Dostupni linkovi

logo-print

Trebamo predstavnike države, a ne političkih partija


Intervju sa Rankom Krivokapićem, Predsjednikom Skupštine Crne Gore.

RSE: Predizborne prognoze govore da je koalicija DPS SDP blizu osvajanja apsolutne vlasti, mada je razumljivo da kao profesionalni političar priželjkujete takva ishod. Koliko bi to, po Vama, bilo dobro za Crnu Goru?

KRIVOKAPIĆ: Ne samo kao političar. Moram reći, sa punom odgovornošću kažem i kao građanin, to priželjkujem jer stabilna vlada u tranzicionim društvima je izuzetno važna. Mi smo vidjeli kako izgleda nestabilna vlada, manjinska vlada 2001. godine, kada se partitokratijama i ucjenama trošilo vrijeme i reforme stajale. Stabilna vlada uzima odgovornost i privlači strane investitore. I mala država sa nestabilnom vladom je osuđena na teške kovitlace, gubljenje vremena i vraćanje unazad. Kada imate opoziciju koja ne priznaje državu i kojoj je jedina promjena koju nudi promjena državnog statusa, vraćanje u stari državni status, onda treba jaka, stabilna i odgovorna vlada. Jaka vlada je odgovorna i samim tim posebno značajna i za investitore i za građane Crne Gore.

RSE: Ukoliko osvojite vlast, što namjeravate? Koji su to segmenti društva i države koji, po Vašem mišljenju, vape za hitnom intervencijom i reformom?

KRIVOKAPIĆ: Ustav je taj temeljni kamen na osnovu kojeg ćemo raditi sljedeći krug reformi. Ustav rješava one osnovne političke i pravne elemente za temeljnu reformu. Mislim da treba nadograditi reformu, one grane vlasti koje zovemo sudska vlast, tu treba nadograditi i otvoriti prostor da se provjetre kadovi ako je to moguće. Davno sam tu ideju lansirao da bi trebalo izvršiti, ako je to moguće, uz prethodno značajna poboljšanja ekonomskog položaja sudija, osvježavanje u sudskoj branši. Jedan reizbor u nekom, ako nije moguće u nekom potpunom smislu, jer krivčni postupak treba da vodi sudija koji je taj postupak pokrenuo, ali pokušati stimulisati mlade ljude da snažnije uđu u sudsku vlast i uz garanciju ekonomskog položaja sudija stvorimo taj temeljni preduslov vladavine prava. S druge strane je svakako potrebno dovući velike investicije, one su tu pred vratima, čekaju rezultat izbora i put na sjever je upravo to. Mi smo krenuli i pravično krenuli sa prebacivanjem novca od „Telekoma" za put na sjever. Desilo se da mi taj novac možemo sačuvati i ja mislim da ga treba preusmjeriti dobrim dijelom u one oblasti koje takozvani srednji sloj, državni srednji sloj, a to je: obrazovanje, zdravstvo, kultura, administracija i za edukaciju tih djelova, a naravno kroz edukaciju, selekciju dobijanja manje i efikasnije administracije, ali bolje plaćenu administraciju. Znaci ojačati taj srednji sloj u školstvu. Sve ono što čini malu državu, izuzetno važan segment društva i daje stabilnost političkom razmišljanju i dobrim političkim odlukama ako mogu reći taj srednji sloj u ovako malim državama. Iz tako dobrog investicionog dijela regionalni razvoj Crne Gore je logična posljedica. Mislim da će put na sjever razviti sjever i uvesti dobru balansiranost i izbalansiranost regionalnog razvoja Crne Gore koja je sad dobro ugrožena. Mislim da nam prijeti metropolizacija - slijevanje građana u Podgoricu, slijevanje kapitala u Podgoricu, a to nije dobro. Mislim da upravo taj put, mreža autoputa kroz Crnu Goru vrši kulturološke promjene, ne samo ekonomske. I to smatram kao prioritet. Ono što je privilegija nas kao stare nove vlasti, to je da ćemo imati jasnu agendu evropskog partnerstva već novembra mjeseca - šta su naše obaveze na putu ka Evropskoj uniji i mislim da ćemo i taj dio još brže dobro namjestiti, dobro nanišaniti i biti provjerljivi od Evropske unije, Evropske komisije i njene kancelarije koja se ovdje otvara, a i od svakako diplomatskih pradstavnika koji će biti u Crnoj Gori.

RSE: Koliko se Vi lično i kao predsjednik SDP-a osjećate odgovornim za različite deformacije i negativne pojave u društvu kao što su: korupcija, organizovani kriminal? Iako svoju stranku često želite predstaviti kao korektivni faktor, ipak ste u vlasti sa DPS-om, s kojim dijelite neke privilegije, ali i odgovornost.

KRIVOKAPIĆ: Uvijek se osjećate odgovornim ako ne završite neke ključne poslove. Naravno, uvijek možete naći objašnjenje zašto to nijeste uradili jer dan ima 24 časa na žalost samo i četiri godine su užasno kratke za velike pomake, a napravljeni su veliki pomaci. U onim ključnim oblastima Crna Gora se borila da preživi kao država, da opstane kao država i to je odvlačilo najveći dio naše pažnje i energije. S druge strane, morali ste ići u tranzicione reforme sa svim onim zloupotrebama koje tranzicija u javnosti može donijeti. Nijesmo imali koncenzus koje reforme treba izvršiti. Ako se opozicija možda intimno slagala sa tim reformama nikad ih nije podržala. Imali ste dupli front. Što je i u svakom velikom ratu... rat za demokratiju je bio i opstanak Crne Gore, morali ste da razlučite snage na frontu reforme njenog opstanka. S druge strane na frontu za reforme, a uvijek ste bili sami. Vidjeli ste da je dio bloka za nezavisnost prebjegao bio na drugu stranu. Tako da u tim uslovima, u zavjetrini, oni ljudi koji nijesu na ta dva fronta uvijek nađu prostor da to odrade i u društvima gdje još nijesu jake institucije i gdje policija nije bila osposobljena, mi smo tek ušli bili u promjene policije i tek tada počela otpuštanja, kažnjavanja policajaca, gdje je više uhvaćeno droge za te četiri godine nego u prethodnih deset. Znači, vidite pomake. Ono što moramo naučiti da vidimo dobro šta je urađeno da bismo mogli da korigujemo stvari. Mislim da se ne vidi dobro šta je sve urađeno. Onda to devastira napore i motive ljudi. Vi sad u kampanji čujete da su u policiji većinom oni koji diluju drogu više od onih koji jure drogu. Kada to čujete znate da policajac rizikuje glavu za nekih par stotina eura u sukobu sa nekim kartelima i tako dalje, onda se pitate gdje je politički kriterijum za sve i da li vrijedi se truditi. SDP nosi dio odgovornosti, naravno, proporcionalno svom učešću u vlasti. Mi od toga ne bježimo, ali uvijek kažem i mirne savjesti to kažem, mislim da SDP mnogo više vraća građanima nego što ima glasačke podrške i tu mi savjest mirna. Mnogo više smo uradili dobro za Crnu Goru, strateškog dobra od tih, reklo bi se suštinski nevažanih stvari od zastave i himne, pa redom kroz privatizaciju, do mog uslovaljavanja da budem Predsjednik Skupštine. Nijesam htio da budem izabran dok tužioc nije podnio ostavku. Kada sam otvorio priču o „trulim daskama“ u sudstvu vidjeli ste šta se na mene sručilo saopštenja. SDP otvara prostor. Ne može uvijek da ga popravi, ali vrši tu važnu funkciju, avangarda bi se to nekada zvalo, otvara nove prostore za demokratski progon. Tako da smo tu uradili u Tužilaštvu se promijenilo više od pola tužilaca. Tužilaštvo je nesumnjivo efikasnije i opozicija ga je hvalila skoro u Parlamentu, SDP je otvorio sve te prostore. Na žalost, snaga nam nije bila tolika da ih i upotpunimo demokratskim sadržajem uvijek, ali to je važna funkcija u društvu, otvoriti nove prostore za prodor demokratije.

RSE: Kada već govorimo o tom odnosu sa DPS-om u toku su partijski pregovori oko rasporeda diplomatskih predstavnika Crne Gore u inostranstvu. Koliko vi zapravo imate uticaja na te odluke, s obzirom da je za predstavnika u Beogradu predložena gradonačelnica Bara Anka Vojvodić zbog koje ste imali otvoren sukob sa DPS-om i zbog kojeg ste izašli iz vlasti tom prilikom?

KRIVOKAPIĆ: Mislim da moramo ući u tu zreliju fazu naše diplomatije, a to je da predstavnici države nijesu partijski predstavnici. Ja bih bio vrlo sklon i tražio sam to da više ne imenujemo nikakve predstavnike prije završetka izbora da bismo mogli vidjeti šta imamo kao Crna Gora. Tu mislim na ljude koji su u opoziciji. Ako imaju dobre diplomatske predstavnike Crne Gore koji će, naravno, govorim o ovom dijelu opozicije koji priznaju državnost Crne Gore, koji treba da brane državnost Crne Gore, ali sam sasvim otvoren da u tom dijelu društva, takođe, nađemo ako treba predstavnike. To moraju biti predstavnici države Crne Gore, a ne DPS-a i SDP-a. Ti ljudi moraju proći jasnu selekciju kadrova, ti ljudi moraju biti jasno utvrđeni da ispunjavaju kriterijume do onih priprema. Tako da najkraće, ti ljudi moraju biti predstavnici države, a ne predstavnici partija, ni SDP-a ni DPS-a. Države, a to znači i opozicije koja nije antidržavna.

