Nakon lanjskog terorističkog napada na londonski gradski prijevoz i prošlosedmične akcije britanske policije koja tvrdi da je spriječila seriju terorističkih napada na transatlantskim komercijalnim letovima, tamošnje sigurnosne službe, ali i društvo općenito, pokušavaju shvatiti što je to što navodi dio mladih britanskih muslimana da se opredijele za terorizam.
Dio stručnjaka vjeruje da je korijen problema ekonomske i socijalne naravi. Među njima je i Gajasudin Sidiki, direktor Muslimanskog instituta u Londonu:
“Vlada bi se trebala suočiti s kompleksinim problemom uključivanja ovog segmenta populacije u društvo. Ako se ništa ne učini na tom planu, naravno da će muslimanska mladež koja živi u getima pronaći nekog demagoga koji će iskoritistiti situaciju. Upravo to se dogodilo u ovom slučaju.”
Dio stručnjaka se slaže da su lošiji socijalni i ekonomski uvjeti, kao i samonametnuta izolacija nekih muslimanskih geta dio problema i da ga treba riješiti. No, ne slažu se svi da su socijalni i ekonomski faktori glavni poticaji za terorizam. Među njima je i Paul Wilkinson, voditelj Centra za proučavanje terorizma i političkog nasilja koji djeluje pri Sveučilistu St. Andrews u Škotskoj:
“Mislim kako je iz sada dostupnih osobnih profila počinitelja bombaških napada na londonski gradski prijevoz, 7. jula prošle godine, očito da njihova moguća socijalna i ekonomska otuđenost nije bila ni glavni, ni važan faktor koji ih je motivirao za izvršenje napda. Čini se kako su svi bili nadahnuti ideologijom Al-Kai'de i kako su izveli ove napade vjerujući da se tako uključuju u globalni sveti rat."
Ovaj stručnjak podsjeća kako su mladići koji su se lani raznijeli bombama u londonskom metrou i u jednom autobusu, usmrtivši više od 50 ljudi i ranivši nekoliko stotina, bili iz dobrostojećih obitelji. Čini se kako isto vrijedi za dvadesetčetvoricu mladića koje je prošle sedmice uhapsila britanska policija zbog sumnje da se pripremaju raznijeti eksplozivom tokom leta u avionima iz Britanije ka Sjedinjenim Državama. Ideologija današnjih terorista u mnogome podsjeća na onu koja je pokretala terorističke skupine u prošlome stoljeću, kaže Wilkinson:
“Ovi mladići imaju iluziju koja karakterizira pripadnike svih sličnih pokreta, a u kojoj je teror čarobno oružje kojim će se ugroziti i na kraju poraziti njihovi neprijatelji. To bi, u ovom slučaju, trebalo dovesti do uspostave neke vrste međunarodnog kalifata, odnosno pan-islamske države."
Dio muslimanskih čelnika u Britaniji upozorava kako je vanjska politika te zemlje, posebno u Iraku, jedan od glavnih generatora nezadovoljstva u tamošnjoj muslimanskoj zajednici, te osobito među mladima. Svoje mišljenje o toj politici najugledniji članovi ove zajednice iznijeli su prošle sedmice u pismu premijeru Tonyu Blairu. Britanska vanjska politika nije glavni izvor frustracije mladih muslimana, ali je svakako vrlo važan, kaže imam Ibrahim Mogra, jedan od vođa Muslimanskog vijeća Britanije:
“Čini se kako je to jedno od ključnih pitanja koje mladi ističu svaki put kada s njima razgovaramo. Jako ih ljuti naša vanjska politika i dvostruki standardi koje primjenjujemo u odnosima prema različitim državama."
Masovniju radikalizaciju pripadnika muslimanske zajednice u Britaniji stručnjaci povezuju i sa širenjem rigidnijeg tumačenja islama koje je posebno primjetno u zajednicama useljenika u tu zemlju iz Pakistana i Bangladeša, koje su ujedno i najbrojnije. Integracija tih zajednica u sekularno britansko društvo vrlo je usporena. Stručnjaci se slažu da bi se taj proces mogao potaći dugotrajnim i osmisljenin naporom, koji bi se oslanjao na isticanje vrijednosti demokracije i vladavine prava.
Dio stručnjaka vjeruje da je korijen problema ekonomske i socijalne naravi. Među njima je i Gajasudin Sidiki, direktor Muslimanskog instituta u Londonu:
“Vlada bi se trebala suočiti s kompleksinim problemom uključivanja ovog segmenta populacije u društvo. Ako se ništa ne učini na tom planu, naravno da će muslimanska mladež koja živi u getima pronaći nekog demagoga koji će iskoritistiti situaciju. Upravo to se dogodilo u ovom slučaju.”
Dio stručnjaka se slaže da su lošiji socijalni i ekonomski uvjeti, kao i samonametnuta izolacija nekih muslimanskih geta dio problema i da ga treba riješiti. No, ne slažu se svi da su socijalni i ekonomski faktori glavni poticaji za terorizam. Među njima je i Paul Wilkinson, voditelj Centra za proučavanje terorizma i političkog nasilja koji djeluje pri Sveučilistu St. Andrews u Škotskoj:
“Mislim kako je iz sada dostupnih osobnih profila počinitelja bombaških napada na londonski gradski prijevoz, 7. jula prošle godine, očito da njihova moguća socijalna i ekonomska otuđenost nije bila ni glavni, ni važan faktor koji ih je motivirao za izvršenje napda. Čini se kako su svi bili nadahnuti ideologijom Al-Kai'de i kako su izveli ove napade vjerujući da se tako uključuju u globalni sveti rat."
Ovaj stručnjak podsjeća kako su mladići koji su se lani raznijeli bombama u londonskom metrou i u jednom autobusu, usmrtivši više od 50 ljudi i ranivši nekoliko stotina, bili iz dobrostojećih obitelji. Čini se kako isto vrijedi za dvadesetčetvoricu mladića koje je prošle sedmice uhapsila britanska policija zbog sumnje da se pripremaju raznijeti eksplozivom tokom leta u avionima iz Britanije ka Sjedinjenim Državama. Ideologija današnjih terorista u mnogome podsjeća na onu koja je pokretala terorističke skupine u prošlome stoljeću, kaže Wilkinson:
“Ovi mladići imaju iluziju koja karakterizira pripadnike svih sličnih pokreta, a u kojoj je teror čarobno oružje kojim će se ugroziti i na kraju poraziti njihovi neprijatelji. To bi, u ovom slučaju, trebalo dovesti do uspostave neke vrste međunarodnog kalifata, odnosno pan-islamske države."
Dio muslimanskih čelnika u Britaniji upozorava kako je vanjska politika te zemlje, posebno u Iraku, jedan od glavnih generatora nezadovoljstva u tamošnjoj muslimanskoj zajednici, te osobito među mladima. Svoje mišljenje o toj politici najugledniji članovi ove zajednice iznijeli su prošle sedmice u pismu premijeru Tonyu Blairu. Britanska vanjska politika nije glavni izvor frustracije mladih muslimana, ali je svakako vrlo važan, kaže imam Ibrahim Mogra, jedan od vođa Muslimanskog vijeća Britanije:
“Čini se kako je to jedno od ključnih pitanja koje mladi ističu svaki put kada s njima razgovaramo. Jako ih ljuti naša vanjska politika i dvostruki standardi koje primjenjujemo u odnosima prema različitim državama."
Masovniju radikalizaciju pripadnika muslimanske zajednice u Britaniji stručnjaci povezuju i sa širenjem rigidnijeg tumačenja islama koje je posebno primjetno u zajednicama useljenika u tu zemlju iz Pakistana i Bangladeša, koje su ujedno i najbrojnije. Integracija tih zajednica u sekularno britansko društvo vrlo je usporena. Stručnjaci se slažu da bi se taj proces mogao potaći dugotrajnim i osmisljenin naporom, koji bi se oslanjao na isticanje vrijednosti demokracije i vladavine prava.
