične rezultate objaviti za 15 dana.

* * * * *

Prema prvim preliminarnim i nezvaničnim rezultatima izbora u BiH, novi članovi Predsjedništva BiH su Haris Silajdžić, Nebojša Radmanović i Željko Komšić. Kandidati Stranke za BiH i Saveza nezavisnih socijademokrata ubjedljivo su pobijedili svoje protukandidate. Mrtava trka vođena je za hrvatskog člana Predsjedništva, te je nakon sinoćnjeg slavlja, Hrvatska demokratska zajednica danas priznala poraz svoga kandidata Ive Mire Jovića i priznala pobjedu kandidata Socijaldemokratske partije Željka Komšića. Glasnogovornik Hrvatske demokratske zajednice BiH Mišo Relota:

“Naš kandidat gospodin Ivo Miro Jović, kada gledamo hrvatsko biračko tijelo u BiH, ostvario je najviši broj glasova. Gospodin Željko Komšić je imao potporu hrvatskog naroda manje od 5 posto. Međutim, glasovima nehrvata gospodin Željko Komšić je izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Mi smatramo da je to tragedija za ovu država i za hrvatski narod u cjelini.”

Prema do sada saopštenim rezultatima, u RS-u ubjedljivo vodi Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika. Ova stranka u odnosu na Srpsku demokratsku stranku vodi i u utrci za Parlament BiH. U Federaciji BiH iz Stranke demokratske akcije tvrde da, prema podacima kojima raspolažu, i dalje stoje na poziciji najjače političke stranke. Predsjednik Socijaldemokratske partije BiH Zlatko Lagumdžija izjavio je da će SDP biti politička stranka broj jedan, te da će se boriti za treće mjesto u RS-u. Centralna Izborna komisija preliminarne rezultate najavila je za večeras.

Iako je u zemlji došlo do promjene vlasti, analitičari upozoravaju da pobjednici zastupaju iste nacionalističke koncepte na kojima se zasnivala i ranija vlast nacionalnih stranaka. Predsjednik Helsinškog odbora RS-a Branko Todorović:

«Što se tiče samih rezultata, oni nisu ohrabrujući. Nacionalistički barjak i nacionalističku retoriku, agresivnost na podjeli BiH su preuzeli drugi politički protagonisti, koji se mogu zvati i demokrati i socijaldemokrati, koji se mogu predstavljati da su za ovakvu ili onakvu BiH, ali u suštini ne radi se o promjenama stavova građana BiH, ne radi se o pobjedi nekih novih i drugačijih ideja.»

Todorović vjeruje kako će najveći predizborni rivali Haris Silajdžić i Milorad Dodik i nakon izbora istrajati na zahtjevima iz predizborne kampanje za ukidanjem entiteta i raspisivanju referenduma:

«Nemojte zaboraviti da se radi o dvije snažne političke individue koje su spremne u određenim trenucima otvoreno i direktno reći NE i međunarodnoj zajednici. Nijedan od njih neće biti spreman da popušta, pogotovo što će međunarodnoj zajednici biti veoma teško da vrši jedan pritisak - neću upotrijebiti riječ ucjene, vrlo se lako moglo ucjenjivati SDS koji je imao hipoteku korupcije ili ratnih zločina - na Dodika ili na Silajdžića.»

Teško je predvidjeti kako će biti moguće uspostaviti vlast na državnom nivou na potpuno suprotstavljenim stavovima pobjedničkih stranka, prije svih Saveza nezavisnih socijademokrata Milorada Dodika i Stranke za BiH Harisa Silajdžića, kaže politički analitičar iz Sarajeva Ugo Vlaisavljević:

«Ono što je najlakše predvidjeti jeste da neće nikako lako ići saradnja ove dvije vodeće sada stranke, SNSD-a i Stranke za BiH. Jako će biti otrežnjavajući naredni period za sve one koji vjeruju da će jednog dana naprosto doći do nekog ukinuća ili uklanjanja, povlačenja nacionalnih stranaka. Jedini put će biti put pregovora, uvažavanja. On je vrlo trnovit i u ovom sazivu možda čak i nemoguć.»

Srđan Dizdarević iz Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH naglašava da su izbori uglavnom bili fer i demokratski. Negodovanja pojedinih stranaka nakon poraza i sumnje u legitimnost provedenih izbora, kao što je to iskazao HDZ, Dizdarević komentariše ovako:

«Znate, ja bih mogao ironično kazati da bi onda trebalo Ustav BiH tako promijenitit da hrvatskog člana bira HDZ iz svojih redova. Gospodin Komšić je izabran voljom birača.»

Jedini napredak nakon opštih izbora 2006. godine u BiH naši sagovornici vide u demokratskoj atmosferi u kojoj su izbori održani, bez viskog stepena straha i nesigurnosti koji su postojali ranijih godina.

* * * * *

„Zemlja koja ima paradoksalno uređen sustav, ima i paradoksalne izborne rezultate“, ocjenjuje većina političkih analitičara u Hrvatskoj. Najvećim paradoksom smatraju činjenicu da je hrvatski član Predsjedništva izabran glasovima nehrvata, zbog čega ističu da su Bosni i Hercegovini nužne ustavne promjene i promjene izbornog zakona.

