Dostupni linkovi

logo-print

11/9 - refleksije na Balkan


Žana KOVACEVIC, Ankica BARBIR MLADINOVIC, Zoran PRERADOVIC, Esad KRCIC, Gëzim BAXHAKU

Prvo tražimo odgovor na pitanje: zašto se svako malo BiH proziva u kontekstu islamskog terorizma?

Događaji 11. septembra 2001. godine promijenili su sliku svijeta i borba protiv terorizma postala je ključ modernih demokratija, kojima pripada i BiH, ocjena je bh. ministra vanjskih poslova Mladena Ivanića. BiH djelimično nosi teret lošeg imidža zbog ratnog perioda i ljudi koji su boravili na teritoriji zemlje, ali to se mijenja, naglašava Ivanić:

«Jedan dio ljudi, koji su bili uvijek povezani sa teroristima, spominje se da su boravili u BiH. Ja mislim da ovi posljednji potezi koji se čine, a posebno revizija izdatih državljanstava, će značajno pomoći da se jedan dio tog imidža promijeni i vratiti povjerenje u BiH, što ona zaslužuje, jer BiH sama po sebi, njeno stanovništvo, bez obzira na religiju, nikad nije bilo okrenuto terorizmu i taj terorizam koji bi eventualno u BiH možda mogao da bude prisutan može imati svoje korjenje samo u stranim elementima, a nikako u domaćim ljudima.»

Informacije o postojanju terorističkih kampova za obuku i sumnje u regrutovanje takozvane bijele Al kaide na prostorima BiH ostaje u domenu medija, kaže Ivanić:

«To je daleko više medijska špekulacija nego pitanje koje postavljaju zvaničnici. Međutim, mi ne možemo zanemariti uticaj medija i evidentno je da to ne mogu ni zvaničnici drugih zemalja. Zato treba učiniti mnogo napora na promjeni imidža. Znači ako neko govori o terorizmu, mi moramo pokazati ima li ga ili nema; ako neko govori o mudžahedinima, mi moramo mjerom svojom pokazati da se suprotstavljamo takvim procesima i to će na najbolji mogući način promijeniti taj imidž. Ta tema ipak do sada u zvaničnim razgovorima nije dominirala.»

BiH je članica međunarodne alijanse za borbu protiv terorizma i ispunjava sve svoje obaveze, a u posljednjih 5 godina napravljeni su značajni pomaci u ovoj oblasti, tvrdi zamjenik direktora Agencije za istrage i zaštitu BiH Dragan Lukač:

«BiH se, ja bih rekao, vrlo često neopravdano ili prenapuhano stavlja u kontekst međunarodnog terorizma, Al Kaide i svih ostalih kriminalnih aktivnosti ovih organizacija. Mislim da je BiH u tom kontekstu u dobroj mjeri sagledala stanje, suočila se sa tim pitanjem, što je jako bitno, i da smo mi danas u situaciji da stanje u toj oblasti držimo u cjelini pod kontrolom.»

Jedan od dokaza uspješne borbe za spriječavanje terorizma je i trenutna revizija državljanstava dodijeljenih tokom rata osobama afro-azijskog porijekla u BiH, podsjeća Lukač. Jedan broj ljudi iz ove grupe pripadao je ili imao veze sa terorističkim aktivnostima, ali oni nisu više u BiH, kaže Lukač:

«Određeni ljudi koji su za vrijeme rata bili ovdje u BiH, mislim na mudžahedine, su se borili u određenim jedinicima na strani Armije BiH. Jedan broj tih ljudi ili pojedinaca je imao određene relacije sa ili svojim matičnim terorističkim organizacijama kojima su pripadali, ili su se priključili nekim drugim imajući u vidu razvoj događaja u ovih deset godina kroz rat u Avganistanu, u Čečeniji, Iraku itd. A vi znate da smo mi poduzimali niz konkretnih aktivnosti u BiH u ovih 4, 5 godina zadnjih, da je jedan broj tih organizacija ili pojedinaca krivično-pravno procesuiran u našoj zemlji, jedan broj je na temelju određenih potjernica drugih država isporučen u te zemlje. Kad je riječ o nekakvim klasičnim kampovima za obuku terorista, ja mogu odgovorno reći da to u BiH ne postoji.»

Predstavnici međunarodnih vojnih snaga ističu da u i iz BiH ne prijeti naročita teroristička prijetnja i ova zemlja nije ništa manje sigurna od bilo koje druge zemlje u Evropi, tvrdi portparol NATO-a Derek Čepel:

«U posljednjih nekoliko godina ne postoji nijedna evropska ili sjevernoamerička država za koju možete reći da je u potpunosti sigurna. Mi pratimo situaciju u BiH, koja je stabilna, i ne postoji prijetnja od terorizma u ili iz zemlje ništa više od bilo koje druge zemlje. NATO prati situaciju i ukoliko primijetimo neke aktivnosti, radićemo zajedno sa domaćim sigurnosnim institucijama. BiH ima sigurnosne agencije koje se još uvijek razvijaju, ali su profesionalne i pouzdane. Ti povremeni natpisi u stranoj štampi nikada nisu dokazani i ukoliko bi bilo ko od tih novinara pitao nas, mi bismo rekli da je ovo sigurna zemlja.»

Analitičari, pak, upozoravaju da terorizam nikad ne spava, te da događaji u Njujorku i Vašingtonu od prije 5 godina predstavljaju opomenu čitavom svijetu, pa tako i BiH, kaže vojno - politički analitičar iz Banje Luke, Dragan Marčetić:

«Taj terorizam je pošast savremenog sveta, treba ga očekivati svuda i svagde i praktično ne postoji pravo oružje za borbu protiv njega. Vraćamo se na običnog čoveka i na pojedinca koji bi trebao da pazi, da prijavljuje i da vodi računa o svemu što se dešava oko njega.»

Komentarišući nedavno objavljeni snimak Al Kaide u kojem se tvrdi da su Bosna i Kosovo mjesta u kojima stradaju muslimani i gdje treba očekivati osvetu, prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH, Amerikanac Lari Batler kaže:

«Snimak Al Džazire koji je nedavno objavljen upravo govori o tome da smo svi zajedno. Niko od nas ne bi smio dozvoliti da neke grupe uspiju u svojim namjerama zaplašivanja ljudi. Nije me strah Al Kaide i moja zemlja se ne plaši ove terorističke organizacije, jer će se ovaj problem zajednički prevladati, a demokratija i poštivanje ljudskih prava će pobijediti terorizam i tiraniju.»

* * * * *

U Hrvatskoj je u posljednjih pet godina povećan strah od terorizma, ali odnos prema muslimanskoj zajednici, kako i sama tvrdi, nije pogoršan. Ipak, nevladine udruge upozoravaju kako bi se prije moglo govoriti o „nekvalitetnoj toleranciji i trpljenju“ nego „idealnom prihvaćanju“.

„Muslimane zaštićuju, ali ih ne volu.“

Većina slučajno zaustavljenih Zagrepčana priznaje da je sumnjičavost prema Muslimanima povećana nakon Al Qaidinih terorističkih napada. Direktorica Centra za mirovne studije, Vesna Teršelić, kaže kako bi se moglo reći da je hrvatsko društvo trenutno: „bliže nekvalitetnoj toleranciji i trpljenju, nego što se približavamo idealnom prihvaćanju.“

Sami građani priznaju da su generalno sumnjičaviji prema islamskom svijetu, ali kad pomisle na vlastitog susjeda ili prijatelja, sumnjičavost nestaje ili se bitno smanjuje:

„Moj frend je Musliman, a dečko je predobar.“

„Mi ne gledamo na Muslimane, ali ima ljudi koji gledaju.“

„Treba biti u strahu od njih jer oni su ekstremni. Neki su naravno jako dobri, kao i Srbi, nisu svi jednaki. Ima ekstremnih ljudi koji mogu napraviti zlo u svijetu.“

„Ako su pojedinci, nisu svi. U svakom žitu ima kukolja.“

„Mislim da to ovisi o pojedincima. Moj osobni stav o Muslimanima je ostao isti. Ne vjerujem da su svi Muslimani krivi za to, kao što nisu ni svi Hrvati i Srbi krivi za domovinski rat.“

„Ekstremista ima svugdje i oni koji nisu krivi plaćaju za te ekstremiste ceh. Mislim da smo stalno u strahu. U strahu smo svaki čas od nečega. Cijeli svijet je poludio.“

„Ljudi s Istoka više ne znaju što da naprave da ih se čuje. Onda je jedini način preko ubojstava. To je stravično jer ginu nevini ljudi, a ovi koji su to pokrenuli, prolaze lako.“

Aziz efendija Hasanović, pomoćnik predsjednika Mešijata za vjerska, prosvjetna vjeronaučna i kulturna pitanja u Republici Hrvatskoj, smatra da je upravo službeni stav te zajednice koja je odmah osudila teroristički napad na New Yourk, a i sva ostala teroristička nedjela, bitno pridonio toleranciji prema Muslimanima u Hrvatskoj:

„Svi građani, naši prijatelji u Republici Hrvatskoj koji nisu Muslimani, su nam na neki način čestitali na našem jasnom stavu prema zločinu koji se odgodio. Mi i ovoga puta osuđujemo to što se dogodilo. Javno mnijenje prepoznaje doprinos Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj u tom mirotvornom ozračju.“

Vojno-politički analitičar, Fran Višnar, kaže da je povećani strah od terorizma logičan jer kralježnica Al Qaide nije slomljena:

„Kada je u pitanju BiH, često se s time pretjeruje. Al Qaida se traži tamo gdje je vjerojatno više nema. Za nas je veća opasnost da nam neko dođe iz Italije jer tamo ima milijun Muslimana, od kojih su recimo od dva do četiri posto izraziti islamisti fundamentalističke orijentacije, od kojih mnogi tvrde da je nasilje suprotstavljanje Zapadu na svim raznima jedini mogući način dijaloga.“

Isitče da hrvatski obrazovni sustav mora već od samog početka učiti djecu što je terorizam, a što islam:

„Nije svatko terorist ukoliko stavi na glavu neku zelenu traku na kojoj piše nešto na arapskom ili se obuče u arapsku nošnju i onda viče Alah uegber. Al Qaida se tako ne ponaša.“

Nevladina aktivistica, Vesna Teršelić, smatra da je uz povećanu sumnjičavost u Hrvatskoj u posljednjih pet godina učinjeno i dosta konstruktivnih koraka:

„Mislim da se tu na vrlo konstruktivan način tematizira pitanje islama u Evropi i da su u Hrvatskoj formalno napravljeni neki koraci koji možda u nekim drugim zemljama nisu napravljeni. Rekla bih da je situacija u Hrvatskoj po nečemu unutar svjetskih trendova povećanja netrpeljivosti prema islamu, a s druge strane jeste poprište dijaloga koji je vrlo važan, ne samo za Hrvatsku, nego i za Evropu.“

* * * * *

Teroristički napadi Al Kaide od pre pet godina promenili su, ne samo kompletnu geopolitičku sliku sveta, već i globalni pogled na zapadnobalkanka regionalna pitanja, ocenjuje se u Srbiji.

Teroristički napadi na Sjedinjene Američke Države, koje su izveli pripadnici Al Kaide otetim putničkim avionima, kojima su se obrušili na zgrade Svetskog trgovinskog centra u Njujorku i zgradu Pentagona u Vašingtonu u kojima je poginulo oko tri hiljade ljudi, promenili su ne samo kompletnu geopolitičku sliku sveta, već i globalni pogled na ovdašnja regionalna pitanja, ocenjuje se u Srbiji.

