Dostupni linkovi

logo-print

Crnogorska policija priznaje svoje greške


Naš gost je direktor Centra za građansko obrazovanje i član Savjeta za civilnu kontrolu rada policije, Aleksandar Zeković.


RSE: Crnogorska policija je posljednjih mjesec i po dana izvela nekoliko uspješnih akcija, počev od privrednog kriminala, a završivši sa spektakularnom akcijom hapšenja falsifikatora blizu milijun eura. Akcije su se smjenjivale jedna za drugom iz nedjelje u nedjelju. Da li to znači da je crnogorska policija započela opsežnu akciju sa najvećim problemom crnogorskog društva na koji su ukazivali predstavnici međunarodne zajednice, kao i dio crnogorske javnosti?

ZEKOVIĆ: Sve ono što se događa u posljednje vrijeme zaista govori da se nešto krupno i bitno mijenja u crnogorskoj policiji. Sve ovo što se dešava pokazuje da je to rezultat kompletne tranzicije koja je započela onog trenutka kada je usvojen novi Zakon o policiji. Naravno da policiji još uvijek nije lako jer se nosi sa brojnim hipotekama iz ranije prošlosti, pa možda još uvijek nismo dovoljno u prilici da joj vjerujemo i da zaista kažemo da je ovo jedna organizovana i smišljena akcija, jedna trajna namjera da se policija suoči sa svim ovim problemima koji su bili prisutni i u drugim zemljama, a u Crnoj Gori, već duže vrijeme, na žalost, nisu bili registrovani. Ipak je ovo nešto što moramo pohvaliti i pozdraviti, ali moramo i da se nadamo da ovo nije iz razloga što smo bili u referendumskoj i izbornoj godini, nego da će se s ovim aktivnostima nastaviti i post izborno. Nadamo se i da se policija neće baviti iskjučivo ovim stvarima koji su sa neke strane i na obodima društvene zbilje u Crnoj Gori, već da će tu biti i malo više riječi o efektima privatizacije i o nekim drugim bitnim stvarima koji bi mogli i trebali da budu predmet interesovanja naše policije.

RSE: U posljednjoj akciji pod operativnim nazivom TREZOR crnogorska policija je zadatak obavila u saradnji sa policijama regiona. Stiče se utisak da je crnogorska policija nakon sticanja nezavisnosti počela da se uključuje u regionalnu mrežu. Koliko je ta saradnja važna i značajna za njen rad ubuduće?

ZEKOVIĆ: Uspješno sprovedena akcija govori da crnogorska policija već ima izgrađene određene djelotvorne i efikasne mehanizme kako bi odgovorila na zadatke koje pred nju postavlja kompletan region. Regionalna saradnja je preduslov svih integracija, pogotovo kada govorimo o spektru evropskih integracija. Svaka vrsta saradnje je upravo test onoga koliko mi u regionu dobro sarađujemo. Znamo da organizovani kriminal ne može imati neko bitnije izvorište u samoj Crnoj Gori, ali obzirom da kriminal ne poznaje granice, smatramo da će se on prelivati iz okolnih zemalja. Za bezbjednost i sigurnost u zemlju i garantovanje nekog otvorenog sistema u Crnoj Gori, regionalna saradnja je od presudnog značaja i test za to kako ćemo se sutra ponašati kada budemo u Evropskoj uniji.

RSE: Da li je, po vašoj procjeni, policija u svim ovim slučajevima u potpunosti uspjela da uradi svoj dio posla? Da li je obezbjedila dovoljno dokaza koji bi trebali da omoguće pravosudnim organima da i oni urade svoj dio posla?

ZEKOVIĆ: Nadam se da jeste, jer ukoliko to ne bude tako onda je moguće da pobjede oni koji su mišljenja da je ovo sve stvar okolnosti u kojima se događao referendum i izborna godina. Vjerujem da se policija neće pokazati neozbiljnom. Direktor policija je već u par navrata istakao probleme koje ima sa pravosudnim organima. Mislim da je i to malo probudilo javnost i pravosudne organe, te da će sa dovoljnom visokom i potrebnom pažnjom razmotriti sve to i da neće biti u tom dijelu nekih problema. Mislim da bi odbacivanje pretpostavki koje uputi policija, optužnih prijedloga i slično, stavilo jednu dilemu na to da li policija dovoljno dobro radi svoj posao.

RSE: Skoro godinu dana nakon ubistva, ove nedjelje je podignuta optužnica protiv desetak osoba koji se sumnjiče za ubistvo visokog policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića. Koliko će rješavanje ovog slučaja biti važno, kako za crnogorsku policiju, tako i za pravosudni sistem u Crnoj Gori?

ZEKOVIĆ: To je izuzetno važno jer se radilo o osobi koja je bila visoko pozicionirana u crnogorskoj policiji. Uvijek se ističu u pohvalnom smislu njegova profesionalna i stručna iskustva i znanja. Ovo je i neki vid poštovanja same policije prema svom kolegi, a naravno i poruka građanima da niko u Crnoj Gori ne može biti nedodirljiv kada je riječ o kršenju zakona. Jeste da se dugo čekalo, jeste da je porodica bila nezadovoljna dosadašnjim nalazima, ali se nadam da to neće biti stvar politikantstva i da je u ovom dijelu obezbjeđeno dovoljno dokaza da se slučaj efikasno i uspješno procesuira.

RSE: Još uvijek nije rasvijetljeno ubistvo glavnog i odgovornog urednika Dana, Duška Jovanovića. Dvije godine je prošlo, a stiče se utisak da policija na ovom slučaju tapka u mjestu. Tu treba uzeti u obzir i to da je pokojni Duško Jovanović bio žestok kritičar aktualne političke elite.

ZEKOVIĆ: To ovom pitanju i daje osjetljivu notu jer se radilo o uredniku i vlasniku gotovo jedinog opozicionog lista u Crnoj Gori koji je svih godina svoga rada bio žestok kritičar aktualne vlasti i političke elite. U tom dijelu je i dodatna odgovornost na vlastima u Crnoj Gori, na policiji i na pravosudnim organima da što uspješnije dovedu ovaj slučaj do kraja. Da li ovoliko vremena tapkamo u mjestu zbog toga što još uvijek nije prikupljeno dovoljno dokaza ili se možda pravi neka vrsta rezerve, pa čak i opstrukcije iz određenih krugova, to će vrijeme pred nama pokazati. Ima određenih naznaka da se možda radi i o nekim vrstama opstrukcija jer je licima koja su svakodnevno prisutna u Crnoj Gori, koja obavljaju visoke dužnosti, trebalo čak i po par mjeseci da se privole da se pojave na sudu u svojstvu svjedoka.

RSE: Bavite se civilnom kontrolom rada policije. Čini li vam se da je crnogorska policija počela blago da se otvara za javnost? Koliko je to značajno sa aspekta civilne kontrole rada policije?

ZEKOVIĆ: Mišljenja sam da policija prestaje biti aparat koji na neki način ograničava domete demokratije, domete kritičke javnosti, pa čak i da fingira neku vrstu pluralizma u Crnoj Gori. Najnovija događanja govore da je sve više subjekata, pojedinaca, koji otvoreno, nedvosmisleno i sasvim jasno kritikuju crnogorsku policiju. Za razliku od ranijih godina, kada nismo bili u prilici da čujemo drugu stranu, ili je uvijek ona druga strana oštro demantovala sve stvari i iskustva koja imamo, već godinu dana možemo govoriti o implementaciji novog Zakona o policiji i možemo reći da se crnogorska policija mijenja, da je moguće razgovarati sa pripadnicima policije, sa upravom policije, da je moguće razmjenjivati argumente kojima raspolaže i jedna i druga strana. Crnogorska policija u posljednje vrijeme sve češće priznaje otvoreno i jasno svoje greške, a toga nije bilo ranijih godina.

RSE: Polemiku javnosti koja se digla oko premještanja dijela pripadnika policije po crnogorskim gradovima, prokomentarisali ste kao dokaz da je policija ipak stavljena pod određenu kontrolu javnosti.

ZEKOVIĆ: Tako je. Samim tim kada mi možemo o tome da diskutujemo u Parlamentu, kada možemo o događanjima u policiji da diskutujemo u medijima, kada mogu o tome da raspravljaju i druga tijela koja prate rad policije, to već govori o tome da je na neki način uspostavljena, ili se uspostavlja, na jedan održiv način, javna kontrola crnogorske policije. Kada je riječ o premještaju, bilo je dota riječi o tome u javnosti, a bilo je i osuda jer su se ti pripadnici policije obratili direktno političkim partijama, a ne crnogorskim institucijama sistema. To zaista jeste dilema. Moja bi poruka bila svima da prije svega iskoriste institucije sistema. Naravno, pretpostavljam da je grupa policajaca imala više povjerenja u političke stranke. Moja bi preporuka bila da koriste sve moguće mehanizme jer u tom slučaju mogu da izbjegnu osudu i da im se kaže da su na neki način naručeni da kritikuju bez razloga crnogorsku policiju. Primjećujemo da i dalje ima onih subjekata u Crnoj Gori koji se ponašaju dosta populistički i ne izbjegavaju priliku da nekada i bez osnova kritikuju sve reformske procese u Crnoj Gori, uključujući i ono što čini crnogorska policija.

Treba izbjegavati donošenje rješenja koja određena lica upućuju van mjesta njihovog prebivališta. Razloga je više. Sve međunarodne preporuke govore da sastav policije treba da odražava strukturu lokalnog stanovništva. S druge strane, ipak treba voditi računa i o nekim životnim okolnostima u kojima ta lica, koja se premještaju, žive. To mogu biti izgrađeni familijarni odnosi ili zdravstveno stanje u porodici. Istina da bi svi ti razlozi trebali biti manje važni u odnosnu na profesionalne, ali bi onda oni koji su se opredijelili za jedan ovakav postupak trebali da imaju dobre profesionalne razloge premještanja tih lica u drugu sredinu pošto ih nisu mogli naći u samim tim sredinama.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG