Dostupni linkovi

logo-print

Albanci u Crnoj Gori žele status nacionalne manjine


Gost je RFE je Ferhat Dinoša, predsjednik Demokratske unije Albanaca (DUA) u Crnoj Gori, sa kojim razgovaramo o tome šta bi mogla biti pozadina nedavno pripremanih terorističkih napada u Crnoj Gori, zbog čega je policija 9. septembra uhapsila 14 lica koja su osumnjičena za terorističko djelovanje, špekulacijama da je i on bio jedna od potencijalnih meta napadača, te odnosima u Malesiji, gdje živi većinsko albansko stanovništvo, katoličke i islamske vjere. Dinoša govori i o očekivanjima od vladajuće crnogorske koalicije Demokratske partije socijalista - Socijaldemokratske partije (DPS-SDP), sa kojima je DUA na lokalnom nivou sklopila sporazum, ali očekuje učešće u vlasti i na republičkom nivou, kao i ustavnim rješenjima za manjine tokom predstojeće procedure donošenja Ustava nezavisne Crne Gore.

RSE: Gospodine Dinoša, da započnemo onim što je proteklih dana u centru pažnje javnosti. Naime, neki izvori navode da je u pozadini pripremanih terorističkih akcija u Malesiji - sukob između Albanaca islamske i katoličke vjeroispovijesti. Da li je to tačno?

DINOŠA: Informacije su još uvijek nepotpune, ali ne vjerujem da je to bilo po srijedi, makar ne iz onoga što se da zaključiti na osnovu dosadašnjih odnosa Albanaca različitih vjera. Nikada se nije desilo da bude vjerskih problema između Albanaca. Vjerujem da će i ovaj put to ostati tako. Najvažnije je, po meni, da sud što brže uradi svoj posao i da se sazna puna istina o tom slučaju. Ako je bilo krivih za taj slučaj, treba reći ko je kriv i ko je nalogodavac takve aktivnosti. Treba utvrditi da li je u svemu tome bilo prekoračenja nadležnosti od strane policije Crne Gore, koja tvrdi da ih nije bilo. Apsolutno sam ubjeđen da kada se bude saznala puna istina o tom slučaju, i ukoliko se bude potvrdilo da se određena grupa bavila takvim aktivnostima koje navodi policija, da će lokalno stanovništvo znati da se pozicionira u tom pravcu i da se neće remetiti međuvjerski odnosi, nego će se znati ko za to snosi odgovornost. Biće ljudi koji će raditi na tome da tenzije splasnu jer određene tenzije zaista postoje. Naravno da ljudi u ovo vrijeme rade u tom pravcu da se to ne shvati kao nešto što se tiče stanovništva dviju vjera, katoličke i islamske vjeroispovijesti, nego da se radi o određenoj grupi koja je imala takav nalog izvan Crne Gore, ali koja je presječena u toj aktivnosti.

RSE: Da li je status opštine Tuzi, kako se govorilo, jedan od mogućih razloga sukoba?

DINOŠA: Snage koje su sad već postavljene u političkim krugovima, a koje su ranije djelovale kao nevladine organizacije, su to koristile kao alibi za neku vrstu napada na Demokratsku uniju Albanaca i mene lično jer smo mi podržali Zakon o glavnom gradu, koji predviđa status gradske opštine Tuzi. Upravo se ovih dana potvrđuje to što je bila naša priča. Bili smo ubjeđeni da je status opštine najbolji prelazni projekt, imajući u vidu dugogodišnje siromaštvo i nerazvijenost tog kraja. Snage koje su napadale taj projekt učestvovale su u lokalnim izborima za gradsku opštinu Tuzi. Demokratski savez i Albanska alternativa, kao nova politička snaga na političkoj sceni Crne Gore, sklopile su koaliciju sa Socijalističkom narodnom partijom u Tuzima jer im je falilo glasova za većinu u lokalnom Parlamentu. Sve to govori da je Demokratska unija Albanaca bila u pravu kada je u taj projekt ušla zbog bržeg razvoja Malesije, a ne zbog onoga što je bilo predmetom optužbi od strane ovih snaga.

