Dostupni linkovi

logo-print

Što je pozadina plana Al-Qaide?


Navodni Al Qaidin plan «Balkan 2020. u dvije faze» nije nova teza, ističe za naš program savjetnik hrvatskog predsjednika za nacionalnu sigurnost dr. Vlatko Cvrtila:

«To je tzv. teza zelene transverzale koja zadire duboko u ovaj prostor, dakle to je teza o Sandžaku, Bosni i Hercegovini, dakle ta zelena transverzala koja bi onda bila nekakva osnovica za širenje ili za mobiliziranje, dakle ta minimalna varijanta, mobiliziranje budućih pripadnika terorističkih organizacija, koje bi onda u Evropi ili negdje drugdje u svijetu izvršavale terorističke napade.»

No, ta teza polazi od vrlo jednostavne činjenice da na tom prostoru žive muslimani, pripadnici vjerske skupine koja je povezana s Al Qaidom i u čije ime Al Qaida djeluje, a to je, kaže Cvrtila, pogrešna teza:

«Ne trebate zapadati u tako jednostavne ocjene i na temelju geografske i fizičkih činjenica ocjenjivati opasnost koja se uopće ne mora razviti u tom smjeru. To nije stara teza za našu regiju, dakle ta teza o zelenoj transverzali, i ta teza zapravo poziva na vječnu pozornost nad tom skupinom ljudi u ovoj regiji. Ali je držim i kažem, naglašavam da je to jedna pogrešna teza i da muslimani u različitim dijelovima svijeta različito rezoniraju. I na kraju-krajeva, Al Qaida, koja želi govoriti u ime islamskoga svijeta, apsolutno ne predstavlja taj islamski svijet.»

Činjenica je, naglašava poznati hrvatski ekspert za terorizam dr. Pavle Kalinić, da su u vrijeme rata razni islamski ekstremisti dolazili u BiH propagirati svoje ideje i vizije svijeta:

«Taj utjecaj postoji i u Sandžaku, postoji, ali doduše minimalni, i na Kosovu i u Albaniji. Međutim, to ne znači da se sutra to ne može razviti dodatno. Pogledajte stoga što znamo da je najveća američka vojna baza izvan Njemačke napravljena na Kosovu, druga je dole, ispod još niže malo, u Makedoniji. Prema tome, ima tu elemenata da bi se mogli dalje nastaviti utjecaji islamskih skupina. Međutim, taj navodni Al Qaidin plan ja nisam vidio, ja ne mogu to komentirati. Možda je to plasirana dezinformacija, ali ne znam, ne samo ja nego bilo tko u Hrvatskoj, na koji način se to može provjeriti.»

Al Kaida je, dodaje Cvrtila, u vrijeme rata u BiH željela stvoriti jednu vrstu baze u evropskom prostoru:

«Ta mreža, recimo to tako, je eliminirana, ali ne treba zapasti u nekakvo oduševljenje da je to u potpunosti iskorijenjeno. Dakle, može se pojaviti, i na kraju-krajeva, mi dovoljno dobro razumijemo ovu regiju da možemo reći da te stvari ne treba stavljati sa strane, ali isto tako ne treba i pretjerivati u procjenama i ocjenama te opasnosti u našoj bližoj okolini.»

Hrvatska, naglašava dr. Cvrtila, vrlo ozbiljno pristupa svakoj takvoj tezi, pogotovo što je cijela regija još uvijek vrlo nestabilna. No, upozorava da Hrvatska ne smije upasti u paranoju, niti razvijati sumnjičavost prema susjedima i određenoj skupini ljudi:

«Što može, naravno, kod mlađe generacije izazvati jednu vrstu otpora i čak radikalizma, tako da samo naše sumnjičenje te grupe ljudi može izazvati ono što potencijalno Al Qaida želi izazivati u onim društvima gdje se muslimani nalaze u svojevrsnom okruženju.»

Hrvatska se, zaključuje Kalinić, u svakom slučaju mora bolje pripremiti i organizirati u obrani od mogućeg terorizma, iako u svim prijetnjama često ima i namjernog napuhavanja opasnosti:

«Prema tome, tu je i stvaranje dodatne napetosti kako bi se ojačao - u ovom teškom trenutku za Buša i Blera, za njihovu tešku poziciju na unutarnjem a i na vanjskom planu - strah od islamskog terorizma, kako bi se opravdale ogromne žrtve koje trpe američka i britanska vojska - što u Iraku, što u Avganistanu. To ne znači da toga nema ili da toga ne može biti, ali se to nastoji što više napuhati. Tako smo prije imali komunističku opasnost, sad imamo islamsku, preksutra ćemo imati neku treću i tako to ide.»
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG