Dostupni linkovi

logo-print

U izborna pravila uveden je opasan presedan


Naš gost je direktor nevladine organizacije Centar za monitoring (CEMI) koja prati izborne procese, Zlatko Vujović. CEMI je zbog nove zakonske odredbe koja zabranjuje objavljivanje rezulata izbora tri sata po zatvranju biračkih mjesta , a što bi trebalo da se primjenjuje na parlamentrnim izborima 10. septembra, podnio inicijativu Ustavnom sudu Crne Gore za ocjenu ustavnosti te odredbe Zakona o izboru odbornika i poslanika nedavno usvojene.


RSE: Vjerujete li da će nakon podrške koju je dobila od dijela javnosti, posebno medijske zajednice, vaša inicijativa za ocjenu ustavnosti i odredbe Zakona o izboru odbornika i poslanika koje se tiču objavljivanja izbornih rezultata, biti prihvaćena?

VUJOVIĆ: Vjerujem da je Ustavni sud, u posljednje dvije odluke koje su vezane za izborni proces u Crnoj Gori, pokazao da je od integriteta i da može donijeti odluke koje se ne slažu sa interesima političkih partija koje trenutno u Crnoj Gori ostvaruju jedan veliki uticaj, tako da se može očekivati odluka koja će biti u skladu sa međunarodnim standardima i koja će zaštiti poštovanje ljudskih prava i sloboda koje su regulisane Ustavom republike Crne Gore. Obzirom na reakciju javnosti koja je po tom pitanju bila nepodijeljena, ono što nas interesuje bila je i reakcija samih političkih partija. Sama činjenica da su se izuzev Socijalističke narodne partije, koja je i predložila takvo jedno rješenje, a ostale ga usvojile ili se ogradile, najbolje govori o tome da su i same političke partije svjesne greške koja je napravljena, a sve u cilju ograničavanja i uvođenja jednog opasnog presedana kakav je uvođenje cenzure u Crnoj Gori.

RSE: Ako Ustavni sud ne usvoji vašu inicijativu, medijska zajednica je najavila da će bojkotovati ovo rješenje.

VUJOVIĆ: Raduje me takva izjava predstavnika UNEM-a koji je pozvao predstavnike elektronskih medija da bojkotuju jedno takvo rešenje. Mislim da je takva odluka i takav poziv u skladu sa poštivanjima određenih principa rada medijske zajednice. CEMI će svakako objaviti rezultate onom dinamikom kako budu pristizali i kada budemo mogli sa sigurnošću ustvrditi da je takva informacija tačna. I mi očekujemo da će mediji izvijestiti građane onoga trenutka kada budu dostupne te informacije, posebno kada je riječ o tako značajnim informacijama. Vjerujem da će Ustavni sud ukinuti takvu odredbu, tako da medijska zajednica neće biti u prilici na taj način da dovodu u pitanje poštovanje zakonskih normi koje su, ovaj put, definitivno protiv Ustava i protiv poštovanja slobode izvještavanja, to jeste slobode štampe u Crnoj Gori.

RSE:Da pojanimo ipak zbog čega je ta zakonska odredba toliko kritikovana i ukoliko se bude primijenila šta bi prouzrokovala?

VUJOVIĆ:Podsjetimo se 2001. godine postojala su dva bloka postavljena jedan naprema drugom. Riječ je o bloku koji je tada predvodila Demokratska partija socijalista i o bloku koji je predvodila opocionina Socijalistička narodna partija. Ta dva bloka su imala jedan snažan uticaj i dobili su najviše glasova u odnosu na ostale kandidatske liste. Oni su nakon zatvaranja biračkih mjesta proglasili pobjedu. I jedna i druga strana su obavijestile građane da imaju apsolutnu vlast. Pristalice oba bloka su tog aprila 2001. godine izašli na ulice i počeli da slave. Policija je tada spriječila pristalice oba bloka da međusobno dođu u kontakt i na taj način su spriječili nanošenje tjelesnih povrjeda i konflikte situacije. Sve je to trajalo do onoga trenutka kada je CEMI objavio rezultate i procjene. To je bio prvi put da smo na takav način objavili procjene rezultata i tako šokirali zajednicu da li je to uopste moguće. Tada smo bili izloženi kritici oba bloka, a kako je vrijeme prolazilo tako su se predstavnici oba bloka slagali sa rezultatima. Pokazalo se da su procjene koje je CEMI tada objavio bile izuzetno precizne i obavijestili smo javnost o tačnim rezultatima. Nastavili smo to da radimo i na parlamentarnim izborima 2002. godine i na predsjedničkim izborima, prije toga i na lokalnim. Građani su navikli na određeni standard. To znači da je CEMI u jednom najkraćem mogućem roku iz nezavisnih izvora objavio rezultate. Sada smo došli u situaciju da neko želi da spriječi takvu praksu, a to je da građani, po njima, ne bi trebali da znaju rezultate izbora sve dok političke partije odluče da li će da ih saopšte. Ako se to ne dozvoljava nevladinim organizacijama, postavlja se pitanje zašto bi vjerovali političkim partijama i njihovim manipulacijama. Ako uzmemo praksu sa posljednjeg referenduma, jedan blok predvođen Socijalističkom narodnom partijom i njenim partijama i dalje tvrdi da rezultati referenduma ne odgovaraju stvarnosti i dalje ih ne priznaju, iako ih je sva međunarodna zajednica priznala. Zašto bi im vjerovali u namjeri da zabrane nevladinim organizacijama i medijima da saopštavaju i informišu građane o rezultatima?

RSE: Nije li pomalo apsurdno, posebno nakon referenduma koji je u smislu opasnosti od tenzija bio znatno ozbiljniji, sada, u gotovo opuštenoj izbornoj kampanji, stavljati trosatnu zabranu objavljivanja rezultata?

VUJOVIĆ: Više je nego apsurdno. Ne možemo da nađemo ni jedan valjan razlog koji bi mogao da objasni zašto je Socijalistička narodna partija predložila jedno takvo rješenje. Moramo reći da ne smijemo abolirati od odgovornosti ni ostale političke partije. Taj zakon je usvojen i s podrškom ostalih političkih partija koje su se složile da treba zabraniti izvještavanje tri sata nakon izbora. Mi smo informisali razne faktore i upoznali se sa činjenicom da takva rješenja ne postoje u zemljama zapadne demokratije, da nešto slično postoji samo u Kazahstanu. Na posljednjim izborima u Kazahstanu, OEBS je ocijenio da ti rezultati ne odgovaraju izraženoj volji građana. Da li treba Crna Gora, na prvim izborima koji će biti održani u nezavisnoj državi, da primjenjuje rješenje i standarde iz zemalja gdje izbori ne odražavaju volju građana jer su ti rezultati prepravljeni, ili treba da poštujemo i slijedimo standarde zapadnih demokratija, prije svega onoga dijela svijeta koji u potpunosti poštuje osnovne standarde kada govorimo o izborima?

RSE: Centar za monitoring će naravno, kao i mnogo godina unazad, pratiti i ovaj izborni proces u Crnoj Gori. Pretpostavljam da pomno pratite kampanju. Kako je ocjenjujete?

VUJOVIĆ: Svakako da je iznenađujuće da ne obiluje tenzijama, naprotiv, relaksirana je, možda zbog toga što su same emocije građana u velikoj mjeri istrošene tokom referenduma, a s druge strane mislim da izbor termina održavanja ovih izbora nije doprinjeo nekoj intenzivnijoj kampanji. Riječ je o avgustu mjesecu, kada su u Crnoj Gori izuzetno visoke temperature i kada svako izbjegava da izađe van iz svoga doma. To govori o tome da se vodi jedna tiha kampanja koja se u najvećem dijelu obavlja od vrata do vrata i strašno je teško pratiti. Ograničavanje finansijskih sredstava političkim partijama i odbijanje vlade da isplati ona sredstva koja im po zakonu pripadaju, na dodatni način otežava jače prisustvo političkih partija u medijima. Ipak istine radi, treba reci da se u ovom trenutku održavaju izbori u Crnoj Gori na nekoliko nivoa i da političke partije crpe sredstva, ne samo iz republičkog budžeta, već i iz budžeta lokalne zajednice. Oni koji su najviše oštećeni ovakvim rješenjem su partije koje za sada nisu imale parlamentarni status, za razliku od onih koje su imale parlamentarni status i koje imaju više nego dovoljno sredstava da vode kvalitetnu kampanju za ove izbore.

RSE: Da li ova mirna kampanja, po vašoj ocjeni, potvrđuje ranije iznošenu tezu da će politički odnosi u Crnoj Gori biti znatno relaksiraniji nakon referenduma?

VUJOVIĆ: Svakako. Mislim da je jedno od ključnih pitanja koje je stvaralo tenziju u crnogorskom društvu bilo pitanje referenduma, to jeste rješavanje državno pravnog statusa. Ovoga trenutka je to pitanje riješeno. Mislim da se svi okreću ka pitanjima koja su ekonomskog i socijalnog karaktera i pitanjima standarda, te kako nastaviti kvalitetnije da se živi u Crnoj Gori. Ono što mogu primijetiti je to da se političke partije ne snalaze u tim novim pitanjima. Svi su navikli da pokušavaju da homogenizuju svoje biračko tijelo na taj način što će postavljati neka nacionalna pitanja. Stalno se, iz godine u godinu, ponavlja ista priča. Neki akteri su shvatili da je potrebno promijeniti retoriku, da je potrebno promijeniti teme o kojima se priča, ali postavlja se pitanje:Sa kojim kapacitetom pričati o ekonomiji, o finansijama, o nekim stručnim i životnim temama, ukoliko u vašoj partiji, u vašim redovima, imate isključivo one nacionalne zajapurene borce koji znaju samo da pričaju o navodnim nacionalnim interesima? Mislim da političke partije prolaze jednu veliku krizu u Crnoj Gori, a to je kriza resursa, prije svega ljudskih, jer sve ove godine smo bili suočeni sa istrošenim pojedincima koji znaju samo da pričaju neke nacionalne i iracionalne priče.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG