Dostupni linkovi

logo-print

Na berzi i obveznice


Intervju sa Dejanom Šuškavčević, direktorkom Montenegro berze.

RSE: Gospođo Šuškavčević, koji su razlozi za fenomen ogromnog interesovanja građana za ulaganja u akcije?

ŠUŠKAVČEVIĆ: Skok cijena akcija koji je evidentan u posljednjih par mjeseci u toku cijele ove godine, ali i prethodne, znači i zarade koje su ljudi ostvarili na tom skoku akcija u slučaju da su kupili jeftinije, a prodali danas skuplje, uticali su na tržište kapitala i dešavanje na njemu, a posebno nezaobilazan faktor u maltene svim razgovorima u svim sferama društvenog života. Činjenica da je tržište kapitala, ako posmatramo period od 2002. godine, od masovne vaučerske privatizacije kroz koju su svi punoljetni građani Crne Gore postali vlasnici jednog dijela društvenog kapitala od perioda 2002., 2003. i polovine 2004. godine, tržište kapitala u Crnoj Gori nije bilo razvijeno, odnosno nije bilo tolikog interesovanja kao što je to 2005. i prvih osam mjeseci i sada već početak septembra 2006. godine. Cijene su u početku bile potcijenjene, odnosno njihovi vlasnici nezainteresovani, neupućeni u dešavanja na tržištu kapitala prodavali su te akcije po znatno nižim cijenama u odnosu današnje. Vlasnici koji su držali akcije do određenog perioda i danas ih prodali ostvarili su veliku zaradu, odnosno dobit, tako da je ta činjenica uticala na ogromno interesovanje za dešavanje na tržištu kapitala, ne samo ljudi koji su čuvali akcije iz masovne vaučerske privatizacije, nego i kod novih investitora, u prvom redu mislim na učesnike tržišta kapitala, ljude koji se danas dosta zadužuju kod banaka, uzimaju kredite, uvidjevši da na tržištu kapitala u slučaju da izaberu pravu hartiju mogu da ostvare veliku dobit. Svjedoci smo da se cijene danas iz dana u dan mijenjaju, da u nekom kratkom vremenskom perodu ostvaruju se zarade 20, 30, pa čak i 100%. Sva ta dešavanja na tržištu kapitala uticali su da ljudi sada dan počinju informacijama sa berze, cijenama, ponudama...

RSE: Prije referenduma je vladalo izvjesno zatišje nakon kojeg su berzanski indeksi ponovo krenuli uzlaznom putanjom. Da li i dalje treba očekivati snažne pozitivne trendove?

ŠUŠKAVČEVIĆ: Činjenica je da berzanski indeks, odnosno indeks Montenegro berze je na početku ove godine imao vrijednost oko 465 indeksnih poena. U ovom trenutku indeks Montenegro berze iznosi 1085 poena. Ako uzmemo samo period za prvih osam i po mjeseci u ovoj godini indeks nam je vrijednost povećao za 100%. Tendencija rasta indeksa počela je par dana prije referenduma kada su cijene akcija na berzi ponovo krenule uzlaznom tendencijom. Da li će indeks da nastavi ovu vrijednost, da li će mirovati ili ostvariti određenu tendenciju rasta zavisi kojom tendencijom će se kretati cijene na tržištu. Činjenica je da je tržište kapitala Crne Gore veoma interesantno za mnoge investitore ne samo iz Crne Gore nego van Crne Gore, iz Evrope, Amerike, Australije... zbog zakonske regulative, zbog metodologije rada, valute plaćanja. Svi ti razlozi će uticati da li će se veliko i ogromno interesovanje investitora na strani tražnje nastaviti tendencijom koja je bila do sada. S obzirom da je broj prodavaca uvijek bio manji u odnosu na kupce normalno da je to uticalo i na skok cijene akcija na berzi. Određene kompanije, odnosno njihove akcije na berzi su zabilježile veoma velike skokove u posljednjih par mjeseci od 200, 300%. Da li je to realni skok akcija na berzi, da li će se nastaviti tom tendencijom vidjećemo u nekom narednom periodu. Dosta se pominje period unazad par godina kada su cijene na berzi, znači tržišne cijene, bile dosta potcijenjene u odnosu na neku knjigovodstvenu vrijednost smatralo se da je cijena na berzi i tržišta realna ukoliko dostigne nekih 50% - 60% knjigovodstvene vrijednosti. Međutim, u ovoj godini imamo slučaj da za veliki broj kompanija tržišna cijena prelazi tu knjigovodstvenu vrijednost, tako da ona više nije reper. Koja je stvarna tržišna cijena na berzi najbolje određuju njeni kupci. Kupci su ti koji smatraju da li kompanija u nekom narednom periodu ima mogućnost za rast, razvoj, odnosno da li će poslovna strategija menadžmenta te kompanije uticati na povećanje njihve knjigovodstvene vrijednosti. Da li će indeksi u nekom narednom periodu zabilježiti pozitivne trednove zavisi od dosta faktora, odnosno od tih samh kupaca investitora koji će procijeniti da li još ima prostora za najlikvidnije kompanije koje su veoma tražene ovih dana da ispolje novu tendenciju rasta.

RSE: U Crnoj Gori funkcionišu dvije berze. Nije li to previše za jednu ovako malu državu i da li u perspektivi postoji mogućnost njihovog objedinjavanja?

ŠUŠKAVČEVIĆ: Ima razloga i za i protiv. Činjenica je da je tržište kapitala Crne Gore, neki bi rekli za jednu berzu i dosta ljudi sa čuđenjem nam se obraća zašto dvije berze, zašto ne jedna. Činjenica je da dosta ima razlika između nas i druge berze. Kompanije koje se rade na Montenegro berzi u ovom trenutku to su najlikvidnije kompanije ima ih 22: Plantaže, Kombinat aluminijuma, Rudnik uglja, zatim obveznice stare devizne štednje, nedavno su i obveznice opština Nikšić i Bijelo Polje pojavile su se na berzanskoj kotaciji, zatim je tu Jadransko brodogradilište, Željeznica Crne Gore, osiguravajuća društva poput „Lovćen osiguranja“, „SWISS osiguranja“, akcije „Pobjede“. Ima dosta kompanija koje se rade samo na Montenegro berzi za razliku od druge berze na kojoj se kotiraju neke druge kompanije. Montenegro berza je član Federacije evro-azijskih berzi, takođe je nedavno potpisala ugovor za bečkom berzom o saradnji i međusobnoj pomoći i razmjeni informacija, pomoći u stručnim i savjetodavnim uslugama. Član smo, takođe, projekta regionalnog povezivanja informacionog, pod pokroviteljstvo ljubljanske berze. Možda u ovome trenutku kada se stvari dosta kreću uzlaznom tendencijom možda je dobro imati s kime da se upoređujete, odnosno s obzirom da postoji dosta razlike između nas poslovna strategija Montenegro berze, menadžmenta i naših akcionara je okrenuta prema našem tržištu, prema članovima, prema investitorima ljudima sa kojima sarađujemo. Kada imate određenu vrstu konkurencije trudite se da radite još bolje i još više. Sa te strane apsolutno nama sa Montenegro berze, ta činjenica što u ovom trenutku postoje dvije berze u Crnoj Gori zadnjih par godina samo nam možda daje podstreka da razmišljamo u nekom pravcu koji je to način, odnosno šta sve treba raditi u nekom narednom periodu da bi nam to tržište bilo još bolje i još kvalitetnije i privlačnije za investitore i sve institucije koje su okrenute prema nama.

RSE: Da li postoje razmišljanja o objedinjavanju tržišta kapitala i stvaranju jedinstvene berze zapadnog Balkana i da li je to uopšte izvodljivo u praksi?