Najavu bosansko-hercegovačkog HDZ-a da možda neće priznati rezultate izbora jer je za člana Predsjedništva BiH izabran Hrvat kojeg su uglavnom birali nehrvati, među prvima je prokomentirao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić:

„Postoje pravila po kojima se izbori vrše u bilo kojoj zemlji, pa tako i u Bosni i Hercegovini. Ako su smatrali da pravila nisu tako postavljena kako misle da bi trebala biti, onda je to trebalo izboriti prije samih izbora. Uvijek je onaj koji izgubi nezadovoljan.“

Hrvatski premijer Ivo Sanader - Važno je da su izbori protekli u redu, ne želimo se miješati u unutarnje stvari Bosne i Hercegovine. Ali hrvatsko zajedništvo je, prema njegovim riječima, u interesu samih Hrvata u BiH:

„Uvijek sam zagovarao i dalje ću zagovarati da Hrvati, kako bi osigurali svoj status ravnopravnog naroda, treba zajednički da se objedine i da se ujedine oko interesa, kako bi mogli zajednički nastupiti u obrani svog statusa, a to je ravnopravni narod, konstitutivni narod Bosne i Hercegovine.“

Bez obzira na političku orijentaciju, lijevu ili desnu, većina političkih analitičara u Hrvatskoj slažu se s ocjenom da izbor SDP-ovog kandidata Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, zahtijeva dodatnu analizu. Doktor Mate Granić:

„Ovakav rezultat jednako tako neće dovesti do brzog formiranja vlade. Biće potreba pomoć međunarodne zajednice.“

Voditelj Centra za politička istraživanja, doktor Anđelko Milardović:

„Činjenica je da će međunarodne snage ili protektorat otići, a ta zemlja bi konačno trebala stati na svoje noge. Sa ovako relativno malim odzivom vlast će se konstituirat u jednoj protirječnosti i pitanje je kako ta država može funkcionirati bez protektorata.“

SDP-ovac Tonino Picula - HDZ u BiH je politički gubitnik i u slučaju Komšićeva uspjeha nepotrebno širi predrasude:

„Osobno smatram da je to potez koji ne mora derogirati interese Hrvata u BiH jer oni koji se pozivaju na svoju ekskluzivnost imali su 15 dugih godina prilike da usreće Hrvate u BiH.“

Analitičar Davor Gjenero – Bosna i Hercegovina, na žalost, nije građanska država, a u konsocijacijskom modelu demokracije nije sukladno da jedna nacija bira političku elitu drugoj naciji:

„Zbog toga je točno da način na koji bi mogao biti izabran hrvatski član predsjedništva BiH je legalan, ali nije legitiman.“

* * * * *

A evo kako u Srbiji komentarišu izborne rezultate iz BiH.

Poraz stranaka sa jasnom nacionalnom odrednicom na izborima u Bosni i Hercegovini – Srpske demokratske stranke (SDS), Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) – svakako je vodeća regionalna vest, saglasni su poznavaoci prilika na prostoru eks-jugoslovenskih država. Portparol Demokratske stranke Srbije Andreja Mladenović pozdravio je izborni rezultat u Republici Srpskoj rekavši da je to izraz volje većinskog biračkog tela tog entiteta:

«Građani su ti koji odlučuju. Građani su procenili šta je za njih u ovom trenutku bolje, ko može bolje da ih predstavlja i vodi, i mi potpuno poštujemo odluku građana. Stav Srbije prema izborima je bio podrška Republici Srpskoj. Ne pojedincu, ne partiji, već Republici Srpskoj i to je ono što pokazuje zrelost u Srbiji. Mi ovde smo zaista pokazali da vidimo Republiku Srpsku kao partnera i naravno Bosnu i Hercegovinu, ali posebno Republiku Srpsku, i da je i taj stav Srbije doprineo političkoj stabilnosti.»

Politički analitičar Zoran Stojiljković smatra da jačanje stranaka demokratskog bloka u oba bosanskohercegovačka entiteta može imati pozitivne reperkusije na Srbiju i na druge države eks-jugoslovenskog prostora:

«Ako budu potvrđeni preliminarni rezultati da na izborima u BiH i njenim entitetima primarnu poziciju gube stranke jasne nacionalne orijentacije, a da će pobedničke rezultate imati stranke sa naglašenom nacionalnom retorikom, ali, uslovno da kažemo, nacionalno-demokratskom koja razume kvalitet i standarde i trajnost rešenja koje BiH konstituiše kao trajnu državnu zajednicu, a nalaze fini balans između s jedne strane retorike ukidanja Republike Srpske, s druge strane ukidanja potencijalnih mogućnosti referendumskih izdvajanja, onda bi to imalo neki blagotvorni uticaj i na širi prostor eks-Jugoslavije, pa i na praksu u Srbiji u tom smislu, što bi pokazalo da ipak kapaciteti i viđenja i biračkog tela i političkih aktera vode ka dominaciji onoga što bismo mogli nazvati nacionalno-demokratski politički blokovi, koji glavnu perspektivu uz sve probleme koje nose zatečeno stanje vide u evropskim integracijama.»

Uz ovu, prisutne su i ocene analitičara poput Tanje Topić, koji smatraj uda su rezultati bosanskohercegovačkih izbora posledica predizborne retorike tamošnjih lidera, koji s jedne strane zagovarali ukidanje RS-a, a sa druge pretili referendumom o nezavisnosti tog entiteta. Tanja Topić je mišljenja da su u odnosu na sve prethodne, ovi izbori u BiH karakteristični po tome što se u Republici Srpskoj promenila partija koja je vršila nacionalnu homogenizaciju. Do sada je to uglavnom bila SDS, a sada je to leva, Dodikova stranka – Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
XS
SM
MD
LG