Dostupni linkovi

Moskva predlaže Crnogorcima da ne ulaze u NATO


Direktor Centra za demokratiju i ljudska prava Srđan Darmanović ocjenjuje da je jasan motiv zbog kojeg je ruski diplomata Jurij Bičkov poručio da Crna Gora ne treba da teži članstvu u NATO. Podsjećajući da je strateški interes Rusije i u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza bio da ne pristupe NATO-u, da se granice sjeverne vojne Alijanse ne bi približile ruskim. Tako je svugdje gdje Rusija ima svoje interese, ali, prema riječima Darmanovića, crnogorski interes je drugačiji:

„Naš je interes da kao jedna mala zemlja koja neće raspolagati nekim značajnim oružanim snagama, a koja se nalazi u regionu gdje smo do prije desetak godina bili svjedoci užasnih katastrofa i sukoba među okolnim zemljama, sukoba koji su involvirali djelimično i Crnu Goru i koji su imali posljedice na Crnu Goru, mislim da jedna tako mala zemlja treba da se okrene nekom sistemu kolektivne bezbjednosti. A u ovom slučaju je NATO vakako najbolja garancija za takvu bezbjednost. Tako se meni čini da, ukoliko dođe to toga, a to neće baš biti sjutra, prvo treba da se prođe faza Partnerstva za mir. Crna Gora bi imala više koristi od članstva u sistemu kolektivne bezbjednosti nego štete.“

Glavni savjetnik Ministarstva spoljnih poslova Rusije Jurij Bičkov rekao je „Vijestima“ da ga čudi namjera Crne Gore da stupi u NATO, jer bi to ograničilo njen suverenitet, a mnoga prioritetna spoljnopolitička pitanja umjesto u Podgorici bila bi rješavana u Briselu i Vašingtonu. Bičkov kao alternativu predlaže da se u novom ustavu, koji uskoro treba da bude donešen, unese član o neutralnom statusu Crne Gore, što bi je zaista učinilo samostalnim i uticajnim subjektom svjetske politike. O mogućnosti da Crna Gora izgubi dio suvereniteta u pojedinim spoljnopolitičkim pitanjima profesor Darmanović kaže:

„Pa šta ako ćemo ograničiti neki dio svoga suvereniteta? Ograničićemo ga samim tim što težimo Evropskoj uniji, to je logično u današnjem svijetu. Mnogo veće zemlje od nas prenose jedan dio svojih nadležnosti u Brisel, mnogo važnije u međunarodnim poslovima. Koncepcija po kojoj je suverenitet nacionalne države jedino važan i jedino nešto do čega treba držati je devetnaestovjekovni hladnoratovski koncept politike, a to nije više relevantno za XXI vijek.“

Posljednje istraživanje javnog mnjenja koje je uradio CEDEM pokazuje da građani Crne Gore, za razliku od ogromne, gotovo konesnzualne podrške koju daju ulasku u Evropsku uniju, imaju nešto rezervisaniji odnos prema članstvu u NATO-u: 44% podržava, dok je protiv 27%, a 28 % građana nema stav o tome. Od toga 56% biračkog tijela unionista protivi se ulasku u NATO. Savjetnik predsjednika Skupštine za bezbijednost general Blagoje Grahovac, koji je uvjeren da je ulazak u Alijansu strateški prioritet Crne Gore, smatra da zbog sporog sprovođenja reformi u pitanjima vojske i odbrane u kojoj još ima onih koji, kako kaže, brane interese KGB-a, mnogi i nemaju tačnu predstavu što zapravo predstavlja ulazak u zapadnu vojnu alijansu:

„Ljudi ne razumiju da je ulazak u evroatlantske integracije da se ide nakon državno političke odluke, to je osnova integracije. Mnogi ljudi kad govore o NATO-u i ulasku u evroatlantske integracije pomišljaju na oružje i vojsku, snagu oružja, kao da je to osnova za ulazak u evroatlantske integracije. To je potpuno pogrešno. Osnova za evroatlantske integracije, pogotovo NATO, je državno politička odluka i ulazak države sa svim svojim političkim i demokratskim kapacitetom u partnerstvo i savezništvo i na kraju u okrilje NATO-a.“

Komentar iz Vlade na stavove Bičkova oko toga da bi Crna Gora trebala da zadrži neutralnost i ostane van NATO-a, nijesmo dobili, ali podsjećamo da je stav vlasti da je ulazak u NATO uz Evropsku uniju jedan od njenih strateških ciljeva.
XS
SM
MD
LG