Dostupni linkovi

logo-print

Izrael na važnoj prekretnici


Izraelsko društvo je ovako snažno reagiralo prije više od 30 godina, kada je napad Egipta i Sirije gotovo iznenadio izraelske političare i vojnike. Prosvjedi, koji su te 1973. potresali Izrael, doveli su do pada vlada tada omiljene premijerke Golde Meir. Upravo je to ono što žele i današnji prosvjednici- odlazak vlade Ehuda Olmerta.

"Očekujemo da premijer i ministar obrane, kao i zapovjednik glavnog štaba vojske, podnesu ostavke", poručuje Ezer Vigore jedan od 100 izraelskih rezervista koji prosvjeduju u Jeruzalemu u blizini ureda premijera Olmerta.

Istodobno je dnevnik Haretz objavio otvoreno pismo grupe nezadovoljnih rezervista koji su prozvali vojne i političke lidere zbog načina na koji su vodili vojne operacije i donosili odluke. Njihovo pismo odražava nacionalni koncenzus da je rat bio opravdan i ne dovodi se u sumnju napad na Libanon nakon što su pripadnici militantne proiranske siitske milicije oteli dvojicu izraelskih vojnika 12. prošloga mjeseca. Otvorenim pismom zapravo se traži istraga o načinu na koji je rat vođen. Rezervisti se žale na to da nisu bili dobro opremljeni, pa čak i na nedostatak hrane i vode. Istodobno i neki od vrhunskih liberalnih intelektualaca, poput pisaca Amosa Oza i Davida Grossmana, čiji je 20 godišnji sin poginuo u ovom sukobu, traže javnu istragu o vojnim operacijama koje su vođene u Libanonu.

Promatrači ističu da je ova situacija pokazuje i koliko se teško Izraleci nose sa ishodom rata za koji Hezbollah tvrdi da ga je dobio. Lily Galili, novinarka Haretza, kaže kako su Izraelci najprije rat prihvatili vjerujući da će eliminirati najveću im prijetnju - Hezbollah. No sada su svjesni da im je on donio samo bol i gubitke:

"Oni su platili cijenu, fizički, emocionalno, financijski, a bez ikakvog rezultata. Ništa se nije promijenilo. Još se osjećaju ugroženima i nemaju mir. Nisu oslobođeni oteti vojnici. Nije postignut sporazum. Što je to što imamo – osim gubitaka, razaranja na sjeveru zemlje, uništavanja Libanona? Što smo dobili? Ništa!“

Olmert za sada ne pristaje na državnu istragu, tako je u ponedjeljak tijekom obilaska sjevera zemlje upozorio da bi istraga bila kontra produktivna:

"Što bi uradili – postrojili oficire, dali im javne pljuske, stavili ih pred istragu, a tako se ne bi mogli pripremiti za neke buduće sukobe."

No, javni pritisak je najviše usmjeren prema samom Olmertu, neiskusnom političaru koji je početkom godine preuzeo vodstvo partije Kadima, teško bolesnog Ariela Sharona. Analitičari upozoravaju da je rat natjerao Olmerta da se odrekne svoga glavnog izbornog obećanja – povlačenja židovskih naseljenika sa zapadne obale. Rat je umjesto da pokaže snagu izraelske vojske, osnažio izraelske neprijatelje.
Zbog neriješenih sigurnosnih problema sa Hezbollahom, Sirijom i Iranom, eksperti upozoravaju da je moguć, prije ili kasnije novi sukob. Uzi Dajan, bivši savjetnik za nacionalu sigurnost tvrdi da Izrael mora naučiti lekciju kako greške ne bi ponavljao u idućem ratu.

Zanimljivo je da je ministar obrane Amir Peretz danas suspendirao ocjenjivanje vojnih dostignuća tijekom rata. Promatrači tvrde da ministar čeka odluku Vlade o tome da li će se pristati na zahtjeve javnosti i prosvjednika o državnoj istrazi. Još je neizvjesno da li će na moguću odluku o istrazi utjecati i najnoviji izvještaj Amnesty internationala, koji je optužio Izrael za ubijanje civila tijekom jednomjesečne ofenzive, zbog čega bi službeni Jerusalem mogao biti okrivljen za ratne zločine. Ranije su i druge nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava, poput Human Rights Watcha, u svojim izvještajima upozoravale na kršenja humanitarnih zakona i počinjene ratne zločine.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

XS
SM
MD
LG