ŠUŠKAVČEVIĆ: Tih razmišljanja je uvijek bilo i biće ih i ubuduće, ali činjenica je da se neke stvari ne mogu odraditi preko noći i da nije to stvar odluke par ljudi, povezivanje tržišta i kompletan proces može da se ostvari. Tržišta su nam dosta različita, dosta institucija treba tu objediniti, povezati. Zakonska regulativa Centralne depozitarne agencije, berza, različite valute plaćanja na različitim tržištima. Dugo vremena berze kontaktiraju međusobno po tom pitanju, s obzirom da su investitori iz zemalja regiona, iz zapadne Evrope ili Balkana zainteresovani i veoma su prisutni na našem tržištu. Činjenica je da bi mnogo jednostavnije za njih bilo i efikasnije da direktno mogu iz njihove zemlje se pojavljuju i aktivno učestvuju na našem tržištu, ali je potreban jedan vremenski period dok se sve to ne poveže u jedna mehanizam koji će da funkcioniše bez ikakvih problema ili kočnica. Jednostavno, potrebno je određeno vrijeme da se sve te kockice slože u određeni skup da bi funkcionisalo na najbolji mogući način.

RSE: Vratimo se u okvire Crne Gore. Šta je još potrebno učiniti u cilju daljeg razvoja crnogorskog tržišta hartija od vrijednosti?

ŠUŠKAVČEVIĆ: Za svako tržište kapitala potrebne su institucije, zatim tržišni materijal kojim se trguje, dobra regulativa i povjerenje u sve to što funkcioniše, odnosno sve te institucije. Činjenica je da imamo berzu, Komisiju za hartije od vrijednosti, brokerske kuće, fondove. Znači, ta bazna osnova koja je neophodna za dalji razvoj postoji u Crnoj Gori. Što se tiče regulative sa dosta adresa van Crne Gore regulativa tržišta kapitala Crne Gore je pozitivno ocijenjena. U Crnoj Gori se u skladu sa razvojem i tržištem mijenja i prilagođava u pozitivnom smislu promjenama koje su neophodne izvršiti. Kada govorimo o tržišnom materijalu sada imamo na berzi i obveznice restitucije, obveznice stare devizne štednje, obveznice za izgradnju autoputeva. Nedavno su i opštine krenule u emisiju sopstvenih obveznica, a pojava novog tržišnog materijala na berzi jednom tržištu daje podstrek za dalji razvoj i utiče na tendenciju njegovog razvoja. Činjenica je da još dosta ima prostora i još dosta novog tržišnog materijala se očekuje na berzi i to je ono na čemu ćemo mi u narednom periodu da maksimalno koncentrišemo svo naše znanje i iskustvo.

RSE. Iako svjestan ograničenja koja vam nameće funkcija koju obavljate, moram vas pitati - da sad raspolažete izvjesnom sumom u koje akcije biste uložili novac?

ŠUŠKAVČEVIĆ: Investirala bih u one kompanije koje dugoročno, bez obzira kolika im je trenutna cijena akcija na berzi, koje dugoročno imaju vrijednost, koje imaju određenu imovinu, koje imaju određene nekretnine, gdje smatram da poslovna politika, odnosno menadžment koji računa na te kompanije dobro upravlja tom kompanijom, neka tendencija kretanja cijene od te kompanije ima pozitivan tretman cijene na tržištu. Činjenica je da dosta glasine i raznorazne informacije utiču na dešvanja, s obzirom da postoji dosta informacija na tržištu putem sajta berze, putem informacija kroz dnevne novine, televizije bih ljude ne savjetovala, ali još jednom bih navela da sami donose odluku da li u nešto treba da ulože novac u određene akcije. Ako smatraju da je određena kompanija dobra, da je kvalitetna, da ima perspektivu u budućnosti bez obzira na neko sada eventualno mirovanje cijena njihovih akcija u dugom roku će im se to sigurno isplatiti.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG