Dostupni linkovi

logo-print

Predizborna nacionalistička retorika


Opšta je ocjena da, deset dana prije zvaničnog početka kampanje za opšte izbore u BiH, većina stranaka koristi retoriku primjerenu strankama desne orijentacije, pa se stiče dojam da su bh. političari u ovih deset godina samo napravili krug i ponovo se vratili na početak. Zaštite nacionalnih interesa Srba, Hrvata i Bošnjaka dominante su teme, pa se deset godina uloženih u obnovu suživota i izgradnju demokratiju nakon rata u BiH čini uzaludnim.

Portparol Transparensi internešnala Srđan Blagovčanin smatra da su sve predizborne kampanje u BiH u proteklih deset godina imale isti obrazac:

«Imamo, dakle, u predizbornoj kampanji nacionalističku retoriku, stvaranje atmosfere straha s ciljem homogeniziranja biračkog tijela, kako bi do sada vladajuće nacionalističke partije ostvarile pobjedu na izborima. A s druge strane, poslije izbora oni nemaju apsolutno nikakav problem da funkcionišu u koalicijama, a funkcionišući na način: nemojte se vi interesovati za naše kriminalne radnje, a mi nećemo za vaše. I ta je koalicija ovih deset godina funkcionisala savršeno - u interesu i samo interesu vladajućih elita, a na uštrb građana.»

Biranja po sistemu straha od drugih u prethodnim izborima dalo je rezultata, pa su i neke stranke lijeve orijenaticije očigledno shvatile da na ovaj način mogu dobiti više glasača, smatra predsjednik Liberalno demokratske stranke Lamija Tanović:

«To je zato što kod nas još uvijek funkcioniše princip: uplašiti glasače i reći ako ne budete glasali za nas, ovi drugi će glasati za ove njihove i onda smo mi propali - to je sistem.»

Predsjednik Demokratske stranke Srpske Predrag Kovačević mišljenja je da je situacija pred oktobarske izbore takva da se više ne zna koje su stranke u BiH lijeve, a koje desne orijentacije:

«Ja već godinama govorim da sigurno u RS-u, a ima nekoliko argumenata i za političke partije u BiH, više se ne zna šta su partije lijeve, a šta desne orijentacije. Uzmite, recimo, SNSD koji u svojim redovima ima veliki broj starih kadrova SDS-a, a nekad u svojim izjavama i u svom ponašanju veliki broj članova SDS-a ponaša se, maltene, kao građanska opcija. Znači, ovdje je apsurd govoriti o desnim i lijevim opcijama.»

Sa ovim stavom saglasan je i šef izbornog štaba Stranke demokratske akcije Halid Genjac:

«Sasvim je očigledno da retorika političkih aktera pred izbore u BiH je retorika desne orijentacije, uglavnom. Naravno, više je razloga tome. Jedan je pravni razlog u BiH: kompozicija BiH ustavno-pravna je takva da jednostavno traži tu retoriku koja je nacionalna i samim tim vrlo često desničarska.»

U insistiranje na rješavanju nacionalnih pitanja pa i stranaka socijaldemokratske orjentacije, u Savezu nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika ne vide ništa loše. Kao glavni razlog ovakvog stanja, generalni sekretar ove stranke Rajko Vasić vidi u neriješenom nacionalnom pitanju, prije svega Srba i Hrvata u Bosni i Hercegovini:

«Pogledi na rješnje nacionalnoga ne znače obavezno i desnu orijentaciju stranaka. I njemački socijaldemokrati, naprimjer, moraju da uzimaju u obzir njemački nacionalni interes. Prema tome, i ovdje socijaldemokrati, Lagumdžijini ili Dodikovi - svejedno, moraju da uzimaju u obzir nacionalno pitanje, i to mnogo više nego što je to u Evropi uobičajeno. Stoga to liči da su to nacionalne, odnosno desne stranke. Međutim, ja odričem da su socijaldemokrati u BiH desno orijentisani.»

Potpredsjednik Socijaldemokratske partije BiH Slobodan Popović:

«Ovo što se dešava prije zvaničnog početka predizborne kampanje, znači prije 1. 9., je zaista nešto što, mislim, ni najveći pesimisti nisu mogli očekivati da će to baš ovako izgledati. To, po nama iz SDP-a, znači slijedeće: ipak većina političkih partija u svojim programima i predizbornim programima nema odgovore na ključna pitanja koja su danas realni problemi građana BiH, bez obzira u kom dijelu BiH žive, dakle, bez obzira da li žive u RS-u ili u Federaciji, da li su Srbi, Hrvati, Bošnjaci.»

Jedan od razloga popularnosti desničarenja naši sagovornici vide i u najavama visokog predstavnika međunarodne zajednice Kristijana Švarca Šilinga da tokom svog mandata neće koristiti svoja bonska ovlaštenja, na osnovu kojih je u poratnim godinama smijenjen veliki broj političara u Bosni i Hercegovini zbog opstrukcija Dejtonskog sporazuma. Halid Genjac:

«Što su neke stranke, uglavnom u RS-u, doživjele kao šansu da zalaganjem za RS, odnosno zalaganjem za jedan narod političkom retorikom koja budi i vulgarni nacionalizam, najvulgarniji, pokušaju pridobiti simpatije birača.»

Predrag Kovačević:

«Imajući na umu da smo mi balkanski narod i da je ovo klasični Balkan, mislim da je gospodin Švarc Šiling nepotrebno i neoprezno nekoliko puta dao izjavu da neće koristiti bonska ovlaštenja. Mi svi, generalno gledajući, bez obzira koje smo nacionalnosti izgleda da smo jedva čekali takvu izjavu i da istresemo iz sebe, ustvari, ono što nosimo godinama. Pa pogledajte sada, ovo maloprije što smo rekli, bilo koji političar, bilo koji predsjednik političke stranke izgovara takve činjenice kao da smo mi RS ne samostalna država nego da smo odmaknuti od Federacije jedno 800 kilometara. Nažalost, treba svijesti i treba vremena da se promijeni ovdje situacija.»

Glavni portparol Kancelarije visokog predstavnika Kris Benet predizbornu retoriku u BiH smatra uobičajenom:

«To je, nažalost, dio političke retorike u ovoj državi. Međutim, veoma je važno da nakon izbora formiraju nove vlade ovdje, u BiH, i da ove vlade dokažu kako mogu da efikasno rade, da efikasno funkcioniraju.»

Dobar dio javnosti, zbunjen ponašanjem političara, stoga se pita kome i zašto pokloniti svoje povjerenje, pa bi se moglo desiti da jedini odgovor koji će dati 1. oktobra jeste neizlazak na izbore.
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

XS
SM
MD
LG