Dostupni linkovi

logo-print

Što se to događa hrvatskom društvu?


Ankica BARBIR - MLADINOVIC

Hrvatska je država u početnoj fazi izrastanja u pravcu civilnog društva, zbog čega joj se građani i intelektualci koji kritički promatraju svijet oko sebe i misle ravno, s argumentima tek događaju - ističe saborska zastupnica i predsjednica Hrvatske narodne stranke Vesna Pusić:

“Dogodio nam se jasni znak da je to moguće i da postoji. To vam je ono: još nema života na Marsu, ali postoje znakovi da bi moglo biti.»

Jedan od tih znakova ili pomaka, istina minimalan, jest i odnos prema manjinama:

“Jer ste do relativno nedavno kod nas imali situaciju u kojoj se gledalo samo na prava većine i smatralo se da svaka manjina koja se pojavi, samom činjenicom svog postojanja ugrožava prava većine. Polagano ovo izokretanje te pogrešne percepcije mislim da ipak jeste na djelu, a trebat će nam još neko vrijeme.»

Autor knjige “Što nam se događa?”, dr. Neven Budak:

“Mislim da je jedan od osnovnih problema hrvatskoga društva netolerancija, možda ne tako grubo - ali nedostatak tolerancije, to je točnije rečeno. Mislim da sasvim sigurno hrvatsko društvo ne pokazuje veliku toleranciju prema ljudima drugačije vjere, ne pokazuje toleranciju prema pripadnicima nekih drugih nacija, ne pokazuje dovoljno tolerancije prema osobama s invaliditetom, ne pokazuje dovoljno tolerancije prema ljudima sa drugačijim seksualnim preferencijama. Trebamo puno poraditi na tome da naše građane odgojimo da budu tolerantniji prema drugima.»

Profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Gvozden Flego posebno upozorava na porast nasilja u hrvatskom društvu:

“Teško je reći da li je ono u porastu, jer statistički gledano nije. Ali s druge strane, danas mnogo više bilježimo nasilja u sredinama u kojim nije bilo postojeće, ili u kojima je bilo pod kontrolom - u školama. Uvelike raste u školama. I svjedoci smo strahovitog porasta nasilja u obitelji. Istina je da je posttraumatska ili postratna situacija također jedan od razloga toga, ali opet je istina da nedovoljno činimo da amortiziramo to nasilje. I o tome također piše knjiga ’Što nam se to događa?’.»

Zatim - birokracija:

“Birokracija koja ostavlja ljude, pogotovo ljude u potrebi sasvim bezdušno na cjedilu, pa je riječ kako o ratnim invalidima, ali jednako tako i o djeci s posebnim potrebama kojima birokracija propisuje cijeli niz prepreka, umjesto da im ukazuje cijeli niz asistencija i pomoć.»

Ili, dodaje Budak -mitotvorstvo, mitomanija:

“Mi mislimo jako loše o tome kako živimo, ali mislimo jako dobro ili predobro o tome koliko vrijedimo i kakve su naše zasluge, gdje bi nam trebalo biti mjesto u svijetu. Dakle, u tom smislu sebe sasvim sigurno precjenjujemo. Dovoljno je spomenuti mit o našoj tisućgodišnjoj kulturi koja bi nas trebala uzdići negdje u evropski ili svjetski vrh, a istovremeno su svi naši najvažniji spomenici od ranog srednjeg vijeka pa do najnovijih spomenika devastirani, zapušteni, prepušteni propadanju.»

Budakovo argumentirano i kritičko promatranje hrvatskoga društva profesor Flego naziva tek rijetkim zrakama sunca:

“Knjiga otvara cijeli niz problema, a završio bih s ovim hrvatskim ili velikohrvatskim mititvorstvom – na primjeru busanja u prsa, na primjeru veličanja hrvatske novije povijesti, a potpunog zapostavljanja zločina na kojima je ona rasla, rasnih zakona itd. I tu, mogu reći, kritički mislilac i povjesničar, profesor povijesti ima svoja odlična zapažanja. Meni se ovo činio dosta značajan doprinos razbijanju hrvatske šutnje.»
XS
SM
MD
LG