RSE: Vi ste jedna od najuglednijih ličnosti tog kraja. Čak se navodilo i da ste jedna od mogućih meta u tim planiranim akcijama bili Vi. Kakva je sada situacija u tom kraju? Da li su tenzije spuštene nakon svega što se desilo?

DINOŠA: Tenzija je manje, a više je razgovora između ljudi. Apsolutno se čeka ono što će biti riječ suda, presuda za članove grupe. Ima komentara da svi koji su pritvoreni ne bi trebalo da budu krivi. Tu može biti izmanipulisanih ljudi, ali riječ suda će apsolutno pojasniti situaciju i uticati ja se nadam na poboljšanje stanja. Što se tiče toga da sam i ja bio neka vrsta mete, ja apsolustno to ne nosim kao cilj šire grupe. Moguće da je među malom grupom ili pojedincima bilo i takve dužnosti, takvog zadatka, od strane nekoga. Ali ja sam rekao i apsolutno nosim to kao habitus življenja, moja glava nije u ničijim rukama, sem u Božjim.Osim toga, dobar Albanac me ne može ubiti, kad kažem Albanac mislim na dobrog Albanca. Ja ću raditi i živjeti koliko je Bog odredio.

RSE: Ranije bi mnogi ovakavu situaciju, hapšenje grupe građana albanske nacionalnosti osumnjicene za terorizam, neki iskoristili u političke svrhe i rekli "evo sada je na djelu nakon sticanja nezavisnosti pokušaj da se destabilizuje Crna Gora i da se otcijepi onaj dio na kojem su Albanci većina". Čini se da to ovog puta nije bio slučaj. Imate li i Vi takav osjećaj?

DINOŠA: Prva moja reakcija kada smo vidjeli arsenale oružja koji su prikazivani na medijima, bila je da bi oružje u Malesiji, korišćenje oružja, najviše štetilo interesu samih Albanaca u Malesiji, ali i procesima u Crnoj Gori i saradnji Crne Gore sa susjedima. To ne bi išlo, niti u korist Albanije, niti u korist Kosova uoči definisanja finalnog statusa. Na sreću, iz kontakata koje imam sa zvaničnicima i u Tirani i u Prištini, znam zasigurno da takve aktivnosti nemaju podršku, niti zvanične niti opozicione Tirane ili Prištine i da je, dakle, riječ o frustriranim grupama koje imaju stare obaveze koje, moguće, nisu bile efikasne u onome što su im gazde naređivale i da su i ovaj put pokušali da stvore pometnju na nekom drugom kanalu, nekoj drugoj liniji, ali je to presječeno. Mislim da će građani Malesije, čim se bude saznala puna istina o ovom slučaju, znati da se ponesu prema tome.

RSE: Da sada pređemo na političku postizbornu scenu. Mnogi vas optužuju da ste se ulaskom u koaliciju sa Demokratskom partijom socijalista i Socijaldemokratskom partijom u nekim opštinama previše približili vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori?

DINOŠA: Poslije takve optužbe, ja vjerujem da će vrijeme ubrzo pokazati da je to bio korak u pravom pravcu, moguće malo prije vremena, zbog toga što smo još uvijek neka vrsta pretpolitičkog društva, ali u tu koaliciju smo ušli isključivo zbog bržeg razvoja tih sredina u kojima Albanci čine ili većinu, ili dobar postotak stanovništva. Zna se da su te sredine bile najnerazvijenije dugo, i tokom komunizma i za vrijeme pluralizma, i zna se sa druge strane da razvoj Ulcinja, Tuzi, Plava i Rožaja ne može da bude bez partnerske saradnje sa Vladom Republike Crne Gore. U Ulcinju već imamo dobar rezultat. Predsjednik Ulcinja narednih pet godina biće kandidat iz DUA-e, gospodin Gzim Hajdinaga, koji je bio i jeste još uvijek ministar za prava nacionalnih manjina. I to govori da, čim smo bili spremni, čim je i gospodin Hajdinaga prihvatio da se iz ministarske fotelje vrati u rodni grad, to pokazuje da to činimo samo iz ubjeđenja da je to interes građana, zapostavljajući lične pozicije ili ambicije pojedinaca.

