Dostupni linkovi

logo-print

Rekordna budžetska davanja partijama


Političke partije u Crnoj Gori dobijaju enormna sredstva iz državnog budžeta, rekao je za naš program Zlatko Vujović, direktor Centra za monitoring, govoreći o finansiranju tekuće predizborne kampanje. Obrazlažući svoju ocjenu, Vujović je rekao da je to naročito uočljivo ukoliko se izvrši poređenje sa preksom u okruženju. Crna Gora je procentualno evropski rekorder u raspodjeli novca poreskih obveznika političkim partijama, a u odnosu na susjedstvo ta sredstva su čak i desetostruko veća, kaže Zlatko Vujović:

„Kada govorimo koliko će partije dobiti ove godine vjerovatno očekujemo da će one dobiti između pet i šest miliona eura sa svih nivoa. Da se u potpunosti realizovala zakonska odredba za parlamentarne izbore, ta cifra bi išla na sedam miliona. Govorimo o enormnim sredstvima i možemo slobodno reći da je riječ o rasipanju novca i zloupotrebi jer, podsjetiću vas, ovakve odredbe su uvele političke partije izmjenama zakona 2005. godine na prijedlog Građanske partije i dvije albanske partije suprotno mišljenju CEMI-ja koji je bio predlagač osnovnog zakona koji je usvojen 2004. godine."

Govoreći o zakonskim obavezama partija Zlatko Vujović naglašava da stranke nakon svakih izbora moraju da podnesu izvještaje o finansiranju kampanje. Zakon, između ostalog, nalaže da u izvještaju svi donatori moraju biti navedeni bez obzira na visinu donacije, da način utroška sredstava mora biti pokriven fakturama, a da se novcem mora raspolagati isključivo preko žiro-računa, bez ikakvih gotovinskih isplata, kaže Vujović, koji napominje da se izvještaji podnose izbornim komisijama, a da bi Republička izborna komisija trebalo da ih objavi na svom web sajtu, što do sada nikad nije urađeno. Formalnu proceduru je do sada, prema riječima direktora CEMI-ja, poštovala jedino koalicija DPS-SDP:

„Za političke partije koje ne podnesu izvještaj, propisana je kazna do pet hiljda eura. Oni i pored toga, na žalost ne podnose izvještaje i mi smo pokrenuli pred državnim tužiocem postupak da se utvrdi prekršajna odgovornost, kako političkih partija kao pravnih lica, tako i ovlašćenih lica u njima.“

Finansiranje tekuće predizborne kampanje je dobilo posebnu dimenziju nakon najave ministra finansija Igora Lukšića da novca za kampanju u državnom budžetu nema jer je potrošen u predreferendumskom periodu i to, prema njegovim riječima, na zahtjev opozicije koja je nakon toga burno reagovala. Umjesto budžetom opredjeljenih dva miliona, stranke su ukupno dobile nešto preko 200 hiljada eura što je navodno rezultat ušteda koje su ostvarile Referendumska i Republička izborna komisija. Tako su stranke dobile po 17.000 eura. S obzirom na nezakonito ponašanje državnih organa, bili smo prinuđeni da kampanju prilagodimo raspoloživim sredstvima, kaže Aleksandar Damjanović, funkcioner najveće opozicione stranke, Socijalističke narodne partije:

„Osnovno je da je naša kampanja ovog puta vođena po principu 'od vrata do vrata', što znači da iziskuje minimalna sredstva, tako da su troškovi kampanje neuporedivo niži nego ranijih godina. Mi jesmo dobili dio novca koji nam je Vlada dala shodno zakonu, međutim, drugi dio novca očekujemo nakon završetka izbora i ostaje obaveza vlade jer mi nećemo odustati, već ćemo ih naterati da svoje obaveze zakonski izvrše. Dakle, minimalni utrošak sredstava - kampanja je takvog oblika da ne traži puno. Imamo i neka redovna sredstva i neku, da kažem, veoma malu pomoć naših simpatizera i uklapamo se.“

Vladajuća koalicija, prema riječima Predraga Sekulića, portparola Demokratske partije socijalista, kampanju uglavnom finansira sredstvima koja dobija na ime redovnog finansiranja političkih partija:

„Treba podsjetiti da smo iz budžeta dobili nekih 17 hiljada eura. To je otprilike nekih 10% podjeljeno po partijama i da očekujući makar 31 mandat koji smo imali nakon prošlih parlamentarnih izbora kada se sve to pomnoži u odnosu na 70% sredstava, mislim da se dobija jedna određena suma iz koje se veoma lako može finansirati izborna kampanja.“
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG