Dostupni linkovi

logo-print

Obilježavanje druge godišnjice napada u Beslanu


Ni do danas, iako su porodice žrtava to zahtijevale, nije utvrdjeno kolika je krivica vlasti u masovnom pokolju talaca u sjevernokavkaskoj školi.

Djeca u cijeloj Rusiji tradicionalno kreću u školu 1.septembra , zbog čega je ovaj dan dobio ime Praznik znanja. Lijepo obučeni djaci svojim učiteljicama daruju cvijeće, a u školskim dvorištima se okupljaju puno prije nego se oglasi školsko zvono. U Beslanu međutim, drugu godinu zaredom 1.septembra zvone zagrobna zvona.

U Beslanu je prvi školski dan pomjeren na 5.septembar kako bi se žiteljima tog malog kavkaskog grada dalo dovoljno vremena za sjećanje na više od 330 djece, roditelja, učitelja koji su poginuli u opsadi škole broj 1.

Na stotine ljudi prolazilo je pokraj fotografija i palilo svijeće koje su postavljali na crveni tepih poda školske fiskulturne dvorane, gdje je prije dvije godine 1100 ljudi bilo taocima militantne grupe koja je tražila povlačenje ruskih trupa iz Čečenije.

Trodnevna kriza, koja je dovela do toga da su taoci lišeni hrane i vode, okončana je krvoprolićem nakon dvije snažne eksplozije koje su uzdrmale školu a snage sigurnosti pokrenule kaotičnu akciju spasavanja.

Škola je potpuno netaknuta, ostala je ista kao i na dan slamanja talačke krize. Još uvijek je zatvorena, pristup je dozvoljen samo fiskulturnoj dvorani. Na zgradi su tragovi vatre i projektila. Prozori su polomljeni, krov poluporušen. Škola je okružena vijencima koji su stigli iz raznih zemalja svijeta.

Komemoracija podrazumijeva i održavanje koncerta za žrtve, te puštanje u zrak bijelih balona za svaku poginulu osobu. U međuvremenu vlasti u Moskvi su su odbile zahtjev aktivista za ljudska prava da u nedjelju 3. septembra održe mimohod beslanskim žrtvama. Svetlana Ganjuškina iz ruskog Civilnog društva:

"Mislim da nisu odobrili okupljanje jer ne žele skretati pozornost na te događaje. Vlasti ne žele podsjećati preživjele i porodice žrtava da Komisija koja je službeno istraživala događaje nije donijela nepristrane ocjene događaja, te da nisu imenovani odgovorni za smrt tolikog broja ljudi. Vlasti nisu spremne pustiti ljude da glasno progovore o Beslanu", kaže Ganjuškina.

Preživjeli su upozorili ruske dužnosnike da se drže podalje od komemoracije. S razlogom. Majke Beslana tražile su od ruskih vlasti da se proces protiv jedinog preživjelog teroriste Nurpaša Kulajeva, objedini u jedinstven proces protiv svih odgovornih za tragediju. Taj je zahtjev međutim ostao neuslišen. Kulajev je osudjen na doživotnu robiju, od ruskih dužnosnika još niko odgovarao nije. Prošle je godine, tokom susreta s majkama Beslana ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je ličnu odgovornost za tragediju. No prema anketama "Levada-centra", samo pet posto Rusa smatra da predstavnici vlasti govore istinu o tragičnim događajima u Beslanu.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG