Dostupni linkovi

logo-print

CDT smatra da postoje uslovi za fer izbore


Nedjelju dana uoči prvih crnogorskih parlamentarnih izbora u nezavisnoj državi, direktor nevladine organizacije Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Marko Čanović, koja u saradnji sa američkim Nacionalnim demokratskim institutom (NDI) godinama prati izborne procese, govori o kampanji koja se privodi kraju, o tome da li su političke stranke promijenile retoriku iz prethodnih izbornih procesa, te zašto opozicione stranke u Crnoj Gori najčešće nemaju povjerenja u rezultate i analize koje objavljuje civilni sektor.

RSE: Ustavni sud je ocijenio kao neustavnu odredbu Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojom se zabranjivalo objavljivanje rezultata izbora tri sata nakon okončanja procesa. Pretpostavljam da ste, kao jedna od uticajnih nevladinih organizacija koja godinama prati izbore u Crnoj Gori, zadovoljni ovom odlukom?

ČANOVIĆ: Naravno da smo zadovoljni. Centar za demokratsku tranziciju pozdravlja ovu odluku Ustavnog suda i smatra da je Ustavni sud donio pravu odluku u pravo vrijeme prije izbornog procesa. Zanimljivo je zbog čega su partije donijele tu odluku i zašto su donijele taj amandman. U okviru profesionalnog nadgledanja izbora, posebno izbornih rezultata, koristi se metoda paralelnog prebrojavanja glasova sa ciljem da se otkriju nepravilnosti tokom prebrojavanja, ili da se potvrde zvanični rezultati. U mnogim zemljama u kojima je rađena projekcija rezultata, pa tako i u prethodnim izbornim procesima u Crnoj Gori, brzi i precizni rezultati su preduprijedili postojanje tenzije, te vakum zone, koja je ranije obilježavala dugi period čekanja zvaničnih rezultata. S toga smatram da je to jedan dobar mehanizam za smirivanje strasti u izbornoj noći. Ukoliko se tim bave profesionalne, nepristrasne i odgovorne organizacije, nema razloga za sumnju ni na jednoj strani.

RSE: Kako generalno ocjenjujete ovu kampanju? Uglavnom se sve svodi na to da je kampanja u znatno manjem intenzitetu nego što je to bilo proteklih godina. Da li se, prema vašoj ocjeni, koristio govor mržnje? Da li su ponavljane iste poruke kao i prethodnih godina? Da li je ova kampanja donijela nešto novo?

ČANOVIĆ: Po našoj ocjeni, dosadašnja kampanja za izbore protiče u relativno mirnoj atmosferi uz rijetke incidente. Negativne pojave, koje su do sada bile nezaobilazni dio naše predizborne prakse, u dosadašnjem dijelu kampanje uzimaju neuporedivo manjeg maha nego što je to bio slučaj ranije. Broj zabilježenih izjava koje sadrže i izvjesno obilježje govora mržnje je primjetno manji u odnosu na nalaze CDT-a u ranijim izbornim kampanjama, što je svakako pozitivan pomak i ukazuje na povećanu odgovornost političkih partija koje su se obavezale na poštovanje demokratskih normi. Što se tiče sadržinskog dijela kampanje on pomalo liči na nastavak referendumske kampanje. Ipak se stiče utisak da je jedan dio političke javnosti shvatio da je pitanje države zaokruženo i okrenuo se ozbiljnim socijalnim i ekonomskim programima.

RSE: Da li te programe na pravi način artikulišu?

ČANOVIĆ: Trude se da na pravi način izraze svoje viđenje tih problema, kao i rješavanje tih problema, ali takođe koriste i neke dijelove koji su vezani za negativnu kampanju.

RSE: Misija ODHR-a, kritikovala je uslove za ove izbore, tvrdeći da je napravljen, određenim zakonodavnim izmjenama, korak unazad, kao i problem oko finansiranja kampanje.

ČANOVIĆ: I CDT-ove preliminarne ocjene takođe ukazuju da postoje izvjesne manjkavosti vezane za provođenje izbora koji su zakazani za 10. septembar. Neke se tiču samog zakazivanja izbora u ovom ljetnjem periodu, a neke stvari su vezane za finansiranje kampanje. Ipak smatramo da se izbori mogu održati, da postoje uslovi za održavanje fer izbora i da su uslovi podjednaki za sve. Naravno da ODIHR ima svoju posebnu misiju i naravno da stavovi CDT-a moraju da se poklapaju u svakom slučaju. Imamo svoje nezavisne analitičare i imamo mrežu koordinatora. Analizom podataka sa terena ćemo obavještavati javnost o daljem toku kampanje. Kampanja je kratka. Nije bila intenzivna do ovog momenta. Očekujemo intenziviranje kampanje u narednih desetak dana.

RSE: Da li je problem finansiranja kampanje, na šta su se uglavnom žalile opozicione stranke tokom ovog procesa, po vašoj ocjeni zaista imao uticaja da se smanji intenzitet kampanje svih stranaka?

ČANOVIĆ: Manji intenzitet kampanje se može objasniti zasićenošću i zamorom biračkog tijela, ali i partijskih aktivista, kratkim vremenskim periodom između referenduma i izbora, kao i periodom godišnjih odmora u kojem se ova kampanja odvija, možda prije nego nedostatkom finansijskih sredstava. Parije koje su najviše pogođene ovom situacijom su nove partije koje nemaju parlamentarni status i sigurno ne raspolažu velikim sredstvima za vođenje kampanje, dok veće partije imaju svoje fondove za vođenje kampanje, pa makar i ne bile tako bogate kao ranije. Ipak se nove partije nisu obeshrabrile ovom odredbom, a to se može uočiti u Pokretu za promjene koji pokazuje da se kampanja može voditi i sa manjkom finansijskih sredstava. Ne pokušavam opravdati kršenje Zakona o finansiranju političkih partija i iskreno se nadam da će nadležni organi učiniti sve da isprave propusti koji su napravljeni.

RSE: Vaša organizacija je političkim strankama prije desetak dana ponudila na potpisivanje Sporazum o pravilima ponašanja političkih stranaka tokom kampanje. Nisu prihvatili da ga potpišu predstavnici opozicione koalicije, Socijalističke narodne partije, Narodne stranke i Demokratske srpske stranke. Kako to objašnjavate?

ČANOVIĆ: Centar za demokratsku tranziciju ima kvalitetnu saradnju sa SNP-om na mnogim projektima. Moglo se čuti u njihovim javnim saopštenjima da razlog zbog koga ta partija nije potpisala sporazum, nije u neslaganju sa odredbama dokumenta, niti u neslaganju sa radom CDT-a, već je to politička odluka, kako su sami naveli, jer ne žele potpisati sporazuma sa Demokratskom partijom socijalista. Ta partija je ranije potpisivala slične sporazume sa CDT-om i to za parlamentarne izbore 2001. i 2002. godine, kao i za lokalne izbore 2002. i 2004. godine. Od Narodne stranke, na ponuđeni tekst sporazuma, nismo dobili nikakav odgovor do momenta nakon potpisivanja sporazuma. Putem medija izrazili su nepovjerenje u naš rad. Već duže vrijeme nailazimo na konstantan otpor vrha te partije svakoj našoj inicijativi, ali nikad uz argumentovano odbijanje naših prijedloga. Na lokalnom nivou imamo korektnu saradnju sa predstavnicima ove partije, pa i u ovoj kampanji. Razlozi nepovjerenja vrha te partije prema CDT-u nisu nam poznati jer nam nikada nije upućena neka konkretna primjedba, niti sumnja u naš rad, na koju bi smo mogli u argumentovanoj raspravi odgovoriti.

RSE: Kako komentarišete činjenicu da, posebno opozicione stranke u Crnoj Gori, često nemaju povjerenja u nevladine organizacije, posebno one koje se bave monitoringom izbora?

ČANOVIĆ: Mi se bavimo postupkom koji je vezan za izbore i politiku, ali u svakom slučaju to čine partije koje su gubitnici na izborima i nekada im se ne sviđaju stavovi nekih organizacija koje rade monitoring, bilo to domaće ili međunarodne organizacije. Mi ćemo i dalje raditi profesionalno i bez obzira na stavove, bilo pozicije ili opozicije, upoznavaćemo građane sa našim nalazima na terenu. Ipak moram da izrazim optimizam po tom pitanju i da konstatujem da u Crnoj Gori postoji nekoliko nevladinih organizacija koje, sa izvjesnim izuzecima, uživaju povjerenje i vladajućih i opozicionih partija. Smatram da je CDT takođe u toj grupi. U Crnoj Gori je u kratkom periodu formiran ogroman broj nevladinih organizacija, među kojima su i mnoge koje se baš i nisu najbolje snalazile u traženju balansa između suprotstavljenih stavova. Pa i danas postoji jedan broj prepoznatljivih organizacija koje su uspjele da se profesionalnim odnosom izdvoje na poljima svog djelovanja i da na pravi način igraju ulogu koju treba da ima civilni sektor u demokratskim društvima.

RSE: Upravo u rezultate i istraživanja tih nevladinih organizacija koje godinama već rade, kako monitoring izbora, tako i istraživanje javnog mnijenja, predstavnici, najčešće opozicionih partija, sumnjaju.

ČANOVIĆ: Kada se poklope rezultati nevladinih organizacija sa rezultatima izbornih komisija, kada se ocjene izborne kampanje ne razlikuju u većem obimu od ocjene kampanje i regularnosti izbora ostalih misija, tu nema nekih velikih i otvorenih razloga za sumnju. Partije pokušavaju da opravdaju svoje rezultate na izborima i ako misle da mogu ostvariti neki politički poen napadajući nevladine organizacije koje korektno i profesionalno rade svoj posao, samo neka izvole.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG