Dostupni linkovi

logo-print

Zvorničani očekuju proširenje istrage


Strahovali smo da se u aktuelnom procesu, koji se vodi pred Vijećem za ratne zločine beogradskog Okružnog suda, ne donesu presude prije nego što se pokrene istraga i podigne optužnica za najveći zločin, onaj počinjen tokom 1992. godine u Bijelom Potoku, kada je odvedeno i pogubljeno 669 Bošnjaka. Očekujemo dalje proširenje istrage, kaže za Radio Slobodna Evropa predsjednik Udruženja zarobljenih i nestalih Zvorničana Ahmet Grahić:

«Ovi ljudi odgovaraju po komandnoj odgovornosti. Normalno, mi još nemamo tekst te proširene optužnice, ali nadamo se da će se pojaviti dosta tih imena za koje mi, možda, danas ne znamo, a tužilaštvo vjerovatno ima u svojim dosijeima.»

O kakvom obimu zločina se radi govori podatak da do 1. juna 1992. godine nijedan Bošnjak u opštini Zvornik nije živio u svojoj kući. Raduje nas što je naše insistiranje da se procesuiraju odgovorni za zločin u Bijelom Potoku napokon urodilo plodom. Ako to ne učini srbijansko, očekujemo da bosanskohercegovačko pravosuđe pokrene proces protiv odgovornih za nestanak 117 mještana Divića, jer ni to nije konačan spisak zločina, kaže Grahić:

«Nestale su 42 osobe u selu Jusićima, za koje još uopšte niko nije dao nikakvo zeleno svjetlo, ali ovdje ima naznaka da kantonalno tužilaštvo već radi i na tom dijelu kako bi otkrili sve dokaze.»

Zvorničani su očekivali i vijest o istrazi protiv Vojina Vučkovića Žuće, zapovjednika jedinice «Žute ose», koja je počinila zločine u Bijelom Potoku. Unatoč tome, u udruženju zarobljenih i nestalih Zvorničana izražavaju ohrabrenje. Hakija Smailović:

«Samom ovom istragom i optužnicom doći će se, vjerovatno, do podataka i svih ostalih ljudi koji su učestvovali u ovim svirepim zločinima koji su se dešavali uz Zvorniku, znači, samim tim i do pravde - da se zadovolji pravda, da porodice jednostavno dođu do svog zadovoljstva.»

Smailović priznaje kako su u početku sumnjali u profesionalnost pravosuđa Srbije zbog toga što su i broj optužnih i obim zločina bili u velikom raskoraku:

«Svaki put kako smo išli vidjeli smo da ipak taj proces se vodi profesionalno i mi samim tim suđenjem jesmo zadovoljni. I našim učešćem mi smo uspjeli da dođe do proširenja optužnice, s obzirom da smo uvijek potencirali ovaj problem. Jednom smo bili prisutni i kod gospodina tužioca u Beogradu i ove stvari koje smo iznijeli i znači došlo je do tog trenutka da je već pokrenuta istraga za dešavanja i oko Tehničkog školskog centra.»

Svjesni smo da istinske pravde nema, ali posljednje vijesti iz Beograda ipak predstavljaju neku vrstu olakšanja. Neprocesuiranje zločina predstavlja opasnost, ma iz kog naroda oni bil, kaže Ahmet Grahić i sa neskrivenom gorčinom dodaje kako u dosadašnjim naporima da prikupe dokaze i ohrabre svjedoke nisu nailazili na razumijevanje i pomoć vlasti BiH:

«Radili smo, što se kaže - danonoćno. Međutim, nažalost da od vlada BiH, od lokalnog do državnog nivoa, nismo imali nikakvu podršku, ni u finansijskom smislu itd. Znači, nismo imali nikakvu podršku. Nama se nisu nijedan pojedinac, nijedna instiutucija obratili da kažu da li vam šta treba, da li neka pomoć da se ti svjedoci psihološki pripreme. Nama svjedoci idu nespremni na suđenja. Svjedok zaplače u pola suđenja - onda znate do šta to dovodi.»

U Udruženju porodica zarobljenih i nestalih Zvorničana očekuju da proširenje istrage i za zločine u Bijelom Potoku ohrabri svjedoke koji se još kolebaju. Podsjećaju da je sa opštine Zvornik na spisku nestalih 1.534 lica, da tačan broj pronađenih nije poznat, jer su posmrtni ostaci ekshumirani iz više masovnih grobnica, a da se ukupan broj pronađenih kreće tek oko 1.100.
XS
SM
MD
LG