Dostupni linkovi

logo-print

U BiH nema profilirane građanske opcije


Kada bih bio Bosanac, za koga bih glasao ovisilo bi od toga jesam li Bošnjak, Hrvat ili Srbin, kaže za Radio Slobodna Evropa Doktor Franz Lothar Altmann, direktor Instituta za međunarodnu politiku i sigurnosna pitanja iz Berlina. Razlog je tome nepostojanje jedne jake profilirane građanske opcije, koja ima nešto jako i ponuditi, precizira doktor Altman.

RSE: Da li je Bosna danas, uoči novih izbora, u goroj poziciji nego je bila prije deset godina?

ALTMANN: Ne, naravno da nije. Prije deset godina Bosna je bila skoro razrušena, vladao je politički kaos. Danas, barem na površini sve je mirnije i nije usporedivo sa poratnim godinama. U politici su se profilirale stranke, koje su istina još uvijek jako etnički orjentirane, ali koje unatoč tome funkcioniraju po demokratskim uzusima. Upravo stoga mislim da će i predstojeći izbori proteći u dobroj atmosferi. To, međutim, ne znači i da će oktobar donijeti neke suštinske promjene. Bojim se da će ostati mnogo stvari istih, da neće biti promjena u plitičkoj strukturi, da će biti problema kod formiranja vlade, te da će ostati isti problemi u parlamentu, jer ni tamo neće biti velikih izmjena. Prema tome ostaće i poteškoće u provedbi neophodnih reformi, počev od ustavnih do onih policije…

RSE: Najjači čovjek RS je Milorad Dodik – zvanično socijaldemokrat, u suštini nacionalist?

ALTMANN: Moram priznati da je Dodik i nas, promatrače izvana iznenadio, jer smo ga držali za umjerenog političara. Mi i dalje mislimo da je puno toga što je Dodik u posljednje vrijeme kazao samo predizborna propaganda, jer želi pojačati položaj svoje partije i ostati na vlasti, a on vrlo dobro zna da u Republici Srpskoj najbolje prolaze nacionalna, odnosno nacionalistička razmišljanja. I zato Dodik ponavlja tu pjesmu.

RSE: Ali ništa bolja situacija nije ni u Federaciji. I tamo se čuju samo nacionalne stranke. One, nazovimo ih gradjanske kao da su se povukle u ilegalu?

ALTMANN: Mislim da je problem u tome što se ljudi još uvijek najbolje osjećaju kada biraju u okviru svog etniteta, jer vjeruju da ih samo ljudi njihove nacionalnosti mogu dobro predstavljati u vlasti, odnosno zaštiti od onih drugih. I upravo zbog toga biraju srpske, hrvatske, bošnjačke, a ne anacionalne stranke. Još uvijek je najsigurnije u svom nacionalnom toru. Što se gradjanski partija tiče, što one mogu ponuditi. Nacionalističke partije nude zaštitu u okviru iste grupe, a multinacionalne ne mogu ništa veliko ponuditi, osim možda obećanja da će socijalni život biti bolji i da će povesti zemlju u EU. Ništa više od toga, i to je problem.

RSE: Međunarodna je zajednica uvijek zastupala tezu kako BiH mora ostati jedinstvena, kako se država mora ojačati, kako SE jedino tako otvara put ka EU i tako dalje, itd. Danas je, međutim, Bosna više podijeljena nego je to ikada bila, i pri tome ne mislim na entitetske granice, nego na podjele koje žive u glavama ljudi. Zašto?

ALTMANN: Pa ja se ne bih baš saglasio s vama, Ukoliko stanje poredimo s onim od prije deset godina. Nije naravno pobIjedilo zajedništvo, ali u mnogim krajevima LJUDI živi jedni uz druge. Evo uzmite primjer Sarajeva, tamo se razdvojenost ne vidi, TAMO se Srbi slobodno kreću, ..Ponavljam, nije to još uvijek zajednički život, ali je bolje stanje. Još uvijek se javljaju glasovi o priključenju Hrvatskoj ili Srbji, ali ipak mislim da je kod mnogih, posebno Hrvata, sve jače prisutna misao da i u Bosni imaju budućnost. I to je pozitivno. Međutim, podatak nad kojim bi se trebalo zabrinuti jeste da bi u RS na eventualnom referendumu čak tri četvrtine glasalo za otcjepljenje!?

RSE: Čitala sam nedavno analizu u kojoj se kaže da je posljednjih deset godina mira u BiH nastavljeno etničko čišćenje, ali ovaj put na legalan način, i uz prisustvo međunarodne zajednice. Dijelite li to mišljenje?

ALTMANN: Ne, ja mislim da je upravo medjunarodna zajednica, nastojeći održati Bosnu, omogućila ili povratak ljudima koji su se željeli vratiti na svoja ranija prebivališta, ili da prodaju kuće, ako tamo više ne žele živjeti. Imate puno krajeva u koje su se vratili Srbi, ili mjesta u RS gdje ponovno žive Bošnjaci, istina pod otežanim uvjetima, ali ipak žive. Ja mislim da medjunarodna zajednica ne podržava etničko razdvajanje, nego nasuprot bori se protiv toga, u čemu je djelimično i ostvarila rezultate.

RSE: Kad biste bili Bosanac, za koga biste glasali?

ALTMANN: Mislite kao bosanski musliman ili…

RSE: Nije važno…, ili ipak jeste ?

ALTMANN: Kao prvo, važno je koje ste nacije, a drugo, ja kao neko ko stoji izvan Bosne ne mogu baš najbolje procjeniti. Čini mi se da bih birao neku nenacionalnu partiju

RSE: A koja je to?

ALTMANN: Pa na primjer stranka gospodina Lagumdžije, koja ima dobre smjernice. Iako mi se čini da njega Bošnjaci doživljvaju isuviše intelektualno, da on sam gleda s visine, da je isuviše samouvjeren.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG