Dostupni linkovi

logo-print

Bez sustava upravljanja u slučaju terorističkog napada


Protekli petak popodne hrvatska će kontrola zračne plovidbe dugo pamtiti - ističe njihova savjetnica za međunarodne odnose, Olivera Ilijaš:

„Pilot zrakoplova Boing 767 na letu broj 5984 iz Londona za Egipat u području Jadrana, južno od Splita, prijavio je oko 15 sati hrvatskoj kontroli zračne plovidbe da ima informaciju da se u njegovom zrakoplovu nalazi bomba, te izrazio namjeru slijetanja u Italiji.“

Pokazalo se da je uzbuna lažna, ali desetak minuta, koliko je zrakoplov bio u hrvatskom zračnom prostoru, trebalo je odraditi maksimalno smireno i po svim pravilima:

„Oblasna kontrola hrvatske kontrole zračne plovidbe je prema standardnoj proceduri za takve slučajeve obavila potrebnu koordinaciju sa talijanskim kolegama i uputila zrakoplov prema traženom odredištu, te obavijestila MUP Republike Hrvatske. Zrakoplov je uspješno sletio.“

No, stručnjaci postavljaju pitanje – što bi bilo da je pilot zatražio slijetanje u neku od hrvatskih zračnih luka, te da je u avionu doista bila bomba. Upozoravaju, naime, da Hrvatska još nema razrađeni sustav civilno-kriznog planiranja i upravljanja za slučaj terorističkih napada, niti jedinstveno tijelo na nacionalnoj razini iz kojeg bi se aktivnosti koordinirale. Ne zna se, kažu, niti tko u slučaju terorističke akcije u hrvatskom državnom i vojnom vrhu ima ovlasti donijeti konačnu odluku.

Emina Lišić iz Ministarstva unutarnjih poslova priznaje da se puno stvari tek radi:

„Za sada na razini Republike Hrvatske je najrazrađenija strategija postupanja tijekom saznanja o postojanju, pronalasku i uporabi oružja za masovno uništenje, pri čemu se u takve aktivnosti uključuje, ne samo Ministarstvo unutarnjih poslova, nego i druga nadležna državna tijela. Svako državno tijelo radi poslove iz svoje nadležnosti. Ideja je da se u skorije vrijeme u takvim slučajevima formira stožer upravljanja iz jednog centra i najvjerojatnije to upravljanje bi išlo sa razine državne uprave za zaštitu i spašavanje.“

Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova, Ivana Crnić, kaže da je nedavno osnovana jedna radna skupina na nacionalnoj razini za krizne terorističke situacije u kojoj sjede predstavnici ministarstava unutarnjih i vanjskih poslova:

„I ta radna skupina nije operativna, oni su više koordinacijsko tijelo i oni daju stavove kako će se, recimo, provoditi određena rezolucija UN-a.“

Za eventualne terorističke prijetnje i akcije u Hrvatskoj je zasad najspremniji odjel za ratne zločine i terorizam pri Ministarstvu unutarnjih poslova. Emina Lišić:

„Taj odjel ima razvijenu strategiju djelovanja po pitanju terorističkih činova na razini cjelokupnog teritorija Republike Hrvatske.“

Unatoč pojedinačnoj pripremljenosti stručnjaci upozoravaju da je Hrvatska na nacionalnoj razini potpuno nepripremljena, da su propisi naslijeđeni još iz bivše Jugoslavije, te da bi imalo ozbiljnija teroristička prijetnja ili akcija izazvala pravu pomutnju u državnom vrhu:

„U svakom slučaju Hrvatska bi trebala u skorije vrijeme imati nekakav nacionalni plan ili nacionalnu strategiju kako postupati u takvim situacijama.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG