Dostupni linkovi

logo-print

Najavljeno istjerivanje štrajkača iz pogona TDZ


Punih 113 dana traje agonija četrdesetak radnika nekad moćne zagrebačke duhanske industrije. Spavaju u mračnim pogonima tvornice jer struju su im odavno isključili. Skupljaju sitniš za hranu, te obilaze sve moguće i nemoguće državne i međunarodne institucije u potrazi za pravdom. Jučer i danas, po užarenim gradskim ulicama, podijelili su više od šest tisuća letaka u kojima pozivaju Zagrepčane da im u ponedjeljak, na dan deložacije, dođu pred tvornicu pružiti podršku:

Zlata Šomadži:

„Bojimo se. Nije nam lako čekati taj dan i taj trenutak. Vjerujem u sve svoje kolege, kao i u sebe, da nećemo odustati.“

Zlata Šomadži, Mara Matešić, Ivka Baraba, Ivica Gaura, Jasna Suša, Ankica Tomašić, Božena Filekovič, te predsjednica sindikata, Slavica Lovrić, dočekali su nas iza golemih metalnih vrata tvornice uz desetak plinskih boca.
Na upit - čemu će tolike boce na ulazu u tvornicu, zagonetno odgovaraju:

„Ne daj Bože da ih iskoristimo.“

„Mi ih čekamo i spremni smo da se odupremo. A kako? To će doći spontano. Ne možemo im reći što će se dogoditi. Atmosfera je dobra. Mi svi vjerujemo da smo u pravu. Imamo i neke pravničke argumente sa kojima vjerujemo da moramo ostvariti svoj cilj.“

Uložili su žalbu za odgodu ovrhe i deložacije, te zatražili izuzeće nekoliko sudaca Općinskog suda zbog pristranosti. Sa svojim su odvjetnicima uspjeli otkriti niz nepravilnosti u pretvorbi, zbog čega traže reviziju. U višemjesečnom sudskom sporenju iskusili su, kažu, sve loše strane hrvatskog pravosuđa. Tvrde da je uglavnom na strani vlasnika i tajkuna, a na štetu radnika.

Ana Lovrić:

„Isteklo je šest mjeseci kada su predani radni sporovi. Nije riješen niti jedan radni spor, a ovrha od strane TDR-a išla je u najbržem i najkraćem roku.“

Iako su im ponuđene vrlo visoke otpremnine, oko 25 tisuća eura, odlučili su se boriti za radno mjesto i nastavak proizvodnje:

„Proizvodnja u Tvornici duhana Zagreb, sa svojim brendovima, ima mogućnosti jer ta tvornica ostvaruje dobit od 50 miliona kuna godišnje. Ako gospoda žele da im prodamo radna mjesta, to onda ne možemo nazivati otpremninom, već otkupninom. Onda možemo sjeti za sto i razgovarati o cijeni radnog mjesta.“

Razočarani su što nitko u državi ne želi pokrenuti reviziju privatizacije, pogotovo kada se zna kolika je pljačka učinjena, a ljudi bačeni na cestu:

„Težili smo za slobodnom Hrvatskom i imamo je, ali, na žalost, pojedinci još uvijek ne žele shvatiti da ne mogu samo pojedinci živjeti, a ostali narod patiti i trpjeti.“

„Odnijeli smo bezbroj kaznenih prijava našim odvjetnicima da se preispita činjenično stanje i tko je vlasnik TDZ, da se isprave nezakonitosti. Ne mora se pretvorba potpuno poništiti. Mi bi svi bili zadovoljni kada bi danas ovdje radilo najmanje 300 radnika i dobivali plaću od 1000 eura.“

„U ovoj tvornici sam 33 godine. Došao sam, nisam imao ni 20 godina, a sada me netko tjera na ulicu. To su muke gore nego one ratne.“

U tvornici kuhaju i spavaju, a odnedavno im je netko donirao i manji plastični bazen. Postavili su ga usred tvorničkog kruga i on im je ovog ljeta sve – i more i godišnji:

„Ove vrućine baš nam ne idu na ruku. Struju su nam isključili odmah na početku, tako da se kuburimo sa frižiderima. Imamo agregat i kuhara. Ode se na plac i kupi što treba za jesti.“

„Netko ode doma na dva-tri sata, netko ode prenoćiti, ali u biti smo po cijele dane tu.“

„Ovo je naš drugi dom. Borimo se za ono za što smatramo da smo u pravu.“

No, kad spomenu djecu, ne mogu bez suza:

„Dvoje djece mi ide u osnovnu školu, treći i četvrti razred. Jedva čekaju da mama dođe. Pišemo si poruke. Sami su po cijeli dan doma. Odem na par sati da ih vidim. Strašno. Znaju da je mama ostala bez posla, da čuvam tvornicu, mada im uvijek kažem da idem raditi. I oni ovo proživljavaju isto kao i ja, možda i gore.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG