Dostupni linkovi

logo-print

I ove godine na fakultete bez zakona


Državni parlament neće naredne sedmice, kako je bilo najavljivano, glasati o zakonu o visokom obrazovanju, jer se ni u pripremnoj, komisijskoj fazi parlamentarci nisu mogli dogovoriti o spornim odredbama. Pojašnjava predsjedavajući Ustavno-pravne komisije Mirsad Ćeman:

«Problem je i dalje oko tri, četiri sporne stvari: pitanje financiranja, pitanje nadležnosti za akreditaciju i certificiranje i u nekoj mjeri još pitanje službenog jezika, odnosno kako će se definirati ono sporno pitanje na kojem je pao prošli zakon, usvojen, oko upotrebe jezika, pisma itd.»

Otkako je samo prije nekoliko mjeseci Parlament odbio zakon o visokom obrazovanju koji je predložila državna vlada, nadležni ministar Safet Halilović pokušavao je ubijediti parlamentarce iz srpskih i hrvatskih stranaka da podrže predloženi zakon. Sličnu su poruku parlamentarci dobili i od visokog predstavnika Kristijana Švarca Šilinga. Prenosi portparol njegovog ureda Sanela Tunović:

«Zakon o visokom obrazovanju na državnom nivou uveo bi standarde u kvalitet diploma u cijeloj zemlji i osigurao da diplome budu priznate drugdje u Evropi, ali i šire. Ovaj zakon bi, također, studentima omogućio da budu mobilniji, što bi doprinijelo i većem ekonomskom rastu u cijeloj zemlji.»

Upozorenje o hitnosti usvajanja državnog zakona prije početka naredne akademske godine, u oktobru, parlamentarcima je upućeno i iz Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi, koja već godinama pokušava urazumiti političare da studentima omoguće evropski sistem školovanja. Portparol OSCE-a Mersiha Čaušević:

«Usvajanje ovog zakona omogućava Bosni i Hercegovini da se pridruži evropskom području visokog obrazovanja i time na prvo mjesto stavi potrebe studenata. I dalje vjerujemo da ova zemlja može u potpunosti ispuniti sve obaveze samo i samo ako također usvoji zakon o visokom obrazovanju na državnom nivou, jer je svrha bolonjskog procesa da stvori jedinstveno područje visokog obrazovanja putem usklađivanja akademskih zvanja i standarda osiguranja kvaliteta u čitavoj Evropi.»

Usvajanje zakona kakav već tri godine predlaže državno Ministarstvo civilnih poslova osporavale su uglavnom do sada partije iz Republike Srpske, te Hrvati u državnom Parlamentu. Dok iz Republike Srpske traže da pravo osnivača i finansiranje, što znači kontrolu nad univerzitetima zadrže entitetske vlasti, Hrvati se slažu da se sve to prenese na državni nivo. Oni su, međutim, osporili usvajanje prethodne verzije zakona jer im nije dao mogućnost da zadrže mostarsko sveučilište kao jedini univerzitet u BiH na službenom hrvatskom jeziku. Na njihov zahtjev, Ustavni sud BiH je 2004. godine zakonsku odredbu o korištenju jezika na univerzitetima ocijenio neustavnom, tako da je političko usaglašavanje o zakonu o visokom obrazovanju vraćeno na početak.
  • 16x9 Image

    Lejla Sarić

    Diplomirani žurnalista. Novinarstvom se počela baviti za vrijeme studija, a nastavila 1996. godine u Nezavisnoj novinskoj agenciji ONASA u Sarajevu. Od 2002. godine radi u sarajevskoj redakciji RSE kao novinar za radijski program i TV Liberty, te urednik vijesti. Od 2005. godine je urednik i web master internet stranice Radija Slobodna Evropa, a od 2016. regionalni web urednik za Balkanski servis.

XS
SM
MD
LG