Dostupni linkovi

logo-print

U lancu sve više lokalnih djevojaka


„Moje ime nije bitno. Bitna je moja priča. Prije šest mjeseci u novinama sam našla oglas za dobro plaćen posao u Italiji. Kada sam shvatila da put kojim idemo nije put za Italiju, bilo je kasno. Pokušala sam pobjeći. Uhvatili su me iste noći, uzeli mi pasoš, odjeću i batinama natjerali na prostituciju. Spasila me policijska racija u baru.“

BiH godinama se spominje kao tranzitna i zemlja odredišta za trgovinu ljudima, a odnedavno je postala i zemlja porijekla. Ovo je objavljeno u izvještaju Vlade SAD-a o trgovini ljudima u svijetu i naglašeno da se BiH ne pridržava ni minimalnih standarda u borbi protiv ovakve trgovine, čije su žrtve uglavnom žene i mlade djevojke.

Državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima BiH Samir Rizvo demantuje ovakve navode i naglašava da je broj žrtava u BiH u posljednjih nekoliko godina višestruko smanjen:

„U protekle tri godine je negdje deset puta manje žrtava identifikovano na našem području. Međutim, trend trgovine ljudima se promijenio. Više nije to polulegalni oblik trgovine ljudima vezan za noćne barove i slične objekte, već se trgovina ljudima dosta preselila i na mnogo sakrivenija mjesta. Uočili smo i da je sve veći broj domaćih žrtava. Identifikovano je da se sve više trguje sa državljankama BiH, da je mnogo lakše trgovati domaćim žrtvama, mnogo je manji rizik za trgovce ljudima. Niko ne očekuje da će se taj problem iskorijeniti bilo u BiH, bilo gdje u svijetu. U svjetskim razmjerama zarada od trgovine ljudima mjeri se zaradom od trgovine drogama. Prema tome, nerealno je očekivati da se takva pojava može tako brzo iskorijeniti. Možda će potrajati decenije da se sve to uradi.“

Brojne nevladine organizacije u BiH žrtvama trgovine, uglavnom ženama koje su korištene za seksualno iskorištavanje, pokušavaju pomoći kroz zbrinjavanje u takozvane sigurne kuće. Iskustva iz Mostara pokazuju da su lične priče nesretnih žena, bez obzira odakle dolaze, a među kojima su u maloljetnice, sasvim slične. Azra Hasanbegović, iz Udruženja žena BiH Mostar, kaže:

„Maloljetnice koje su bile u našoj sigurnoj kući nekako su došle na isti način - da je dobila poruku na mobilni telefon od mladića da se zabavlja, da se počela s njim zabavljati, i onda dalje neko joj ponudio brak, neko je odveo negdje da radi - skoro su identični slučajevi. Obično su to neke porodice gdje su nesuglasice u porodici. Imali smo jedan slučaj gdje je muž prodavao ženu.“

Kriminalne grupe koje se trgovinom ljudima bave organizovano čine međunarodni lanac koji zahvata mnogo veće područje od BiH i njenih najbližih susjeda. Problem u procesuiranju slučajeva koji završe pred sudovima je neefikasan sistem međunarodne pravne pomoći, ističe tužilac Zdravko Knezević:

„Međunarodni mehanizmi su vrlo efikasni da dobijemo informacije koje su korisne za vođenje krivičnog postupka, bilo da se radi o izvršiocu krivičnog djela, bilo da se radi o svjedocima, bilo da se radi o žrtvama kao svjedocima. Međutim, kada te informacije treba pretvoriti u dokaze, te dokaze moramo prikupljati kroz procedure međunarodne pravne pomoći koje su, nažalost, spore. I pošto se nama tužiocima uvijek žuri, naravno da smo nezadovoljni sporošću međunarodne pravne pomoći.“

U borbu protiv međunarodnog kriminala trgovine ljudima uključena je i Inicijativa za saradnju država jugoistočne Evrope, koja domaćem pravosuđu pomaže u zaštiti i transferu zaštićenih svjedoka, kaže bh. predstavnik u Inicijativi Duško Kovačević:

„Imamo iskustva, evo navešću slučaj ovog primjera Milaković, vi svi znate za slučaj Milaković. Vi svi znate za zaštićenog svjedoka koji je bio u tome procesu, koji je svjedočio na suđenju iza zavjese - to je putovanje organizovano preko ovog centra, to je ono što je malo znano, ali znači da imamo ta iskustva. Ti su svjedoci svjedočili u Makedoniji, svjedočili su u Crnoj Gori, svjedočili su i u BiH.“

U borbu protiv trgovine ljudima, pored sigurnosnih struktura BiH na svim nivoima, uključena je i bh. kancelarija Interpola, u kojoj naglašavaju da je novim telekomunikacijskim sistemom moguća brza razmjena podataka sa gotovo svih 184 zemlje članice.
XS
SM
MD
LG