Dostupni linkovi

logo-print

Nesvrstani i gostovanja hrvatskih lidera


Hrvatski predsjednik Mesić jedini je uz bjeloruskog predsjednika Lukašenka predstavljao Evropu na netom završenom 14. samitu Nesvrstanih u Havani. Mesić je održao govor, spomenuo pokojnog jugoslavenskog predsjednika Tita i Brijune, imao petnaestak bilateralnih susreta i zadovoljan otišao iz Havane.

Međutim, iako je temeljna svrha njegovog puta u Havanu bila lobiranje za hrvatsko nestalno članstvo u Vijeću sigurnosti 2008. godine, s obzirom na velik broj potencijalnih glasova država članica pokreta, domaći promatrači ne očekuju neke velike učinke. Za Radio Slobodna Evropa govori donedavni hrvatski veleposlanik u Sjedinjenim državama i profesor Fakulteta političkih znanosti Ivan Grdešić:

„Naravno da je glasačkih blok Nesvrstanih u Ujedinjenim nacijama važan, ali nisam siguran da oni prepoznaju Hrvatsku kao prioritetnog kandidata unutar svoga bloka. Osim toga, mislim da su glasovi za Ujedinjene nacije drugačije raspoređeni i da mi trebamo računati na drugu vrstu glasova, a ne na glasove iz drugih regija koje biraju svoje zastupnike. Dakle, mi točno znamo koje su države nama važne, a koje nisu važne. Bojim se da mnoge koje su tamo sudjelovale, nisu nam važne u smislu glasanja za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a.“

Grdešić je generalno skeptičan oko rezultata Mesićevog boravka u Havani:

„Ja mislim da nekih neposrednih koristi neće biti. Ja sam očekivao da će predsjednik imati mnogo više bilateralnih susreta za vrijeme samita Nesvrstanih, pa bi tu bila jedna posredna korist koja bi se mogla realizirati, obzirom na potencijale ekonomske prirode ili neke druge suradnje. Kad je pak riječ o šteti, izgleda da se mi u Hrvatskoj stalno moramo podsjećati da smo se mi odlučili za transatlantsko savezništvo, za savezništvo s Evropskom unijom i s Amerikom, i da tako visoka razina sudjelovanja na samitu Nesvrstanih možda neće biti najbolje očitana. Da je mene netko pitao, ja bih možda na samit u Havani poslao pomoćnika ministra, a ne predsjednika Republike.“

Glasnogovornik Socijaldemokratske partije Hrvatske Zoran Milanović u izjavi za naš radio upozorava na opasnost da se ovakav potez krivo protumači:

„Ja to tumačim na način da je predsjednik htio napraviti iskorak prema zemljama Trećeg svijeta, koje su prilično raznorodne i neharmonične, dakle standardi demokracije su uglavnom drukčiji od naših. Predsjednik je to napravio u najboljoj namjeri. Ostaje pitanje je li to mogao napraviti netko nižeg ranga.“

Hrvatska narodna stranka, iz koje je Mesić i došao na predsjedničku funkciju, podržava Mesićev put u Havanu. Član predsjedništva narodnjaka i glasnogovornik stranke Mladen Ružman u izjavi za Radio Slobodna Evropa kaže kako Mesić, za razliku od brojnih pripadnika hrvatske političke elite, zna da ništa ne počinje od njega:

„Stipe Mesić je pokazao da Hrvatska ima jednu tradiciju, kao bivša republika ondašnje države, odnosa sa zemljama Pokreta nesvrstanih. Gospodarstvenici se vjerojatno sa sjetom sjećaju tih vremena kada su mogli puno ozbiljnije i profitablinije poslovati u tim zemljama. Da je samo to Stipe Mesić pokušao vratiti, a mi smo uvjereni da će se rezultati za neko vrijeme i prepoznati, bilo bi puno.“

Mesić je nakon Havane otišao na sjednicu Opće skupštine UN-a u New York, gdje mu se pridružuje i premijer Ivo Sanader. Međutim, čini se da je u organizaciji i sinkronizaciji njihova boravka došlo u najmanju ruku - do pokvarenih telefona. Iz krugova bliskih predsjedniku Mesiću čulo se kako je hrvatski veleposlanik u Sjedinjenim Državama, inače HDZ-ov kadar, slagao Amerikancima i kazao im da će Mesić nakon Havane direktno u Hrvatsku , pa su Amerikanci – vođeni njegovim netočnim informacijama – na Skup o demokraciji, na kojem će sudjelovati i predsjednik Bush, pozvali samo Sanadera. U hrvatskoj Vladi odmah je visoki izvor to demantirao i kazao kako je sve dogovoreno između Pantovčaka i sjedišta Vlade u Banskim dvorima, i da će istovremeni boravak Mesića i Sanadera i njihovi – istina bog grupni – susreti s Bushom biti veliki uspjeh hrvatske diplomacije. Odgovora s Pantovčaka još nema, ali ako su njihova upozorenja točna, moguć je i zahtjev za smjenom veleposlanika u Washingtonu, iako je, kako se neslužbeno govori, on samo izvršavao naputke Banskih dvora.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG