Dostupni linkovi

logo-print

Otuđenje od komunikacije


Dovoljno je sabrati vrijeme koje se provodi ispred kompjuterskog monitora i televizijskog ekrana pa da se shvate dimenzije našeg bavljenja elektronskim aparatima, odnosno steći uvid u količinu propuštenog vremena koje se moglo posvetiti bliskim osobama, kaže komunikolog Milica Kadić. Ona upozorava na mogućnost opšte dehumanizacije, odnosno nestanka čovječanstva koje bi svoje mjesto ustupilo mašinama:

„Kao neko ko je putovao vozom kojim upravlja kompjuter, ko je kupovao gorivo na benzijskoj pumpi na kojoj je opštio samo sa kompjuterom i kao neko ko svakodnevno opšti sa još jednim kompjuterom, bankomatom, bojim se one naučno-fantastične vizije u kojem će mašina komunicirati sa mašinom, a u kojem više neće biti mjesta za čovjeka.“

Govoreći o uticaju nezadrživog napretka tehnologije, Milica Kadić kao primjer navodi elektronsku poštu koja je posljednjih godina skoro u potpunosti zamijenila klasične vidove komunikacije. Pismo je pred izumiranjem, lično odabrane i rukom pisane čestitke su više dio nostalgičnog sjećanja nego nezaobilazne praznične obaveze:

„Elektronsko komuniciranje i dopisivanje zamijenilo je i komunikaciju telefonom jer istovremeno možete komunicirati brzo, kratko i jeftino sa velikim brojem ljudi. Postali smo neselektivni u pogledu sve one pošte koju šaljemo i čitamo. Postali smo neselektivni u pogledu toga šta sve uzimamo sa interneta. Ko zna da li ćemo ikada više dobiti klasičnu razglednicu, fotografiju, čestitku, koju ćemo moći da čuvamo. Čak i crtež koji će biti originalan. Sve to već postoji na internetu. Sve je to neko smislio i izmislio i sve su to već dobile hiljade i hiljade ljudi prije vas. Dakle, originalnosti tu više mjesta nema.“

Za umjetničkog fotografa i istoričara umjetnosti Maju Đurić Đorđević ne postoji dilema o digitalnoj tehnologiji kao blagoslovu ili eventualnoj prijetnji:

„Ne osjećam je kao prijetnju već upravo kao blagoslov. Ja vidim razvitak i pomoć digitalne fotografije upravo u primijenjenoj umjetnosti i enterijeru, naročito dizajnu je već negdje i vidljivo jer putem digitalne tehnologije i štampe možete prenijeti danas fotografiju i na platno, uz pomoć nekih novih sito mašina i na, recimo vrata. Na bilo koji materijal koji možete donijeti u štampariju može se prenijeti... I taj neki svijet likovne umjetnosti i tekstura ući će u naše domove ili enterijer i prostore viđeno okom fotografa ili umjetnika sa nekim kvalitetnim likovnim sadržajem. Tako da mislim da upravo je digitalna fotografija otvorila razne puteve baš nama fotografima i umjetnicima, naročito primijenjenim umjetnicima gdje i sebe sve više svrstavam.“

Netaknuta nije ostala ni stara institucija dnevnika koji je vjekovima vjerno i odano služio mnoge generacije, sabirajući najintimnije emocije o kojima u većini slučajeva nikad niko ništa nije saznao. Takozvani blog je najlakše opisati kao internet dnevnik, ali i kao sasvim suprotan koncept. Naime, pisci dnevnika mogu biti poznati, dok njegov sadržaj ostaje neprikosnovena tajna. Suprotno tome, sadržaj blogova može pročitati cijela internet zajednica, ali identitet autora ostaje nepoznat. Duško Mihajlović, osnivač prvog crnogorskog blog-servisa, smatra da je blog nastao kao rezultat raskoraka između najpoželjnijih tema i diktiranih medijskih sadržaja:

„Internet i blog kao on line servis koji omogućava čak i tehnološki najneiskusnijim pojedincima da u javnost bez cenzure i modernih oblika kontrole iznesu svoje stavove i mišljenja je jednostavno alat kojim mali, obični ljudi pokušavaju da nadomjeste tu prazninu. Kako na blogovima nema mehanizama kao što su urednik, redakcija, novinar, saradnik, rokovi... pisac bloga je u nekoj vrsti u prednosti nad tradicionalnim novinarom jer on može koristeći, primjera radi mobilni telefon, da o nekom događaju izvjesti trenutno, da objavi fotografiju, da pošalje informaciju na sajt.“
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG