Dostupni linkovi

logo-print

Civilno društvo utjecalo na razvoj demokracije


Od državnih neprijatelja, zelenih vragova, čudaka i stranih plaćenika, pa do uvaženih partnera - tako se otprilike razvijao odnos prema civilnim udrugama u Hrvatskoj od devedesetih do danas - ističe Sadika Zvirkić iz karlovačke ženske grupe "Korak":

"Nekada smo smatrani antivladinim elementom, nikakve suradnje nije bilo, niti smo bili u bilo kakvim tijelima. Naš glas se nije prihvaćao kao dobra namjera i kao jedan savjetodavni mehanizam, nego uglavnom kao mehanizam bunta i kontrole, a to nije to. Mi smo smatrani antivladinim udrugama i tada je svaki naš pokušaj bio opstruiran. Hvala Bogu da se promijenilo."

Predsjednica udruge za ženska ljudska prava "BaBe", Sanja Sarnavka, naglašava da je do sada više od tri milijuna ljudi u Hrvatskoj koristilo neku vrstu usluge nevladinih udruga:

"Već neko vrijeme čujem tezu da smo se primirili i da smo postali nevidljivi. Promijenila se politička klima. Ovdje smo danas imali predsjednika države, potpredsjednicu vlade, veleposlanike, važne saborske zastupnice i zastupnike. Možete li to zamisliti 1995. godine?"

Nakon rata osobito važnu ulogu imale su nevladine udruge za ljudska prava i prava manjina i bez njih se, naglašava Tin Gazivoda, razvoj demokracije u Hrvatskoj ne može gotovo ni zamisliti:

"Riječ je o onim organizacijama koje su u devedesetim, u teškim okolnostima, zagovarale ljudska prava u puno težem kontekstu i zagovarale ljudska prava svih građana ove zemlje, neovisno o njihovoj nacionalnosti i drugoj pripadnosti. U tom razdoblju su te organizacije bile uglavnom u kritičnoj poziciji prema vlasti jer su ih druge strane doživljavale kao one koje ih gnjave i kao strane neprijatelje, strano tijelo u hrvatskom društvu, što nije bilo tako. To je bila situacija jednog sukobljavanja i različitih pristupa društvenom životu općenito."

Nakon 2000. godine taj odnos se mijenja, kako u svijesti građana, tako i državnim institucijama, pa je danas, prema riječima hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, civilno društvo postalo sastavni i punopravni član hrvatskog društvenog i političkog života:

"Njihova umreženost i kompaktnost na nekim je područjima donijela velike promjene, primjerice kada je riječ o zaštiti prava invalidnih osoba, zaštite žena i djece. Njihova je uloga danas vrlo velika i kada je riječ o povratku prognanika i izbjeglica, u borbi protiv korupcije i uopće u razvoju demokratskih standarda."

U Hrvatskoj je registrirano više od 30 tisuća različitih civilnih udruga, no 260 ih se smatra relevantnim i prepoznatljivima.

Mesićev savjetnik za društvene i humanitarne djelatnosti, Boris Vučković:

"Ako zanemarimo sportska društva, društva invalida, dobrovoljna vatrogasna društva, što nekako funkcionira kroz zakonodavstvo, ostaje ono pravo civilno društvo, ljudska prava, slobode, sloboda žena, sloboda manjina. Mislim da bez toga Hrvatska ne bi bila demokratska država. U tom smjeru, ako nismo baš pravna država, demokratska sigurno jesmo."
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG