U Bukureštu i Sofiji radost jer ih samo nekoliko mjeseci dijeli od punopravnog članstva u Evropskoj uniji. Upozorenje koje je euroadminstracija dala u svibnju još uvijek je na snazi, jer dvije balkanske države nisu u par mjeseci mogle u cjelosti provesti što se od njih tražilo - uspostaviti vladavinu prava, eliminirati korupciju i organizirani kriminal, primjenti zakone tržišne ekonomije, prilagoditi poljoprivredu evropskim standardima. Bugarski novinar Georg Papakočev ističe da se u par mjeseci nisu mogli ispuniti svi zahtjevi Evropske komisije:
"Situacija se ne može promjeniti u tako kratkom vremenu. Na nama je da se ozbiljno borimo protiv organiziranog kriminala i korupcije. Nakon što je Rumunjska postigla na tom planu značajne rezultate i mi smo se pokrenuli. Glavni državni tužitelj je strpao u zatvor veliki broj kriminalaca, ali i korumpirane visoke državne dužnosnike, pa čak i neke ministre. Bruxelles pažljivo promatra što radimo, kako to radimo, a ne da li smo u cjelosti ispunili sve postavljene zahtjeve, jer je to naprosto nemoguće u jednoj ili dvije godine."
Dalje proširenje Evropske unije u nekim zemljama zapadne Evrope svakako neće biti dočekano za velikom radošću. Posljednje istraživanje u Francuskoj je pokazalo da čak 55 posto Francuza vjeruje da će dolazak novih Evropljana bitno sniziti njihov standard, naprosto jer će istočni rođaci biti spremniji raditi za manje plaće. No i u budućim članicama se na Uniju sve manje gleda isključivo sa ružičastim naočalama. U rumunjskoj javnosti, gdje se donedavno čak 70 posto građana izjašnjavalo za eurointegracije, sada vlada svojevrstan oprezni optimizam ili čak skepticizam. Istina, rumunjska se ekonomija u posljednjih pet godina počela oporavljati, godišnji je rast veći od sedam posto, nova vlada centra uskladila je većinu zakona sa evropskim normama. No, kako se snovi pomalo ispunjavanju, tako bojazan raste jer će rasti i troškovi života, a plaće su u Rumunjskoj još uvijek niske, prosječno se kreću oko 200 dolara. Dvadesetogodišnja Teodora, studentica Međunarodnih odnosa u Bukureštu, kaže:
“Većina mladih bi željela ostati u Rumunjskoj, raditi i studirati, ali ovdje su plaće znatno niže nego u ostatku Evrope. Tek smo na početku života i profesionalne karijere, želimo imati sigurnu budućnost, a ne ovdje raditi za 10 do 15 puta manje plaće."
No, rumunjski ministar rada već je Bruxellesu obećao da rumunjski radnici neće u velikom broju stići u Uniju, kako to ne bi zaplašilo stare Evropljane.
Dvadesetpetorica su na prošlogodišnjem samitu dali Rumunjskoj i Bugarskoj garancije da će se pridružiti Uniji najkasnije do 2008. Garancije, poput Rumunjske i Bugarske, ostali aspiranti za Uniju - Hrvatska, Makedonija, Turska, ali i druge balkanske zemlje – još nemaju.
"Situacija se ne može promjeniti u tako kratkom vremenu. Na nama je da se ozbiljno borimo protiv organiziranog kriminala i korupcije. Nakon što je Rumunjska postigla na tom planu značajne rezultate i mi smo se pokrenuli. Glavni državni tužitelj je strpao u zatvor veliki broj kriminalaca, ali i korumpirane visoke državne dužnosnike, pa čak i neke ministre. Bruxelles pažljivo promatra što radimo, kako to radimo, a ne da li smo u cjelosti ispunili sve postavljene zahtjeve, jer je to naprosto nemoguće u jednoj ili dvije godine."
Dalje proširenje Evropske unije u nekim zemljama zapadne Evrope svakako neće biti dočekano za velikom radošću. Posljednje istraživanje u Francuskoj je pokazalo da čak 55 posto Francuza vjeruje da će dolazak novih Evropljana bitno sniziti njihov standard, naprosto jer će istočni rođaci biti spremniji raditi za manje plaće. No i u budućim članicama se na Uniju sve manje gleda isključivo sa ružičastim naočalama. U rumunjskoj javnosti, gdje se donedavno čak 70 posto građana izjašnjavalo za eurointegracije, sada vlada svojevrstan oprezni optimizam ili čak skepticizam. Istina, rumunjska se ekonomija u posljednjih pet godina počela oporavljati, godišnji je rast veći od sedam posto, nova vlada centra uskladila je većinu zakona sa evropskim normama. No, kako se snovi pomalo ispunjavanju, tako bojazan raste jer će rasti i troškovi života, a plaće su u Rumunjskoj još uvijek niske, prosječno se kreću oko 200 dolara. Dvadesetogodišnja Teodora, studentica Međunarodnih odnosa u Bukureštu, kaže:
“Većina mladih bi željela ostati u Rumunjskoj, raditi i studirati, ali ovdje su plaće znatno niže nego u ostatku Evrope. Tek smo na početku života i profesionalne karijere, želimo imati sigurnu budućnost, a ne ovdje raditi za 10 do 15 puta manje plaće."
No, rumunjski ministar rada već je Bruxellesu obećao da rumunjski radnici neće u velikom broju stići u Uniju, kako to ne bi zaplašilo stare Evropljane.
Dvadesetpetorica su na prošlogodišnjem samitu dali Rumunjskoj i Bugarskoj garancije da će se pridružiti Uniji najkasnije do 2008. Garancije, poput Rumunjske i Bugarske, ostali aspiranti za Uniju - Hrvatska, Makedonija, Turska, ali i druge balkanske zemlje – još nemaju.
