Dostupni linkovi

Pregovori o statusu Kosova su formalnost


Ted Galen Carpenter, jedan od čelnika prorepublikanskog Cato instituta iz Washingtona u intervjuu za Radio Slobodna Evropa ocenjuje da su bečki pregovori o budućem statusu Kosova puka formalnost.

CARPENTER: Bojim se da su evropske zemlje i Sjedinjene Države u osnovi već definisale strategiju i da će to biti uslovna nezavisnost Kosova, tako da će svaki pokušaj Beograda da zadrži formalni suverenitet nad pokrajinom verovatno biti neuspešan. Otuda preporučujem srpskim vlastima drugačiju strategiju.

RFE: Kakvu strategiju, prema vama, treba da izaberu?

CARPENTER: Najbolja bi u ovom trenutku bila strategija limitirane štete, što znači da bi trebalo da pokušaju da zaštite sigurnost i prava Srba koji ostaju na Kosovu i da zadrže jurisdikciju nad najvitalnijom religijskom i kulturnom baštinom. Predlažem Beogradu da se odrekne suvereniteta nad najvećim delom Kosova, ali da insistira na “graničnom podešavanju”, odnosno, da pokuša da dobije delove sa srpskom većinom i najvažnije religijske i kulturne centre, a da ostatak pokrajine prepusti da postane potpuno nezavisan. Ovo rešenje ne bi bilo idealno, ali Beograd bi trebalo da pokuša da dobije što više, s tim što bi, nažalost, morao da se pomiri sa činjenicom da će biti oblasti koje neće moći da povrati i da će deo srpskog stanovništva morati ili da ostane u nezavisnom Kosovu ili da napusti te oblasti.

RFE: Premijer Srbije Vojsilav Koštunica ponavlja, međutim, da ne dolazi u obzir menjanje granica.

CARPENTER: Sa moralne tačke gledišta, Srbija ima argumente na svojoj strani, to je potpuno demokratska država, a ovo što je sada na delu uspostavlja loš presedan - da etnički zasnovan secesionistički pokret arbitrarno kroji nov entitet iI to uz međunarodnu podršku. Međutim, ma kako da su Koštuničini argumenti jaki, evropske i američke prestonice odlučile su se za strategiju za koju su se odlučile. Beograd može protestovati koliko hoće, ali neće uspeti da preokrene stvari po pitanju nezavisnosti Kosova. Uslovna nezavisnost je malo više od smokvinog lista, kojim će Sjedinjene Države i saveznici umiriti svoju savest zbog onoga sto su u regionu učinili i pretvarati se da je Kosovo multietničko društvo. Konačno, pojam “uslovna nezavisnost” je contradiccio in adjecto. Ili je zemlja nezavisna ili nije nezavisna. Ako međunarodna zajednica ne bude spremna da ponovo interveniše da spreći zloupotrebe kosovskih vlasti nakon sto dobiju uslovnu nezavisnost, takozvana uslovna nezavisnost postaće de facto puna nezavisnost, uz prilično neprijatne posledice po ostatak balkanskog regiona.

RFE: Vi, dakle, predviđate da će kosovski Albanci biti nezadovoljni čak i ako dobiju uslovnu nezavisnost?

CATRPENTER: Ako to rešenje potraje neko vreme, oni neće biti zadovoljni. Moguće je da će potiskivati nezadovoljstvo sledećih par godina, ali će doći trenutak kada će početi da insistiraju na punoj nezavisnosti, priznatoj od strane međunarodne zajednice.

RFE: Da li biste prokomenatarisali poklapanje tajminga za rešavanje kosovskog statusa i održavanje parlamentarnih izbora u Srbiji, koji, upravo zbog emocionalnog naboja proizvedenog kosovskim statusom, mogu dovesti radikalne nacionaliste na vlast u Srbiji?

CARPENTER: Sasvim sigurno bi se otvorila mogućnost da se tako nešto dogodi i to bi bilo veoma loše za budućnost Srbije, s obzirom na činjenicu da su vodeće sile Evropske unije već stavile do znanja da bi to drastično umanjilo i odložilo nade Srbije da se pridruži Evropskoj uniji. Dakle, takva emocionalna reakcija nakon kosovskog rešenja bila bi razumljiva, ali politički – bio bi to ozbiljan udarac budućnosti Srbije.
XS
SM
MD
LG