Dostupni linkovi

logo-print

Počeo 12. Sarajevo Film Festival


Oko 170 filmova najrazličitijih žanrova iz čitavog svijeta, razvrstanih u 13 programa, od kojih su tri takmičarska, očekuju Sarajlije i brojne goste u narednih devet dana, a u okviru festivala koji se, s razlogom, računa kao najznačajnija kinematografska smotra u regionu. Poslije višegodišnjeg traganja za svojim mjestom u evropskim festivalskim agendama, zvaničnici SFF-a, naime, definitivno su se opredijelili da se okrenu proizvodnji i valorizaciji filmova sa ovih prostora: dakle, iz Slovenije, Mađarske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Albanije, Makedonije, Rumunije, Bugarske, Grčke i Turske. Osnivač i direktor Festivala Mirsad Purivatra:

«Znači da smo uspjeli da kroz naš takmičarski program objedinimo sve ono što je relevantno za proizvodnju filma u ovome regionu, tako da imamo igrani film, kratki film, dokumentarni film - i sva ta tri programa su postala zvanični takmičarski programi Sarajevo film festivala, što znači da svi profesionalci, ali i publika, mogu na jednom mjestu da vide najbolje iz čitave regije, koja sada obuhvata 12 zemalja - od Mađarske i Slovenije na sjeveru do Grčke i Turske na jugu.»

Tako, naprimjer, u takmičarskom programu igranih ostvarenja pojaviće se devet filmova, među kojima su najvećim dijelom regionalne kooprodukcije. Većina od njih, pak, prvi put će se pojaviti pred publikom, a među autorima je čak sedam debitanata.

«Mislim da je odlična stvar što je Sarajevo film festival usmjerio svu svoju pažnju na regiju»,

...kaže predsjednica žirija za izbor najboljeg igranog filma, berlinska pobjednica Jasmila Žbanić. A selektorica u kategoriji dokumentarnih filmova, sarajevska sineastica Radmila Šešić, koja godinama živi u Holandiji, smatra kako je ovaj izraz doživio apsolutnu afirmaciju upravo na sarajevskom festivalu:

«Ja u svakom slučaju stojim iza toga da dokumentarni film ima veliku budućnost kada je riječ o sarajevskom filmskom festivalu iz jednostavnog razloga što, prije svega, imamo jako puno publike. Nekada se za dokumentarni film traži karta više, a mislim da to najviše govori i da su filmovi dobri i da publika ima interes da pogleda dokumentarac. Projekcije naše su u 4 poslijepodne, to znači nije neki udarni, večernji termin, no unatoč tome za neke filmove stajalo se ispred Narodnog pozorišta u redovima i čekalo da se uđe u veliku dvoranu.»

O ugledu ove smotre posvjedočiće i novinar Drago Hedl, koautor navelike hvaljenog filma „Vukovar, poslednji rez“:

«I ukoliko ne budemo bili nagrađeni, drago nam je da smo imali prilike sudjelovati na takvom jednom renomiranom festivalu kao što je sarajevski festival. I sama činjenica da smo na njega pozvani već je veliki uspjeh za nas kao autore toga projekta.»

Poslednjih dana, inače, u Sarajevu vlada prava pomama za kartama za projekcije koje će biti u čak 11 dvorana, mada među filmovima nema visokobudžetnih holivudskih ostvarenja. Naprotiv, prevladavaju oni iz nezavisnih produkcija ili, takozvani, umjetnički filmovi. Ipak, publika neće biti prikraćena za istinska festivalska uzbuđenja. Još jednom direktor Purivatra:

«Ja se radujem zaista da će ove godine sa nama biti i kao predsjednik žirija naša slavodobitnica Jasmila Žbanić, da će tu biti i pobjednik Kanskog festivala za najbolji prvi film - naš gost iz Rumunije režiser Porumbiu, zatim režiser filma Put u Gvatanamu, gdje će se pojaviti trojica momaka iz Engleske po čijoj priči je i napravljen Put u Gvatanamu, dakle koji su ustvari proveli više od godinu dana u tome zloglasnom zatvoru, da će biti sa nama sa novim filmom Danis Tanović, da nam direktno iz Holivuda dolazi sigurno jedan od najvećih glumaca današnjice, kultni glumac Nik Nolte, zatim dvoje možda u ovom trenutku i najtraženijih glumaca u nezavisnim filmovima a sve više i više u velikim holivudskim filmovima - Emili Votson i Deni Hjuston, dolazi nam Goran Dukić, također iz Los Anđelesa, iz Holivuda, sa svojim filmom.»

Valja na kraju pomenuti kako se za praćenje festivala akreditovalo više od hiljadu filmskih radnika, autora i producenata, među kojima su i menadžeri najznačajnijih svjetskih festivala, te oko 400 predstavnika medija.
  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

XS
SM
MD
LG