RSE: Nakon referenduma i rješavanja državnog statusa Crna Gora je donekle stabilizovala političke prilike i otvorila vrata za strana ulaganja. Kritičari tvrde da se taj proces vodi tajno često u interesu lokalnih moćnika i njihovih stranih partnera, bez mogućnosti javne kontrole tih poslova. Kako to komentarišete?

KRIVOKAPIĆ: Gdje ima velikog novca ima i velike sumnje i to će biti tako. Ono što meni daje neka pouzdanja, naravno ne i potpuno sagledavanje tog procesa. Vi znate da smo mi napustili privatizacioni tim SDP nakon što smo koceptualno se uopšte ne slažemo oko nekih elemenata privatizacije. SDP ideološki bi htio da zadrži neke ključne sisteme u državnim rukama, to smo htjeli i sa „Telekom“-om, to želimo i sa Elektroprivredom i njenim hidropotencijalima, to ćemo ostvariti kao što smo ostvarili kod Tare, sjećate se, prepreku da se gradi Buk Bijela, ali u cjelini kad imate strane savjetnike tipa BMP Paribas, kada imate jednostavno jak međunarodni monitoring oko toga sa našim ipak limitiranim, svako od nas je imao limitirana saznanja o tome da nije dio procesa, i ako vidite tu veliku i najsporniju privatizaciju KAP-a da tu ustvari postoje najveće svjetske kompanije koje izlaze na njujoršku berzu. Vi možete imati intimne sumnje, moguće da imamo i intimna neslaganja sa tim, ali kao ozbiljan državni subjekt moramo ispoštovati kriterijume koje međunarodna zajednica postavlja a to je međunarodni tender i ko je na tom tenderu najbolji država tu nema mnogo prostora za manevar. Na žalost, ponavljam, ideološki mislim da nijesmo neke stvari trebali prodavati i treba profite od nekih djelatnosti preusmjeravati u kulturu u one oblasti gdje se ne može, gdje nema dovoljno novca, koje su strateški važne za Crnu Goru. Kulturu sam zaboravio, ja mislim da je to potpuno strateški važno za Crnu Goru uz obrazovanje.

RSE: Da li bi Crna Gora ipak trebala da povede računa o porijeklu kapitala koji se u nju sliva i spriječi mogućnost da većina resursa padne u ruke korporacija iz samo jedne države, mislim konkretno na ruske investitore. Vjerujete li da takva praksa, kako se tvrdi u opozicionim krugovima, vodi kolonizaciji Crne Gore?

KRIVOKAPIĆ: Ja mislim da mi ne smijemo dozvoliti da ijedna druga država ima prevlast u našoj nacionalnoj ekonomiji. U našoj nacionalnoj ekonomiji mogu biti razne dražve u raznim elementima, ali nijedna druga država ne smije imati 50% naše ekonomije ili nešto slično. To je pitanje opstanka svake države pa i Crne Gore i najveće države to sebi ne mogu dozvoliti. Ali, to nije problem tih investitora. Taj novac dolazi preko kredibilnih banaka, preko svjetskih banaka i on je potpuno provjeren novac. Problem je nas kao države da odlučimo da to ne radimo. Da kažemo jednostavno, mislim da nam monopolski zakon to dozvoljava, on ne dozvoljava da se ostvari prevlast jednog privrednog subjekta u nekoj oblasti mi tu već imamo zaštitu. Ali, naravno, možemo unaprijediti taj zakon odredbom da nijedna druga nacionalna ekonomija ne može imati više od 30 ili 40% u našoj ekonomiji i to je do nas. Tu nam krivci nijesu drugi. Uvijek će biti intencija drugih da imaju prevlast. To je privreda kapitala i politička privreda drugih subjekata.

RSE: Da možda nije već kasno?

KRIVOKAPIĆ: Mislim da nije kasno. Mislim da to očekuje novu vladu da damo jasan odgovor na ta pitanja i to je jedna od obaveza, prioritetnih obaveza. Ja ne bih želio da vidim ničiju prevlast ovdje bilo koje države osim interesa Crne Gore.

RSE: Da se vratimo na politički teren. Eksperti Venecijanske komisije su preporučili da se novi Ustav donese kvalifikovanom većinom ili da se stavi na referendum. Šta mislite o tom prijedlogu?

KRIVOKAPIĆ: Ja kao sasvim dobro upućen u njihove stavove ne bih komentarisao niti ne znam da je to neko mogao utvrditi i kao potpun čin. Eksperti Venecijanske komisije nijesu preporučivali većinu oko našeg Ustava. Oni će saslušati naš prijedlog i onda će dati svoj stav. Tako da ono što mislim da je suštinsko dobro a to je da smo usaglasili stalnu saradnju sa Venecijanskom komisijom 2004. godine i sada će stići plodovi. Treba „posaditi malo ranije sjeme“ da bi sada stigli plodovi i kroz referendumsku raspravu u suštini zajednički dogovor oko referendumskog zakona, a i sada oko Ustava koji je od početka, tu je profesor Bredli i profesor Tuori, do toga kad mi sami utvrdimo Zakon o donošenju Ustava gdje će bit neka kvalifikovana većina i dobijamo njihov stav. Postoje preliminarni razgovori, ali ne postoji stav Venecijanske komisije oko većine za utvrđivanje Ustava Crne Gore.

RSE: Do sada ste imali dosta primjedbi na rad i na ponašanje opozicije koju ste često znali da nazovete i destruktivnom. Da li mislite da je dobro i za parlament i za Crnu Goru što je došlo do profilacije opozicione scene - okupljanja klasične desnice oko srpske liste i umjerene opozicije predvođene Predragom Bulatovićem?

KRIVOKAPIĆ: Opozicija je bila destruktivna. Nije bila trećinu saziva parlamenta, nije bila u parlamentu i bila je destruktivna i to je bila jedinstvena opozicija i takozvana procrnogorska, iako se pokazalo da nije procrnogorska u tom periodu nego anticrnogorska i u suštini antidržavna. Problem opozicije je i dalje što je antidržavna. Ona ne proznaje rezultate referenduma, ne priznaje državu Crnu Goru kao nezavisnu državu i tu je ta njena destrukcija. Inače, dobro sam sarađivao sa šefovima klubova u ovom mandatu i da u tom dijelu nije bilo destrukcije. Kada su se vratili u parlament mislim da smo imali dobru saradnju. Nemojte zaboraviti, usvojili smo konsenzusom novi poslovnik, što je i u mnogo stabilnijim državama unikum, jer opoziciji je uvijek malo to što dobija poslovnikom, a za vlast je opet previše to što se daje za slobodu parlamentarnog rada. Tako da, ponavljam, postoji antidržavni koncept i to je ta destruktivna presuda opozicije koja dolazi iz druge države i njihove zavisnosti od jedne druge države, a s druge strane na jednom ličnom nivou i na nekom ekspertsko stručno novou imali smo dobru saradnju. Sad poslije referenduma smo usvojili izmjene Zakona o Krivičnom postupku sa nekih 150 članova takođe konsenzusom u parlamentu. Ovo što nas OEBS kritikuje oko nekih stvari to smo usvojili na prijedlog opozicije. Sve je te elemente opozicija tražila i da nema objavljivanja i da nema anketa, tako da ta saradnja može ići bolje, ali je potrebno da postane opozicija vlasti a ne državi Crnoj Gori i taj usud moraju preskočiti. Taj Rubikon moraju preći ako misle da budemo demokratski stabilna država, jer ako nemate demokratsku opoziciju ne možete imati demokratsku vlast u punom kapacitetu jer nemate tu osnovnu demokratsku strukturu a to je parlamentarna struktura gdje su svi posvijećeni dobru svoje države a ne nečemu drugom.

RSE: Koliko ide u korist uopšte radu parlamenta i Crnoj Gori ova profilacija na klasičnu desnicu i na umjereniju opoziciju?

KRIVOKAPIĆ: Vi ste primijetili a ja još ne vidim te ideološke razlike. Vidim samo tu osnovnu državnu razliku dva državna koncepta još uvijek u parlamentu Crne Gore i na ovim izborima, ali to je cilj sazrijevanja Crne Gore, to je uslov sazrijevanja Crne Gore da se isprofilišu jasne orijentacije. Kao što vidite mi u koaliciji imamo ideološke razlike, razlike oko privatizacije. I to su te razlike koje su normalne. Ideološki mi želimo više lijevo društvo, više društvo srednjeg sloja, više novca za državne programe, obrazovanja, kulture, znanja. Drugi misle da treba sve prodati i otvoriti tržište i pretvoriti Crnu Goru u tržište ne u državu, a onda nama pokazuju time sav kratak domet takvih poteza jer to uništava društvo, ne samo državu, uništava društvo, stvara se nestabilno društvo i na kraju uništava takvu ekonomiju opšte privatizacije. Jer, društvo postaje nestabilno. U nestabilnom društvu nema ni uspješnih ekonomija. Radujem se tom vremenu ideoloških svrstavanja u Crnoj Gori. Još uvijek je ono samo vrijeme državnih svrstavanja u Crnoj Gori.
XS
SM
MD
LG