Dostupni linkovi

logo-print

Što je u pozadini zbivanja u Mađarskoj?


Sve je počelo u prošlu nedjelju kada su mađarski mediji objavili snimku govora premijera Ferenca Gyurcsanya, u kojoj lider Socijalista priznaje da je lagao o ekonomskoj situaciji u zemlji i tako ponovno dobio izbore i postao prvi post komunistički lider koji je dva puta zaredom dobio izbore:

"Nemamo baš puno izbora jer smo zeznuli stvar, i to ne malo, nego previše. Ni jedna druga evropska zemlja nije napravila takve gluposti. Možemo objasniti da smo lagali zadnju godinu i pol ili dvije, ali potpuno je jasno da to što smo govorili nije bila istina."

Analitičari skreću pozornost na nevjerojatnu brzinu kojom se Gyurcsany toga poslijepodneva i večeri pojavio na brojnim radijskim i televizijskim stanicama, spremno odgovarajući na sva novinarska pitanja. Još je nejasno da li je snimka možda i namjerno poslana medijima, čak iz premijerova okruženja i uz njegovo znanje, ne bi li to Gyurcsanyu dalo zeleno svijetlo da sunarodnjacima objasni da počinje era stezanja kaiša i da je Mađarska od uspješne tranzicijske ekonomije stigla do zemlje koja ima najveći, 10 postotni, deficit među evropskom dvadesetpetoricom.

Prosvjedi, koji su prvih dana tjedna bili nasilni, u kojima su se demonstranti sukobili s policijom, palili automobile, uništavali sve oko sebe, u kojima je i policija pokazala svoju moć i ovlasti, iznenadili su analitičare jer se Mađarska godinama smatrala primjerom uspješnog prelaska iz komunizma u demokraciju. Katinka Barusc iz londonskog Instituta za evropske reforme kaže:

"Iz evropske perspektive, ono što se događa je poprilična nepoznanica jer je za nas Mađarska uvijek bila jedna stabilna zemlja. Zato su posljednja događanja i teže razumljiva. No očito je da je bilo dosta frustracija koje su bile sakrivene, negdje u drugom planu, a sada izlaze na vidjelo".

Neki su događaje u Mađarskoj pokušali uspoređivati sa zbivanjima u Ukrajini, Gruziji ili Kirgistanu. No, Mađarska, za razliku od tih zemlja, ima razvijene demokratske institucije. Sličnosti možda ima samo u količini razočaranja građana sa političkim elitom ili činjenicom da je premijer lagao, pa im to priznao. No, u političkom smislu nema sličnosti između, primjerice, narančasta revolucije u Ukrajini ili revolucije ruža u Gruziji.

Kester Edy, novinar lista Budapest Sun, smatra da je svaka usporedba zbivanja u Ukrajini i Mađarskoj prilično umjetna:

"Ima mnogo istinskih, ali i umjetnih paralela sa situacijom kakva je bila u prošlosti i onom danas. Ipak, Ukrajina prije dvije godine nije bila demokratska zemlja. Većina promatrača oko toga nema dilemu. Jednostavno, nije isti povod za nezadovoljstvo."

Činjenica je da mađarskoj ekonomiji ne cvjetaju ruže. Od prvog poleta, sredinom devedesetih, danas je ponovno na početku. Zemlja je prezadužena. Stručnjaci procjenjuju da je čeka inflacija od šest posto godišnje, da neće moći izdržati teret socijalnih izdvajanja, te onih za mirovine i zdravstvo. No, mnogi smatraju da su u pozadini demonstracija i politički razlozi.

Naša novosadska kolegica, Žužana Serenčeš, zatražila je komentar političkih stranaka Mađara u Vojvodini. Lider Demokratske stranke vojvođanskih Mađara, Andraš Agošton (András Ágoston), smatra da se radi o procesima koji se mogu javiti i u drugim zemljama Unije, ali i onima koji se približavaju Uniji:

"Na kraju će, najverovatnije, doći do nekog opredelenja za varijantu idemo u globalizaciju ili za onu drugu - hoćemo našu nacionalnu privrednu strukturu, da mađarske stranke očuvaju nacionalni identitet i u Evropskoj uniji. Koja će struja pobediti? Mislim da u ovom momentu još nije jasno."

S druge strane čelnik Građanskog saveza Mađara, Laslo Rac Sabo (László Rác Szabó), ocjenjuje:

"Ovo što se događa u Mađarskoj vezuje se samo za mali broj ljudi. To su ultradesničari. Njihov vođa nema nikakvu podršku u narodu i mogao bi biti neki mađarski Vojislav Šešelj, ali sigurno neće imati toliko podrške koliko je imamo Šešelj i srpski Radikali. On je počeo karijeru pre dve godine u Vojvodini. Navodno, prošle nedelje je isto probao i u Slovačkoj. Ima mali broj ljudi koji su samo huligani i ništa više. Ono što se dešava u Mađarskoj sigurno nije revolucija, nego grupa mladih i neobrazovanih ljudi pokušava da napravi neki festival od svega ovoga."

Deseci tisuća ljudi koji su prosvjedovali, dvjestotinjak povrijeđenih u sukobima demonstranata i policije, više desetaka uhapšenih - svakako nisu tek puka predstava. Prosvjednici traže odstupanje premijera, konzervativni FIDES ponavlja da premijer ne može biti iznad zakona, sam Gyurcsany ne pokazuje namjeru da ode s vlasti. Prema istraživanjima javnog mnijenja, Gyurcsany ima podršku Mađara, iako je socijalistima opala popularnost. No, ni karizmatični Victor Orban i njegov FIDES nisu bitno profitirali, iako im rejting raste. Oko 51 posto ispitanih smatraju da je upravo Orban pridonio prosvjedima, a 57 posto ih drži da svi političari lažu, tako da i snimka Gyurcsanovih riječi i nije uzrok krize.

No da između dvojice političara postoji dugogodišnje rivalstvo nije tajna. Obojica su nekada bili dio komunističkog establišmenta. Gyurcsany je postao uspješan poslovni čovjek, a potom onaj kojega su socijalisti dugo tražili kao dostojnog konkurenta Orbanu. Gabor Bodiš, urednik na mađarskoj televiziji Dunav, kaže:

"Glavni razlog zašto se ova dvojice ne podnose je taj što je prije Gyurcsanya, Orban bio centar političkog života. Socijalisti su dugo tražili čovjeka koji će se suprotstaviti konzervativnoj desnici. Orban Gyurcsanya doživljava kao uspješnog rivala. Mislim da su obojica vrlo slični".

I bez obzira na ishod unutar mađarske priče, ova događanja potaknula su još jedno važno pitanje - da li će oni utjecati na proces daljnjeg širenja Evropske unije.

Katinka Barusc iz londonskog Instituta za evropske reforme kaže:

"Očito je da se ovo dogodilo u vrlo lošem trenutku kada je Evropska unija umorna od rasprava o proširenju i o tome koliko bi novih članica trebala primiti, da li je Bugarska sprema i trebaju li se Uniji pridružiti zemlje zapadnog Balkana sa svim njihovim političkim problemima, treba li u Uniju ući Turska, koja je na neki način, ipak još uvijek, nazadno društvo. Sve u svemu, mađarska zbivanja došla su u prilično osjetljivo vrijeme".
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

XS
SM
MD
LG