Dostupni linkovi

U oktobru probni popis stanovništva


Gëzim BAXHAKU, Radovan BOROVIC

Poslednji priznati popis stanovništva na Kosovu je izvršen pre 25 godina. Bio je još jedan popis stanovništva u aprilu 1991. godine, ali ga je bojkotovala albanska zajednica na Kosovu i nije međunarodno priznat. Još pre dve godine na Kosovu su započete pripreme za prvi posleratni popis stanovništva. Skupština Kosova je donela Zakon o popisu stanovništva, porodičnih domaćinstava i stanova. U proces su uključene i međunarodne institucije koje se bave popisom, pre svega komisije UN i Evrostat. Još nije jasno kako će se organizovati popis raseljenih lica koji žive van Kosova.

Centralna komisija za popis stanovništva, porodičnih domaćinstava i stanova, koju je formirala Skupština Kosova, je odlučila da 30. oktobra započne drugi probni popis na Kosovu, kaže za naš program Refik Ramaj, direktor Direkcije za popis stanovništva u Statističkom zavodu Kosova. On ističe da stručnjaci iz Zavoda za statistiku, uz pomoć međunarodnih stručnjaka koje je angažovala Evropska agencija za rekonstrukciju, intenzivno rade da se na vreme i uspešno realizuje ovaj, drugi po redu probni popis:

«Popis će se održati u tri opštine - Peć, koja je izabrana među većim opštinama, Kamenica, među srednjim opštinama i Štrpce, među manjim opštinama.»

Ramaj ističe da su ove opštine podeljene u 24 popisna okruga i kako se čini sve da se popis uspešno ostvari i da obezbedi verodostojnost i da bude međunarodno prihvatljiv:

«Ovaj popis će biti praćen međunarodnim monitoringom i mi vršimo sve prirpeme u skladu sa preporukama UN i Komisije Evrostata.»

Ramaj navodi takođe da su predstavnici Evrostata dali preporuke koje će oni ugraditi u pripremama i odvijanju ovog popisa. Međunarodni stručnjaci su u vezi sa prvim probnim popisom, koji je ostvaren u decembru prosle godine, imali su samo jednu primedbu:

«Koja se odnosila na pravo popisa onih koji su ili nisu stanovnici Kosova 12 meseci, odnosno jednostavnije - na one koji zbog različitih razloga 12 meseci pre popisa nisu živeli na Kosovu i nemaju prava da budu uključeni u popis i na pravo da budu popisani oni koji možda samo poslednjih 12 meseci žive na Kosovu.»

Ramaj ističe da većina zemalja pre popisa organizuje u proseku do tri probna popisa i da ovo što se događaja na Kosovu nije nikakav izuzetak. Iako pravila UN kada su u pitanju popisi jasno određuju da se u popis ne mogu uključiti ljudi koji su više od 12 meseci van teritorije u kojoj se vrši popis, na Kosovu je dogovoreno da se za njih vodi posebna evidencija uz objašnjenja zašto je van Kosova i koji su razlozi njihovog odlaska. Popis stanovništva će se organizovati samo na teritoriji Kosova, ne van Kosova, kaže Ramaj, govoreći o mogućnostima organizovanja popisa stanovnistva za raseljena lica koja žive van Kosova. Još nije utvrđeno sta će biti sa raseljenim licima koji žive van Kosova. Ramaj ističe da su prilikom prošlogodišnjeg probnog popisa Srbi odgovorili pozivu za popis:

«Prošle godine Srbi su se odazvali pilot popis, nismo imali problema, oni nisu odgovorili samo na jedno pitanje, o državljanstvu, na sva druga pitanja su odgovorili.»

Na osnovu preporuka i ocene probnog popisa, Ramaj očekuje da svi činioci u procesu popisa budu spremni da se već 2007. godine može organizovati redovan popis stanovništva, porodičnih domaćinstava i stanova:

«Međutim, o tome odlučuje Skupština Kosova i specijalni izaslanik generalnog sekretara UN za Kosovo.»

Ramaj navodi da radi o čistom statističkom zadatku koji ne treba da ima bilo kakve političke implikacije, dok će od rezultata popisa korist imati mnogi - Vlada i ostale institucije Kosova, nevladine organizacije, naučne institucije i druge organizacije:

«Sigurno je da je popis koristan za političke odluke, ali je kao proces popisa nepolitički.»