Pet godina nakon terorističkih napada na Njujork i Vašington, promenjena je kompletna geopolitička slika sveta, kaže u izjavi za naš program Milan St. Protić, nekadašnji ambasador SRJ u SAD, koji se na ovoj dužnosti zatekao upravo u vreme terorističkih udara 11. septembra 2001. godine, i podvlači da se ovaj tragični događaj morao očitovati kako u spoljašnjem, tako i u unutrašnjem životu Amerike:

„Amerika je do 11. septembra bila jedno, a nakon 11. septembra nešto sasvim drugo, i u svom unutrašnjem i u svom spoljašnjem životu. Čini mi se da mi ovde u Srbiji to nismo najbolje razumeli ni onda, a ne razumemo ni danas, i vrlo često umemo da dajemo vrlo olake kvalifikacije i ocene o odnosima u svetu, potpuno zaboravljajući koliko je taj događaj udario pečat američkoj politici posle 11. septembra.“

Istovremeno, vojni analitičar Aleksandar Radić ističe da nije uspela namera međunarodne zajednice da nakon 11. septembra, brzim i efikasnim udarom suzbije terorizam koji se, prema njegovim rečima, pokazao veoma žilavim, tako da će terorizam i u godinama koje dolaze biti jedan od globalnih svetskih problema. Kada je reč o refleksiji terorističkih napada na Sjedinjene Države na odnose u regionu, Radić kaže:

„Riječ je o gubitku značaja koji je region imao tokom devedesetih godina na globalnom nivou. U vreme balkanske krize sve oči su bile usmerene ka Balkanu, to su bile vodeće vesti i to je kao posledicu imalo veliki angažman kvalitetnih, iskusnih kadrova zapadne civilizacije na ovom terenu. Promena prioriteta Vašingtona i saveznika je mogla, u najmanju ruku, za Srbiju da znači prestanak pritiska kakav je bio u vreme Miloševićevog režima. Ali za vreme koje je proteklo od 2001. godine srpska politika do sada nije uspjela u punoj meri da iskoristi priliku koja joj se ukazala.“

Sa konstatacijom da su teroristički udari na Njujork i Vašington za posledicu imali gubitak interesa za događaje u regionu slaže se i Milan St. Protić:

„Borba protiv globalnog terorizma koja je usledila kao posledica događaja 11. septembra je definitivno odredila pravac američke politike i to je jedan od razloga zašto je Bushova administracija naglo izgubila interes za događaje na Balkanu.“

Nema sumnje da se međunarodna zajednica u proteklih pet godina mobilisala u borbi protiv terorizma, a Srbija se u granicama svojih mogućnosti uključila u tu borbu, smatra portparol vladajuće DSS Andreja Mladenović. On međutim naglašava da je reč o globalnoj opasnosti od koje je još uvek preti ozbiljna opasnost:

„Sigurno je da se mora praviti jedna globalna akcija, gde će biti uključene sve države i gde ćemo se na pravi način zaista odbraniti od te globalne opasnosti, za koju se ne može reći da će biti samo u jednom regionu ili na jednom kontinentiu, ona je prisutna u celom svetu i kao takva se mora suzbiti, kako god je to moguće.“

Čujmo na posletku kako Beograđani, pet godina kasnije, govore o događaju koji je promenio svet:

„Ja bih se suzdržao od komentara, ispašću zlurad, po sistemu – s kim su sadili tikve, to su i dobili.“

„Ja mislim da oni iz pozadine vuku konce u mnogim prljavim stvarima i ne treba da kukaju kada ih nešto zadesi.“

„To su njihovi međusobni obračuni. Meni je žao čoveka, bez obzira na kom je kontinentu i na kojoj paraleli.“

„Tada sam mislila da su dobili ono što su zaslužili, a danas ipak mislim o žrtvama.“

„Ništa se nije mnogo promenilo što se tiče američke politike, i dalje su svetski policajci.“

* * * * *

Šef crnogorske diplomatije Miodrag Vlahović je, povodom petogodišnjice terorističkih napada na SAD, ocijenio da će se svijet i u budućnosti suočavati sa problemom terorizma koji predstavlja pošast koju treba tretirati sa maksimalnom ozbiljnošću.

11. septembar 2001. je prekretnica novije svjetske istorije i predstavlja dogadjaj izuzetnog formata sa velikim i teško sagledivim posljedicama, rekao je crnogorski ministar inostranih poslova Miodrag Vlahović, povodom petogodišnjice terorističkih napada na Sjedinjene Američke Države:

"Tadašnji događaji, odnosno, ta zloćudna i zločinačka erupcija, će sigurno izazivati konfrontacije i probleme i u vremenu pred nama."

I Crna Gora je, navodi Vlahović, dio antiterorističke koalicije:

"Od 11. semptembra, svijet je suočen sa novim izazovom. Mi smatramo da je to jedna od velikih opasnosti savremenog svijeta i da je to jedna od pošasti prema kojima se treba odnositi sa maksimalnom ozbiljnošću i koju treba tretirati u svakoj situaciji, na nivou pojedinačnih zemalja, u sopstvenoj sredini, na način kako bi se ti fenomeni predupredili i kako bi se poziciji i ulozi religije i religioznog dalo pravo mjesto i kako bi se tamo gdje je to moguće, a mi smatramo da je u Crnoj Gori to moguće i to se svakim danom pokazuje, gradila društva, zajednice na osnovama punog medjusobnog uvažavanja. Ne samo tolerancije, nego i saradnje i komunikacije u svim pozitivnim značenjima te riječi. Crna Gora je sa svoje skromne strane, svih ovih godina i u onom veoma ružnom vremenu ratova na prostoru bivše Jugoslavije uspijevala da očuva svoj ljudski, multietnički, multikonfesionalni i multikulturni lik i smatramo da smo mi kao društvo u tom segmentu odgovorno odnositi prema mogućim problemima i izazovima koji proističu iz činjenice da je ovaj svijet podijeljen i po tim šavovima."

* * * * *

Na Kosovu je u ponedeljak različitim manifestacijama obeležena peta godišnjica terorističkih napada na Sjedinjene Američke Države.

Pod patronatom premijera Kosova Agima Čekua u Prištini je organizovana centralna manifestacija obeležavanja ove godišnjice. Na svim manifestacijama je izraženo saosećanje sa bolom američkog naroda za gubitak oko 3.000 života u bezumnim terorističkim napadima. Na centralnoj manifestaciji, ministar kulture u Vladi Kosova Astrit Haračija je rekao da narod Kosova i danas saoseća sa bolom američkog naroda i istakao da je u znak podsećanja na 11. septembar 2001. godine Vlada Kosova preuzela inicijativu za izgradnju jednog obeliska koji će podsećati na terorističke napade i biti znak saosećanja naroda Kosova sa američkim narodom:

“Bilo je mnogo razloga za tugu, jer se to dogodilo Sjedinjenim Državama velikom prijatelju naroda Kosova. Prijatelj je imamo jake razloge da bude ožalošćen za prijateljem.”

Istovremeno pre podne pripadnici Kosovskog zaštitnog korpusa su održali tri minutna ćutnja u znak podsećanja na žrtve terorističkih napada. I posle pet godina od terorističkih napada građani Kosova nastavljaju da se solidarizuju sa narodom Sjedinjenih Država. Svi sa kojima smo danas razgovarali su izrazili veliki bol za nevinim žrtvama prijateljskog američkog naroda. Ismet Mujeci ističe da se 11. septembra 2001. godine osećao ka oda je napadnuto Kosovo:

“Vrlo loše sam se osećao, ka oda je napadnuto Kosovo, uvek imam poštovanje i klanjam se svim žrtvama 11. septembra.”

Drita Krasniqi kaže da je bila duboko potresena kada je čula za napave na Sjedinjene Države:

“Bila sam u šoku kada sam to čula, nisam mislila da je istina, mislila sam da je fatamorgana, to je veoma loše, ja mislim da sako ko je to video je doživeo traumu.”

Kushtrim Podrimçaku kaže kako je terorističke napade na Sjedinjene države osećao kao napave na Kosovo:

“Ja mnogo podržavam Ameriku i veruj mi plakao sam kada se to dogodilo.”

Albin Matoshi smatra da je posle 11. septembra svet počeo da gubi sigurnost:

“Od trenuaka kada se to dogodilo poljuljana je svaka sigurnost, koja je postojala.”

Večeras će Kosovska filharmonija održati koncert u znak sećanja na žrtve terorostičkih napada 11. septembra, dok će se istovremeno na tradicionalnom festivalu pod nazivom 9/11, koji je organizuje u znak obeležavanja ovih napada večeras podeliti nagrade najboljim filmovima.
XS
SM
MD
LG