Dostupni linkovi

logo-print

Sjećanje na zagonetnog kompozitora...


Jelena ŽEHAK

Dimitrij Šostakovič na svijet je došao 25. septembra 1906 godine u St. Peterburgu, u obitelji porijeklom iz Poljske. Bio je jedan od najpoznatijih i najproduktivnijih kompozitora 20. stoljeća. Napisao je 15 simfonija, 2 opere, 6 koncerata, 15 kvarteta za gudače, 3 baleta, a radio je i filmsku muziku.

Oksana Dvorničenko, koja ga je srela 1974 godine snimala dokumentarni film o njegovom stvaralaštvu , kaže da je, iako je patio od raka pluća nastavio komponirati, sve do njegove smrti 1975 godine:

¨Bio je teško bolestan. Jednom rukom je pridržavao drugu dok se rukovao, bilo mu je naporno pisati note. Ali je ipak nastavio raditi, čak je i u zadnjoj godini života stvorio nova djela i planirao da napiše nove kvartete i operu po Čehovljevoj priči ¨Crni monah¨. Na žalost za to više nije imamo vremena.¨

Zahvaljujući svojim najpoznatijim djelima – gudačkim kvartetima i simfonijama Šostakovič je prozvan ¨Betovenom 20. stoljeća¨. Posljednji odlomak iz gudačkog kvarteta Br. 15 je komponirao 1974 godine. Šostakovičeva produktivnost i stvaralaštvo usko je povezano s njegovim kompleksnim i napetim odnosom sa sovjetskom vlašću. Permanentno je bio praćen i špijuniran a i njegova djela su dvaput javno osuđivana. Prvi konflikt je nastao poslije objavljenja opere ¨Lady MacBeth Mzenska¨.

Dva dana nakon što je Staljin vidio ovu operu u januaru 1936 godine, kritičar lista ¨Pravda¨ je sahranio njegovo djelo, optužujući Šostakoviča za ¨malograđanski formalizam¨ i ¨kaos¨. Tom prilikom opera je i zabranjena. 1948 godine je iz istog razloga ponovo javno kritiziran, ali istovremeno je primao državne nagrade i ordenje, posvećivao djela Staljinu i Lenjinu te radio kao činovnik. Iako 1973 godine potpisao peticiju vlasti protiv fizičara i disidenta Andreja Saharova, Šostakovič je kasnije izjavio da taj čin sebi nikad neće oprostiti.

Dvorničenko međutim upozorava, da ga se zbog njegovog ambivalentnog odnosa sa sovjetskim vlastima ne treba osuđivati:

¨Pokušavala sam naći odgovor na to pitanje. I poslije mnogobrojnih dokumenata koje sam čitala u raznim arhivima, teško mi je predstaviti si pod kojim pritiskom je bio. Svaki korak mu je praćen bukvalno sve do posljednjeg dana života.. Lako je sjediti u biblioteci i reći da je bio kukavca i potpisivao izvjesna pisma. Ali istina je da se više puta nalazio na granici samoubistva¨.

Za vrijeme nacističke opsade Lenjingrada 1941 godine, Šostakovič je komponirao simfoniju br. 7, poznatu i kao ¨Lenjingradska simfonija¨, za koju se kaže da je bila najpopularnija. U augustu 1942 godine svirali su je gladni muzičari a za one koji nisu mogli kupiti karte napolju su postavljeni zvučnici. Time je ta simfonija postala simbolom odbrane protiv fašizma, ne samo u Rusiji nego i u drugim zemljama.

O Lenjingradskoj simfoniji Dvorničenko kaže:

¨Ovo je jedinstven slučaj u kojem jedno muzičko djelo pripada cijelom svjetu. Izvođeno je na brojnim muzičkim, kulturnim i političkim događajima. Prosto nevjerovatno, ova je simfonija ušla u istoriju ne samo kao muzičko djelo nego i kao akt ujedinjena naroda.¨

Šostakovičev život i stvaralaštvo još uvijek smatraju kontroverznim, ali mnogobrojni međunarodni koncerti, koje će se održati sljedeće sedmice, u njegovu čast dokazuju fascinaciju, inspiraciju i jedinstvenost koja izvire iz njegovog djela.
XS
SM
MD
LG