Na osnovu nekih procena, Kosovo bi sada trebalo da ima oko 2,3 miliona stanovnika, uključujući i one koji privremeno rade van Kosova.

* * * * *

Popis na Kosovu može biti organizovan i validan samo ako učešće imaju zvanična statistika Srbije, međunarodna administracija i kosovske vlasti, ističe zamenik direktora Zavoda za statistiku Srbije Miladin Kovačević i podseća da na Kosovu od 1981. godine nema valjanog popisa, jer su onaj od pre 15 godina Albanci bojkotovali:

„Ja sad ne znam koliko Albanci insistiraju, a koliko Srbi odbijaju, ali ako Albanci insistiraju, to ne bismo mogli negativno kvalifikovati, čak i da je to politički motivisano, a verovatno jeste. Jer, činjenica je da naprosto nema popisa stanovništva na Kosovu i Metohiji već 25 godina, pa je taj popis neophodan. To je jedna stvar. Druga stvar, potrebno je da se napravi jedan presek, da se vidi – na kraju krajeva – ko je došao, ko je otišao, kad je otišao, koliko sad ima ljudi, kakav je etnički sastav, kakve su druge strukture stanovništva na Kosovu i Metohiji i tako dalje. Mi smo tu, tako da kažem, prosto u jednom mraku. Ne znamo ni kakav je istorijat kretanja stanovništva sa Kosova i Metohije ili na Kosovo i Metohiju i kakva je struktura stanovništva na samom Kosovu i Metohiji, odnosno kakav je raspored stanovništva u smislu unutrašnjih migracija.“

Prema podatcima UNHCR-a, u Srbiji se nalazi oko 210 hiljada interno raseljenih Srba sa Kosova i Metohije i prema našim saznanjima, jedna od mogućnosti je da ova organizacija sprovede probni, odnosno takozvani dodatni popis raseljenih Srba i Roma. Branislav Skrobonja iz Saveza raseljenih sa Kosova i Metohije ipak upozorava:

„Onaj popis za koji smo mi zainteresovani je da se popišu i ljudi koji su ovde u Srbiji i da to bude realno. Mi uopšte ne znamo koji je tačan broj Roma. Približna cifra je oko 50 hiljada. Međutim, moj kolega iz Romske organizacije kaže da je cifra daleko veća. E sad, kad uzmete sve to u obzir, to je ogroman tehnički problem, koji ne može da se razreši preko kolena. Niko nije protiv popisa, ali taj popis treba nešto da znači. Ako se tu popisuje imovina, da čovek na osnovu tog popisa očekuje da ima rezultata ako se vrati dole.“

Jedno od spornih pitanja na koje je ukazao i Nadzorni komitet Saveta Evrope je kako će se izvršiti popis raseljenih osoba i na koji će se način utvrđivati popisivanje albanske dijaspore.

Slađana Prica, ambasador Srbije pri ovoj organizaciji, redovno je upozoravala da je popis potreban, a da bi nepopisivanje silom proteranih lica značilo ozvaničavanje etničkog čišćenja:

„Ono što su Albanci već u prvim razgovorima u Savetu Evrope tražili, bilo je još neprihvatljivije, a to je da se potpiše sva albanska emigracija, svi oni koji rade zemljama zapadne Evrope. Time bi zaista slika o strukturi stanovništva na Kosovu bila katastrofalno netačna i potpuno bi legalizovala etničko čišćenje Kosova i Metohije. A to bi, naravno, onda uticalo na sva druga pitanja. Na primer na problem decentralizacije o kojem se sada pregovara u Beču i koji je ključan. Ja sam insistirala da naši zvaničnici, u razgovorima sa predstavnicima EU, to pitanje pokrenu, iznesu naše argumente i da kažu da mi zaista ne osporavamo potrebu popisa nego, da bi taj popis zaista bio validan, da to bude urađeno na jedan sasvim drugačiji način.“

Iako se već uveliko priča o popisu, Srbija nije, izuzev Saveta Evrope, postavljala temu popisa stanovništva i domaćinstava ni na jednom međunarodnom skupu, uključujući tu i pregovarački bečki proces.
XS
SM
MD
LG