RSE: A očekujete li podjelu vlasti samo na lokalnom nivou ili očekujete da će vaša stranka participirati i u raspodjeli ministarstava? Da li možda i dalje očekujete da zadržite mjesto ministra za nacionalne manjine, koje pokriva gospodin Hajdinaga, a koji je sada gradonačelnik Ulcinja?

DINOŠA: Mi smo na parlamentarne izbore izašli samostalno kao stranka, ali smo, sklapajući predizbornu koaliciju na lokalnom nivou sa DPS-om i SDP-om, sa DPS –om, potpisali sporazum koji obavezuje najjaču stranku u Crnoj Gori da se postara da Demokratska unija Albanaca ima i ubuduće svoje ljude u Vladi Crne Gore. Imaćemo ministra za manjinska prava i nekoliko predstavnika u drugim ministarstvima Vlade Republike Crne Gore, tamo gdje možemo najviše biti od koristi.Osim toga, imaćemo, po prvi put, diplomatske kvote u diplomatskim predstavništvima Crne Gore, jednog ambasadora i nekoliko činovnika.

RSE: Ovoga puta u Parlament je na nedavno okončanim paralamentarnim izborima, ušao veći broj stranaka koje zastupaju interese manjina, konkretno albanskog naroda, nego do sada. Kako će se to odraziti ubuduće?

DINOŠA: To može da bude problematično ako bude različitih projekata u vezi sa statusom Albanaca u Crnoj Gori. Međutim, ja mislim da treba ići u pravcu stvaranja nacionalnog vijeća Albanaca u Crnoj Gori. To pravo se ima i na osnovu usvojenog Zakona o manjinskim pravima i slobodama, čija su dva člana, koja se tiču mehanizma sigurne zastupljenosti u Parlamentu Crne Gore, osporeni od strane Ustavnog suda, ali i tu ćemo morati da proizvedemo optimalno rješenje. Ali, dakle, činjenica da je više albanskih stranaka u Parlamentu Crne Gore će se neutralisati osnivanjem Nacionalnog vijeća Albanaca. Zna se kao se to radi i DUA će insistirati da se ide u tom pravcu, kako bi se imalo jedno tijelo koje zaista može da govori o predstavničkoj ulozi kada su Albanci u pitanju, koje će imati kapacitet donošenja odluka o pitanjima koja se tiču fundamentalnih razmjera identiteta Albanaca.

RSE: Kako očekujete da će se razvijati situacija sa Zakonom o manjinama? Znamo da je usvojen neposredno uoči referenduma, da bi ljetos, uoči raspisivanja izbora, Ustavni sud osporio odredbe koje se tiču izbornog zakonodavstva za manjine. Tome ste se oštro suprotstavili. Šta očekujete da će se dogoditi?

DINOŠA: Insistiraćemo da takvo rješenje uđe u novi Ustav Crne Gore. Već vidim da će biti priče o o građanskoj državi Crnoj Gori. Naravno da će tu političari imati svoju riječ. Ja, pravo da Vam kažem, ne mogu da razlučim šta znači građanska država, ali mogu da pojmim ono što je težnja, da se stvori civilno društvo. Ali, znam da su većina država u Evropi nacionalne države i da Albancima u Crnoj Gori ne bi smetalo da Crna Gora bude država većinskog naroda i manjina koje u njoj žive. Što se Albanaca tiče, mi ćemo se zalagati za to da Albanci u Crnoj Gori imaju status nacionalne manjine. Ako bi novi ustav definisao Crnu Goru kao građansku državu, mi ćemo insistirati da se ima mehanizam koji obezbjeđuje prava shodno evropskim uzusima, prava koja moraju imati u vidu ono što je institut afirmativne akcije. Bez toga ne može biti riječi o pravima manjina u multinacionalnoj državi. Mi ćemo se zalagati da to bude utanačeno i u novom ustavu Crne Gore.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG