Dostupni linkovi

logo-print

Novi ustav bez srpskog jezika


Prijedlog o crnogorskom kao službenom jeziku u Crnoj Gori smatram potpuno očekivanim, rekao je Dragan Kujović, funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista. Komentarišući informaciju da tekst budućeg ustava Crne Gore, između ostalog, sadrži odrednicu kojom će se službeni jezik nazvati crnogorskim, Kujović je rekao i da bi i oni koji misle drugačije trebalo da sagledaju argumente koje nudi ekspertska grupa. Kujović je izrazio i uvjerenje da će ovakvo rješenje biti prihvaćeno od većine građana:

„Crna Gora je samostalna država, Crnogorci većinski narod. Bivši srpskohrvatski jezik kao službeni jezik bivše države postao je jezikom: hrvatskim, srpskim, bosanskim, odnosno bošnjačkim, odnosno, svi su preuzeli ime jezika zavisno od države ili nacije. Meni je sasvim logično da se u Crnoj Gori jezik zove crnogorski. Ne stoje tu samo politički razlozi. Istina je da ime jezika jeste i prije svega stvar konvencije, dogovora, ali tu postoje i lingvistički razlozi da se jezik nazove crnogorskim.“

Profesor Mijat Šuković, predsjednik Savjeta za ustavna pitanja, je za današnju „Pobjedu“ izjavio da ekspertski tekst novog ustava, između ostalog, sadrži i rješenja o crnogorskom kao službenom jeziku u Crnoj Gori. Time se ukida srpski, koji je uveden prije svega desetak godina „žabljačkim“ Ustavom Savezne Republike Jugoslavije, čije su jedine članice bile Crna Gora i Srbija. Do tada je kao oficijelni jezik egzistirao srpskohrvatski.

Prve reakcije političkih partija na uvođenje pojma crnogorski jezik u budući ustav su različite. U Pokretu za promjene kažu da je teško izjašnjavati se o nečemo što još nije viđeno. Funkcioner ove partije Koča Pavlović, prije svega, ističe okolnost da javnost na sasvim neformalan način dolazi do saznanja o pojedinim rješenjima iz ekspertskog teksta budućeg ustava koji najjača opoziciona partija uopšte nije ni vidjela:

„Mislimo da je strašno značajno da u ovom početnom trenutku kompletna pažnja i javnosti i političke i druge bude usmjerena u pravcu usaglašavanja modela donošenja ustava i da bi to trebalo sada da bude politički prioritet i da je pomalo ubacivanje ovih stvari kakva su pitanje jezika i crkve samo onemogućava i stvara klimu u kojoj će se teško doći do bilo kakvog koncenzusa o modelu donošenja ustava.“

Prosrpske stranke se protive. Budimir Aleksić, funkcioner Srpske narodne stranke, kaže da je namjera aktuelnog crnogorskog režima da službeni jezik imenuje crnogorskim skandal bez presedana:

„Prvo, zato što se time na najbrutalniji način suspenduje volja većine građana Crne Gore koji su na popisu 2003. godine nedvosmisleno rekli da im je maternji jezik srpski jezik. Osim toga, kada je o jeziku riječ, time se osim volje većine građana suspenduje i nauka i struka jer je lingvistička nauka na pozicijama da istorijski takozvani crnogorski jezik nikad nije postojao, da se uvijek govorio srpski jezik. To imamo u svim dokumentima“.

Miomir Vojnović, Socijalistička narodna partija:

„U Crnoj Gori je u službenoj upotrebi srpski jezik, ijekavskog izgovora. Naglašavam da takvo rješenje ima uporište i u nauci, ali i svaka vlast koja imalo drži do poštovanja demokratskih načela u društvu mora uvažiti to da je obavezuje činjenica da je na zadnjem popisu više od 60% građana Crne Gore izjasnilo se da im je srpski jezik maternji jezik.“

Sasvim je normalno da se crnogorski jezik nađe u budućem ustavu, rekao je Sreten Perović, predsjednik crnogorskog PEN Centra:

„Bosanski ili bošnjački, srpski, hrvatski i crnogorski jezik ima istu lingvalnu osnovu, ali postoje takve specifičnosti u svim segmentima tih jezika da je sasvim opravdano da nose svoja nacionalna imena. Mi smo se, kao crnogorski PEN Centar, od početka zalagali da se tako imenuje taj jezik i to ime je dobilo potporu i svjetskog PEN Centra.“
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG