Dostupni linkovi

logo-print

Borba protiv organiziranog kriminala neefikasna


Kako da organizirani kriminal u Hrvatskoj ne bude ozbiljan problem, kada se prvih desetak godina postojanja hrvatske države čak odbijalo priznati čak i njegovo postojanje, kažu poznavatelji problematike. Vlasti su tek koncem devedesetih prvi puta sa govornice progovorile o tom problemu, a na njegovom rješavanju se godinama radilo malo ili nimalo, kaže za naš radio novinar Hrvatske televizije koji se već dulje vrijeme bavi ovom problematikom Damir Dević:

„Od priznanja, dugi niz godina ništa se nije činilo, tek sad se nešto pokušava činiti.“

Sfere bavljenja organiziranog kriminala su klasične – narkotici, trafficking, šverc oružja – dakle sve ono gdje se na brzinu može zaraditi mnogo novaca:

„Nije problem dok se novac zarađuje ilegalno, kaznenim djelima. Tu još sustav može, ako hoće, nešto učiniti. Problem je kad se tako zarađeni novac nastoji legalizirati. U Hrvatskoj se to najčešće radi putem nekretnina, turističkih kapaciteta, ugostiteljske djelatnosti, i tu je država najnemoćnija. Dakle, kada prljav novac postaje čist, a dojučerašnji kriminalci postaju ugledni pripadnici džet-seta i traženi poslovni ljudi.“

Da je problem organiziranog kriminala u Hrvatskoj gorući, pokazuje i to da je to bila središnja tema jučerašnjeg višesatnog radnog sastanka predsjednika države, Sabora i Vlade sa čelnicima policije, Državnog odvjetništva i Porezne uprave. Organi otkrivanja dobit će više ljudi, više novaca, tehnologiju kako bi umrežili baze podataka, i brži sudski postupak, jer tu – po ocjeni glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića – leži razlog nedovoljne efikasnosti u borbi protiv organiziranog kriminala.

Sinoć je dobivena i politička potreba da se konačno uvedu porezne i imovinske kartice, izvijestio je Bajić:

„Naime, ako imate poreznu i imovinsku karticu, onda imate osnov s kojeg možete poći kod ispitivanja porijekla imovine, koja je neki put nevjerojatna, a svi se pozivaju na nekakve američke ili druge rođake i tako dalje.“

Zašto tek sada, nikome nije jasno? Našoj sugovornici Jasni Babić, koja je napisala dvije zapažene knjige o organiziranom kriminalu i obavještajnom podzemlju, nije jasno – primjerice – zašto USKOK mora istraživati kazneno djelo u kojem je ukradeno niti dvije tisuće aura, ali zakon to nalaže, jer je troje ili više osumnjičenika? Zašto je zakonski istraga usporena do maksimuma, jer policijsku istragu mora ponoviti istražni sudac, a ponekad i sudac u glavnoj raspravi? Najavljeno je ubrzanje kaznenog postupka, ali – zašto tek sada?!

„Mi govorimo o reformi pravosuđa već jedno, pa od 2000. godine, da bi Bajić 2006. godine mogao reći da je dobio političku podršku. Mi smo izgubili šest godina za nešto što je potpuno notorno i za nešto s čime se svi slažu, s kim sam god razgovarala.“

Sinoćnji sastanak državnog vrha nije prvi puta da se reklo – od sutra ozbiljno krećemo protiv organiziranog kriminala! Međutim, kako je organizirani kriminal prepoznat kao problem i od Evrope, a Evropa je konsenzualni cilj cijelog državnog vrha, Damir Dević vjeruje da će se ovaj puta krenuti ozbiljnije, pa i u ono što organizirani kriminal čini tako opasnim – spregu politike i kriminala:

„Kao što je to već jedanput u povijesti rečeno, morat će se počistiti mangupe iz vlastitih redova, i to je zapravo, u prijevodu, ono što se traži od Hrvatske – politička volja. Morat će doći do onoga do čega u poslovici nikad ne dolazi – da vrana vrani oko iskopa.“

Da li možemo pretpostaviti koji bi to smjer mogao biti?

„Ne znam, nemam čarobnu kuglu, ali dok ne padnu u državi tri velike glave iz politike i tri velike iz gospodarstva i tri velike glave iz kulture i sporta, do tada se neće, zapravo, u Hrvatskoj moći govoriti o nekakvoj ozbiljnijoj borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG