Dostupni linkovi

logo-print

Politika nesvrstanosti danas


Srdan KUSOVAC, Žana KOVACEVIC, Ljudmila CVETKOVIC, Ankica Barbir MLADINOVIC, Esad KRCIC

Jugoslavija je u međuvremenu nestala. Ali to se nije dogodilo odjednom. U samo deset godina, od sredine osamdesetih do sredine devedesetih, nestali su svi postulati ili temeljna opredeljenja, ili možda najbolje rečeno tabui na kojima je počivala ta država. Najpre je sredinom osamdesetih, bez zapadne pomoći, u vreme nazivano „stabilizacijom“, nestalo ekonomske stabilnosti. Zatim je krajem te decenije, tržišnim reformama Ante Markovića nestalo je ono što je nazivano samoupravljanjem. Prelaz iz osamdesetih u devedesete je odnosio preostala temeljna opredeljenja ili tabue Jugoslavije: nestajali su redom JNA, pa ono što je nazivano „bratstvom i jedinstvom“, pa socijalizam.

Jedino što je danas ostalo od nekadašnje Jugoslavije zapravo je nesvrstanost, doduše u nekom novom obliku. Ni jedna od država nastalih od Jugoslavije doduše nije formalno članica tog pokreta, ali ni jedna osim Slovenije nije baš ni potpuno iz njega istupila.

O tom dvojnom odnosu – ni tamo ni ovamo, o tome šta Pokret nesvrstanih predstavlja danas govorimo u ovoj Temi sedmice. Kakav je uopšte formalni status nekih od država naslednica Jugoslavije u Pokretu nesvrstanih?

HRVATSKA

Tomislav Jakić, savetnik predsednika Hrvatske Stjepana Mesića kaže da je odnos sa Pokretom nesvrstanih u Hrvatskoj gurnut u stranu u prvim godinama hrvatske samostalnosti, u vreme kada je uklanjano sve što je imalo prizvuk Jugoslavije:

JAKIĆ: Republika Hrvatska nije članica pokreta, ali je već godinama promatrač u pokretu i sudjeluje na njegovim sastancima.

RFE: Kakav je odnos u Hrvatskoj općenito, bilo službeni, bilo u javnosti, prema nesvrstanima? Kamo je nestao Pokret nesvrstanih?



JAKIĆ: Pokret nesvrstanih je nestao sam, da tako kažem, iz fokusa našeg interesa, a inače on nije nestao. On je, u valu guranja od nas svega što je imalo prizvuk jugoslavenskoga, gurnut u stranu početkom devedesetih godina, bez razloga i čak politički kratkovidno, da bi onda negdje oko 1995-1996. godine, još tadašnje hrvatsko vodstvo ipak došlo do zaključka da nam kontakti sa nesvrstanim svijetom mogu koristiti, i tada je uspostavljen status Hrvatske kao zemlje promatrača. Pokret nesvrstanih postoji, međutim ta šteta u poimanju i percipiranju pokreta koja je učinjena u prvim godinama hrvatske samostalnosti, vuče se praktično do danas, tako da u očima naše javnosti Pokret nesvrstanih gotovo da ne postoji. U izmijenjenim okolnostima na međunarodnoj sceni pokret naravno nema onakvu ulogu i onakvu specifičnu težinu kakvu je imao u vrijeme konfrontiranja Istok-Zapad. Ali on postoji, on je vrlo brojan. Samit Pokreta nesvrstanih je najveće svjetsko okupljanje poslije Opće skupštine Ujedinjenih naroda. I u krajnjoj liniji, ako hoćete sasvim pragmatično gledano, Pokret nesvrstanih je neka vrsta glasačke mašinerije u Ujedinjenim narodima. Vi bez podrške pokreta, odnosno njegovih članica, u Općoj skupštini UN-a, ne možete provući ništa.“

RFE: No u hrvatskoj vanjskoj politici se gotovo i ne spominje.

JAKIĆ: Nesvrstani se do sada kao pokret nisu nigdje spominjali u sklopu hrvatske vanjskopolitičke aktivnosti, međutim činjenica je da predsjednik Mesić, od početka svojeg prvog mandata, znači od 2000. godine, inzistira i na globalnoj komponenti hrvatske vanjske politike. A vi tu komponentu ne možete realizirati ako zatvarate oči pred činjenicom postojanja Pokreta nesvrstanih. I očito ta spoznaja polako, ali ipak, da tako kažem, sjeda i u hrvatskom političkom establišmentu, tako da su dosadašnja reagiranja, kako političkih faktora, ali i medija, u pravilu pozitivna.“

SRBIJA

Vlada Srbije je odlučila da državu na 14. samitu Pokreta nesvrstanih predstavlja pomoćnik ministra spoljnih poslova Dejan Šahović. On govori o odnosu svoje države prema Pokretu nesvrstanih:

ŠAHOVIĆ: Srbija je posmatrač u Pokretu nesvrstanih zemalja. Na prethodnom samitu u Maleziji smo takođe učestvovali, tada kao Srbija i Crna Gora naravno, kao posmatrač i tada je naša delegacija bila na nivou pomoćnika ministra za inostrane poslove.

RFE: Koliko je Srbija uopšte u ovom trenutku zainteresovana za taj Pokret nesvrstanih? Da li je ta uloga posmatrača zapravo samo formalna ili je i suštinska? Koliki je interes Srbije da bude u tom pokretu danas?



ŠAHOVIĆ: Teško mi je da vam odgovorim na to pitanje koliki je interes Srbije za Pokret nesvrstanih. Ne bih mogao da pretpostavim kakav bi bio rezultat na primer neke ankete ili ispitivanja javnog mnenja, kakvo bi se mišljenje iz toga dobilo, ali što se tiče spoljne poltike Srbije, postoji jasan interes za saradnju sa zemljama koje su članice Pokreta nesvrstanih zemalja, još od demokratskih promena i formiranja vlade tadašnje SRJ 2001. godine. Naravno, kao osnovni prioritet postavljeno je integirsanje zemlje u Evropsku uniju i evroatlantske strukture. Međutim i tada je zaključeno, što je i dalje jedna nit spoljnopolitičkih delovanja, da takva prioritetna orijentacija nikako ne sme da znači kidanje veza sa zemljama drugih regiona.
Mislim da Srbija ima vrlo jasno izražen ekonomski interes da sarađuje sa zemljama i Azije i Afrike i Latinske Amerike, koje su sve članice pokreta nesvrstanih zemalja, i s te strane je članstvo, odnosno status posmatrača u pokretu adekvatan status, jer on omogućava dosta česte i bliske kontakte sa nesvrstanim zemljama. Posebno se to ostvaruje u Njujorku gde permanentno radi jedno telo nesvrstanih zemalja koje se zove Koordinacioni biro u Njujorku, i naša misija tamo kao posmatrač učestvuje i prisustvuje tim sastancima, što znači održavanje neposrednih kontakata sa predstavnicima tih zemalja, što opet, na više ili manje posredan ili neposredan način omogućava kontakte sa nesvrstanim zemljama i drži ih žive. Morate, dakle, sa tako jednom velikom grupacijom održavati normalne i bliske odnose da biste, naravno, obezbedili njihove glasove da budete izabrani u ona tela i organe za koja imate interes da budete izabrani.“

BOSNA I HERCEGOVINA

Bosna i Hercegovina je država koja je tokom protekle godine održavala tesne veze sa mnogim zemljama iz Pokreta nesvrstanih. Pre svega je to činjeno sa državama sa većinskim muslimanskim stanovništvom. Nedžad Hadžimusić, pomoćnik ministra za multilateralnu saradnju i član bosanskohercegovačke delegacije na predstojećem Samitu nesvrstanih zemalja na Kubi, inače dugogodišnji diplomata, pojašnjava stav svoje zemlje:

HADŽIMUSIĆ: Bosna i Hercegovina je na prethodnim zasjedanjima Pokreta nesvrstanih zemalja uzimala učešća u svojstvu gosta. Avgusta 2004. godine Bosna i Hercegovina je formalno dobila status posmatrača u Pokretu nesvrstanih zemalja. Naredni samit u Havani je prvi samit na kojem će BiH učestvovati u tom novom statusu. Iako Pokret nesvrstanih zemalja na prvi pogled izgleda arhaičan, obzirom da je svjetski bipolarizam davno prevaziđen padom Berlinskog zida, takozvane nesvrstane zemlje nadalje predstavljaju jednu politički snažnu grupaciju u sistemu Ujedinjenih nacija, posebno kada je riječ o glasanju po pojedinim odlukama, zaključcima i rezolucijama. Prestiž BiH, kao dijela bivše države čiji je ondašnji predsjednik ujedno i pokretač, zajedno sa nekoliko svojih homologa – šefova država, samog pokreta, nadalje je stanovit i produktivan.

RFE: Za više od 45 godina postojanja, Pokret nesvrstanih je od 25 zemalja narastao do 116. Hoće li Bosna i Hercegovina zatražiti punopravno članstvo?



HADŽIMUSIĆ: Bosna i Hercegovina ne može, ni formalno, ni de fakto zatražiti punopravno članstvo u Pokretu nesvrstanih zemalja. Reći ću vam zašto. Jedan od eminentnih ciljeva Bosne i Hercegovine je integracija u euroatlantske strukture, dakle EU i NATO. Evropska unija razvija zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i sve zemlje aspiranti za evropsku integraciju su dužne da prate tu politiku, dakle vanjskopolitičke stavove Evropske unije, koji se dogovaraju, sinkroniziraju i Evropa sve više artikulira svoj međunarodni nastup jednim glasom. Nije to konstanta, međutim kada EU recimo u sistemu Ujedinjenih nacija ima jedinstven stav, Bosna i Hercegovina je obavezna da ga slijedi ukoliko želi da održava svoj status zemlje aspiranta za punopravno članstvo u EU. Dakle, ne možemo biti i nesvrstan na globalnom planu i svrstani sa evropskom zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom. Imate primjer Slovenije koja također ima takav status, imate primjer drugih država proizišlih iz bivše SFRJ.

RFE: Šta nam onda znači ovaj status posmatrača?

HADŽIMUSIĆ: Status posmatrača znači aktivnu ulogu. Imamo nastupe, možemo prenositi poruke, možemo lobirati za podrške interesima Bosne i Hercegovine na globalnom planu, naročito u sistemu UN-a, gdje je Pokret nesvrstanih praktično snažna glasačka mašina.

RFE: Šta to znači za konkretne, recimo privredne interese Bosne i Hercegovine, s obzirom da je dobar dio bliskoistočnih zemalja, kao i zemalja Dalekog Istoka, još uvijek članice ovog saveza?

HADŽIMUSIĆ: To je odlično pitanje. To apsolutno ide upravo tom logikom. Mi imamo tradicionalne veze sa tim svijetom. Doduše nismo, kao prije, u situaciji da odgovorimo na tendere, pozive i interese tih zemalja za snažniju saradnju, investicije, zajednički nastup na trećim tržištima i tako dalje. Međutim, mi čuvamo taj potencijal i razvijamo ga. Ako ste pratili nedavnu posjetu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH gospodina Tihića Libiji, vidjeli ste da je ta posjeta valorizirala i status posmatrača u Pokretu nesvrstanih i stare, tradicionalne veze sa zemljama u tom području. Dakle, to je veoma, veoma značajan aspekt našeg prisustva i učešća u Pokretu nesvrstanih u statusu posmatrača.

CRNA GORA

Najnovija nezavisna država nastala od Jugoslavije – Crna Gora. Njen stav prema Pokretu nesvrstanih objašnjava Radiju Slobodna Evropa ministar spoljnih poslova Miodrag Vlahović:



VLAHOVIĆ: Spoljnopolitičke i strateške orijentacije Crne Gore su, nadamo se, svima dobro poznate. Mi želimo da, naravno u skladu sa odgovarajućim procedurama, zahtjevima i kriterijumima koje treba ispuniti, budemo uspješni na tom putu ka evropskoj i evroatlantskoj dimenziji i da se, kroz neke uobičajene mehanizme, kvalifikujemo da budemo punopravni članovi NATO i EU. Dakle, potvrđujući naše opredjeljenje da su evropske i euroatlantske integracije ono što je naše strateško trajno opredjeljenje, na činjenicu da je Pokret nesvrstanih još uvijek jedna brojna organizacija treba gledati sa jedne pragmatične strane, dakle nikako sa ideološke ili političke dakle ne sa konotacijama koje bi više ličile na eksplikacije i na projekcije tih prošlih vremena, već bi to trebalo biti neko moderno čitanje odnosa u aktuelnoj međunarodnoj zajednici, onakvoj kakva je strukturirana.
Dakle, na Pokret nesvrstanih i njegove članice treba gledati krajnje pragmatično i u vremenu koje je pretpostavljam pred nama koristiti njihove skupove, kada se za to steknu uslovi, za komunikaciju na bilateralnom nivou sa zemljama članicama. Tu su mnoge zemlje trećeg svijeta, mnoge zemlje sa kojima Crna Gora, kao ipak mala država, nova-stara država, sa obnovljenim državnim suverenitetom i međunarodnim priznanjem, želi da ima komunikaciju. Iz razloga svrsishodnosti i cjelishodnosti, naravno treba da koristiti svaku priliku da sa njima bude u kontaktu.
Naši su prioriteti drukčiji, naša pozicija na Zapadnom Balkanu, u evropskom kontekstu, nas ipak usmjerava na svakodnevnu i trajnu komunikaciju sa našim, prije svega neposrednim okruženjem, ali i sa našim evropskim partnerima. Nismo tako često u prilici da budemo sa zvaničnim predstavnicima zemalja koje su danas u Pokretu nesvrstanih, nismo dakle u prilici da ostvarujemo tu vrstu diplomatske komunikacije. Naša eventualna komunikacija sa Pokretom nesvrstanih u budućnosti može biti na toj pragmatičnoj ravni, najviše u svojstvu gosta na njihovim skupovima, da bismo na taj način ostvarili kontakt sa zemljama članicama tog pokreta.“

O tome kakve zašto je Pokret nesvrstanih izgubio značaj, Radiju Slobodna Evropa govori Dušan Lazić, član Foruma za međunarodne odnose, nevladine organizacije iz Beograda, i bivši ambasador:



LAZIĆ: U temeljno promenjenim međunarodnim uslovima, Pokret nesvrstanih danas nema ni izdaleka onu ulogu i značaj koju je imao u vreme osnivanja i nekoliko decenija posle toga. U tom periodu, pokret je bio zaista značajan međunarodni činilac, koji je davao brojne inicijative za rešavanje međunarodnih problema i sukoba, i na taj način je doprinosio jednoj dobroj atmosferi u međunarodnim odnosima. Danas to više nije tako. Naša zemlja je danas samo posmatrač u Pokretu nesvrstanih i – razume se – kao što ni pokret više nema ulogu koju je imao, ni naša zemlja danas nema tu težinu u međunarodnim odnosima. To, međutim, ne znači da Srbija treba da prekine sve veze sa pokretom i da se distancira od toga pokreta. Naprotiv, mislim da ona treba da sačuva određenju saradnju sa pokretom, jer to samo može da bude njoj u korist i da doprinese našem boljem međunarodnom položaju.
Treba imati u vidu da su članice pokreta članice Ujedinjenih nacija, da su članice drugih međunarodnih organizacija, pa prema tome, na jedan ili drugi način ipak mogu da doprinose kretanjima u međunarodnim odnosima, prema tome to može da bude od koristi i za našu zemlju. Kad ovo govorim, nemam samo u vidu političke aspekte pitanja, već isto tako imam u vidu i druge aspekte saradnje, pre svega ekonomske, jer dobar odnos sa pokretom u celini i sa brojnim nesvrstanim zemljama može da doprinese stvaranju povoljnije klime i razvoju ekonomske saradnje naše zemlje sa tim zemljama gde god postoje uzajamni interesi.“

RFE: Koliko zapravo na nekom konkretnom polju može biti koristan Pokret nesvrstanih? Da li je realno očekivati da na nekom recimo samitu, poput ovog u Havani, ili na nekim drugim sastancima, recimo predsednik države, predsednik vlade ili ministar inostranih poslova budu ti koji će eto otvoriti vrata privrednicima?

LAZIĆ: Kako da ne. Takvi skupovi na vrhu, ali ne samo skupovi na vrhu kao što je sad ovaj samit, nego i drugi sastanci, posvećeni određenoj problematici za koju smo mi zainteresovani, i naše aktivno ili aktivnije učešće na tim skupovima, razmena mišljenja i informacija, mogu da doprinesu boljem uzajamnom upoznavanju, a time i stvaranju atmosfere poverenja i uslova za razvoj, kao što sam rekao, ekonomske i druge saradnje.“
XS
SM
MD
LG