Dostupni linkovi

logo-print

O deviznoj štednji nakon godišnjih odmora


Prijedlog izmjena Zakona o staroj deviznoj štednji kojima se rok za isplatu skraćuje na 5 godina izazvao je negodovanje izvršne vlasti, uz argument da bi BiH mogla bankrotirati. Mišljenja parlamentaraca su podijeljena, te će konačna odluka o skraćenju roka isplate biti donesena nakon godišnjih odmora. Dok jedni prijedlog ocjenjuju nerealnim, drugi smatraju da novca ima, ali ne i političke volje izvršne vlasti da na kraju mandata rješava pitanje ovih ljudi. Dušanka Majkić, Savez nezavisnih socijaldemokrata:

“Savjet ministara je zauzeo jedan popriličan gard i ne pokazuje spremnost i volju da se velikoj populaciji stanovništva, koja broji oko 500 hiljada deviznih štediša u BiH, učini bilo kakav ustupak.”

Petar Kunić, Partija demokratskog progresa:

“To je ozbiljan problem i država mora da riješi to pitanje. To su, uostalom, riješile sve zemlje u okruženju. Ja mislim da se, uz dodatne analize i pronalaženje određenih rezervi, to može početi vraćati, uz zadovoljstvo ovih klijenata - tako ih nazovimo - za pet godina.”

Beriz Belkić, Stranka za BiH:

“Mi trebamo nastaviti diskusiju tražeći možda sljedeće rješenje: da devizne štediše budu u vrhu prioriteta, na uštrb drugih stvari koje treba jednostavno staviti ustarnu - i u smislu finansiranja institucija i u smislu drugih obaveza države, koje ona ima.”

Sead Avdić, nezavisni kandidat:

“Rok od pet godina je krajnje problematičan, ekonomski neutemeljen. Mislimo da je najbolje da se napravi jedna analiza i da uz saglasnost Vijeća ministara i uz kooperativnost entitetskih vlada na prvoj narednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH preispitamo i eventualno amandmanima se usaglasimo o kojem roku se radi i u kojem roku je realno vratiti ljudima deviznu štednju, a ne zavaravati ih, ili obmanjivati, ili manipulirati, ili voditi predizbornu kampanju preko ovako jednog pitanja.”

Predsjednica Udruženja štediša BiH Amila Omersoftić ocjenjuje da je i samo razmatranje skraćenja roka, odnosno izmjena Zakona usvojenog u aprilu, veliki pomak:

“Ja mogu da kažem da sam bila prvi put bila zadovoljna, zadovoljna u smislu što je veliki broj poslanika bio svjestan situacije u kojoj se nalaze devizne štediše i mislim da je bila velika grupa njih spremnih da pomognu. Mi smo na jednom putu istrajavanja, po kome izvršna vlast konačno mora da shvati da je ona tu zbog građana i da se u ovoj državi ne može rješavati pitanje restitucije i nečega što je prije sto godina oteto, a otimati od građana kojima je to potrebno zaista da prežive, za opstanak života, jer to je zaista sada ugrožavanje života naših građana.”

Ovim zakonom regulisan je samo povrat stare devizne štednje iz domaćih banaka. Problem 250 hiljada bh. građana koji su staru deviznu štednju ostavili u Ljubljanskoj i beogradskoj Invest banci vlast još nije počela rješavati. Ale Lizalović, predsjednik Udruženja za zaštitu starih deviznih štediša u BiH i dijaspori:

“Mislim da ljudi koji su zaduženi za to, Ljerka Marić kao ministar - nije ona sposobna da išta može samostalno riješiti, a ne traži pomoć od onih koji bi mogli to razriješitit. Da su ranije samo imali malo više sluha, mi bismo do sada veliki dio sredstava iz devizne štednje već dobijali. Mi znamo gdje je novac, ko ga je trošio, imamo te podatke, ali oni nemaju sluha i ne znaju to da riješe. Misle da prođe vrijeme, pa da oni to ne rješavaju, nek riješi neko drugi.”

Štediše Ljubljanske i beogradske Invest banke potražuje gotovo 400 miliona dolara, a ukupna potraživanja građana od domaćih banaka procjenjuju se na oko 2,5 milijardi dolara. Po svemu sudeći, ovaj problem vrući je krompir novoj vlasti nakon oktobarskih izbora.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

XS
SM
MD
LG