Nakon više od 15 godina otkako je 1. srpnja 1991. godine ubio šefa osječke policije Josipa Reihl-Kira, tadašnjeg potpredsjednika Izvršnog vijeća Skupštine Općine Osijek Gorana Zobundžiju i Milana Kneževića, a teško ranio Mirka Tubića, tadašnjeg predsjednika Mjesne zajednice Tenja, Antun Gudelj mogao bi po treći put stati pred lice pravde. Njegovo uhićenje danas je potvrdio i glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova Zlatko Mehun:
„Pojedinosti uhićenja nam nisu poznate. Već nekoliko godina je za njim na snazi međunarodna tjeralica i temeljem toga nas je australsko veleposlanstvo i pismeno izvijestilo da je on uhićen u Australiji, da je smješten u ekstradicijski pritvor i, naravno, očekuju od hrvatskog pravosuđa dalje upute, odnosno, pretpostavljamo – ne mogu govoriti u ime Ministarstva pravosuđa – ali i zahtjev za izručenjem u Republiku Hrvatsku.“
Nakon ubojstva Kira, koji se u trenutku kada je Gudelj na njega pucao zajedno sa svojim suradnicima nalazio na putu prema Tenji kako bi nastavio razgovor o uklanjanju barikada i smanjenju međunacionalnih napetosti, koje su tada već eskalirale, Gudelj je mirno odšetao s mjesta nesreće. Nekoliko dana skrivao se u Hrvatskoj da bi potom otputovao u Australiju čije je državljanstvo također imao. Na Županijskom sudu u Osijeku suđeno mu je u odsutnosti, pa je 1994. godine osuđen na dvadesetogodišnju kaznu zatvora. No u proljeće 1996. godine Gudelj se nenadano pojavio na frankfurtskom aerodromu, te je uhićen i temeljem Interpolove tjeralice izručen Hrvatskoj. Suđenje u Osijeku je ponovljeno, ali je završilo pravim pravosudnim skandalom. Primjenom Zakona o oprostu, Gudelj je oslobođen i ponovno se vratio u Australiju. Jadranka Reihl-Kir, udovica ubijenog šefa osječke policije, koja je godinama istraživala motive i način na koji je njen suprug ubijen, i u toj sudskoj odluci nalazi potvrdu svoje teze da je iza Gudelja kao ubojice stajao i moćni politički nalogodavac:
„Ja i dalje tvrdim i sada sam još sigurnija da nalogodavac postoji. Nemoguće je da se sve državne institucije stave u obranu Antuna Gudelja, čovjeka koji je bio anoniman, a koji je ubio mirotvorca, šefa policije Reihl-Kira. To pokazuju dva montirana sudska procesa. Prvi suđen u odsutnosti, a onda primjena Zakona o oprostu.“
Kako je 2001. godine, nakon žalbe Jadranke Reihl-Kir u Ustavnom sudu poništena oslobađajuća presuda protiv Gudelja, te kako se otada čekalo njegovo izručenje, Gudelju će, čim bude izručen, ponovno biti suđeno. Biće to prilika da hrvatsko pravosuđe ispravi jednu skandaloznu presudu, ali da se napokon dobije odgovor na pitanje – koji su bili stvarni motivi ubojstva šefa osiječke policije, te je li doista iza tog ubojstva stajao i moćni politički nalogodavac.
„Pojedinosti uhićenja nam nisu poznate. Već nekoliko godina je za njim na snazi međunarodna tjeralica i temeljem toga nas je australsko veleposlanstvo i pismeno izvijestilo da je on uhićen u Australiji, da je smješten u ekstradicijski pritvor i, naravno, očekuju od hrvatskog pravosuđa dalje upute, odnosno, pretpostavljamo – ne mogu govoriti u ime Ministarstva pravosuđa – ali i zahtjev za izručenjem u Republiku Hrvatsku.“
Nakon ubojstva Kira, koji se u trenutku kada je Gudelj na njega pucao zajedno sa svojim suradnicima nalazio na putu prema Tenji kako bi nastavio razgovor o uklanjanju barikada i smanjenju međunacionalnih napetosti, koje su tada već eskalirale, Gudelj je mirno odšetao s mjesta nesreće. Nekoliko dana skrivao se u Hrvatskoj da bi potom otputovao u Australiju čije je državljanstvo također imao. Na Županijskom sudu u Osijeku suđeno mu je u odsutnosti, pa je 1994. godine osuđen na dvadesetogodišnju kaznu zatvora. No u proljeće 1996. godine Gudelj se nenadano pojavio na frankfurtskom aerodromu, te je uhićen i temeljem Interpolove tjeralice izručen Hrvatskoj. Suđenje u Osijeku je ponovljeno, ali je završilo pravim pravosudnim skandalom. Primjenom Zakona o oprostu, Gudelj je oslobođen i ponovno se vratio u Australiju. Jadranka Reihl-Kir, udovica ubijenog šefa osječke policije, koja je godinama istraživala motive i način na koji je njen suprug ubijen, i u toj sudskoj odluci nalazi potvrdu svoje teze da je iza Gudelja kao ubojice stajao i moćni politički nalogodavac:
„Ja i dalje tvrdim i sada sam još sigurnija da nalogodavac postoji. Nemoguće je da se sve državne institucije stave u obranu Antuna Gudelja, čovjeka koji je bio anoniman, a koji je ubio mirotvorca, šefa policije Reihl-Kira. To pokazuju dva montirana sudska procesa. Prvi suđen u odsutnosti, a onda primjena Zakona o oprostu.“
Kako je 2001. godine, nakon žalbe Jadranke Reihl-Kir u Ustavnom sudu poništena oslobađajuća presuda protiv Gudelja, te kako se otada čekalo njegovo izručenje, Gudelju će, čim bude izručen, ponovno biti suđeno. Biće to prilika da hrvatsko pravosuđe ispravi jednu skandaloznu presudu, ali da se napokon dobije odgovor na pitanje – koji su bili stvarni motivi ubojstva šefa osiječke policije, te je li doista iza tog ubojstva stajao i moćni politički nalogodavac.
