Dostupni linkovi

logo-print

Kojom cestom za Beograd?


Sigurno ima i drukčijih mišljenja, ali u našoj anketi među Zagrepčanima naišli smo uglavnom na one koji smatraju da prometne znakove s natpisom Beograd nije ni trebalo micati, a ako je takva nedorasla odluka u ratu i učinjena, misle da je danas svakako treba ispraviti:

„Ne samo danas. To je trebalo postaviti još prije deset godina. Samo ekstremisti su je mogli maknuti, na čelu sa Tuđmanom i njegovom politikom. Oznake na cesti nemaju veze sa osjećajima, niti s nacionalnom pripadnosti, niti sa ratom. Oznake moraju postojati.“

Naš sugovornik priznaje da je hrvatski nacionalist, ali po struci je kartograf i jako ga smeta što su se prometne karte i znakovi u jednom povijesnom trenutku mijenjale zbog politike, a ne struke:

„I Turci su nas napadali, pa imamo napisan smjer za Istambul. I Mađari su nas izrabljivali, pa piše Budimpešta. I Beč nas je izrabljivao, pa piše Beč. Uopće ne znam razlog zašto su skidali oznaku za Beograd.“

Predsjednik Hrvatskih cestovnih prijevoznika, Mario Baneli, upozorava da stranac u Hrvatskoj, sve do skoro same granice sa Srbijom, po ničem ne može zaključiti da vozi po pravoj cesti za Beograd:

„Postoji oznaka Lipovac, ali sumnjam da nekom strancu to nešto govori. Ako piše oznaka za Sloveniju ili za Bosnu i Hercegovinu, mislim da bi trebala biti oznaka i prema Srbiji.“

Mnogi Hrvati se i danas sjećaju kad su 1991. godine, umjesto natpisa za Beograd, ugledali table na kojima je osvanulo Zagreb-Lipovac, zadnje selo prije granice sa Srbijom. Mlađi ni danas ne znaju je li Lipovac, tako važno istaknut na prometnicama, grad ili selo:

„Kada su promijenili ploču za Beograd, prvi put sam čuo za Lipovac. Ni dan danas ne znam gdje je Lipovac.“

„Nikada nisam bio u Lipovcu, ali mislim da su Lipovac stavili umjesto Beograda. Valjda je Lipovac grad u Slavoniji, blizu Srbije.“

Profesora na zagrebačkom Prometnom fakultetu, Ivana Dadiča, pitamo tko i po kojim pravilima donosi izmjene prometnih znakova:

„Vidite i sami da je to političko pravilo. Kada je sve bilo zaustavljeno, normalno da nismo obavještavali ljude i namjernike u hrvatsko društvo. Sada je to nasljeđe prošlosti i jedan odnos koji je nastao prema susjedima. To nije dobro, a kada će vlast to promijeniti, ne znam. Mislim da bi bilo dobro usmjeriti ljude.“

Zasad će biti precizno usmjereni samo oni koji se nađu pedesetak kilometara prije granice sa Srbijom. Naime, kod Velike Kopanice upravo je ovih dana postavljen prvi putokaz za Beograd. Glasnogovornica Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, Marina Halužan, pojašnjava propise:

„Strani ciljevi označavaju se od zadnjeg križanja dviju međunarodnih cesta koje su najbliže granici iza koje se nalazi taj cilj. Prometni znak za Beograd počinje na autocesti i možemo ga vidjeti od Velike Kopanice jer se na Velikoj Kopanici nalazi križanje dviju međunarodnih cesta.“

Postoji i još jedan manji znak za Beograd, na Silasku s regionalne ceste iz pravca Osijeka na autoput, a na svim ostalim prema granici piše samo „državna granica“, ali ne i s kojom državom.
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG