Dostupni linkovi

logo-print

Trajni mir još je vrlo daleko


Iz dana u dan svjetske agencije ponavljaju – Bliski istok je u ratu. Tisuće izbjeglica svakodnevno se pokušavaju skloniti od bombardiranja. Humanitarna kriza sve je ozbiljnija. No, međunarodna diplomacija još uvijek nema jedinstven stav oko posljednjeg konflikta. Izrael raketira položaje pro-iranske shiitske militantne skupine Hezbollah u Libanonu. No, gađaju se i civilni ciljevi jer Tel Aviv ponavlja da Hezbollah koristi stambene prostore kako bi djelovao protiv Izraela. Hezbollah raketira Haifu, te prijeti napadom na sve veće gradove, uključujući i Jeruzalem i Tel Aviv. Bejrut, nakon više od deset dana rata, već je u ruševinama. Većina ključnih prometnica je uništena. Više od pola milijuna ljudi je u izbjeglištvu. Slike patnje i stradanje sve su dramatičnije. Izbjeglice svjedoče:

"Jučer su nas bombardirali, ali smo preživjeli. Prvi put sam vidjela ljude kako umiru na ulici."

Polovicom tjedna deseci tisuća stranaca evakuiraju se iz Libanona. Smjer: Cipar, Sirija, Jordan i druge arapske zemlje. Među onima koji su napustili Libanon je bilo i 39 radnika hrvatske tvrtke Đuro Đaković. Sa njima u Zagreb stigle su i libanonsko-hrvatske obitelji:

"Tako je i kod nas počinjalo. Čuješ kako sa broda gađaju grad i obrnuto, a ti si u sredini."

"Stalno su nas bombardirali u zadnja tri dana."

Libanonski premijer Fuad Siniora u četvrtak upućuje svijetu dramatičnu poruku:

"Mi Libanonci želimo živjeti. Odbijamo umrijeti. Naš je izbor jasan. Preživjeli smo jedan rat i dugogodišnja razaranja. Želimo preživjeti ponovno. Od sveg srca se nadam da nas ovaj put nećete pustiti da umremo."

Na Bliski stok stižu međunarodne delegacije i UN-ovo tročlano izaslanstvo. Povjerenik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnost, Javier Solana, razgovara sa šeficom izraelske diplomacije:

"Iako Izrael ima pravo na samoobranu, valja imati poštovanja za živote onih koji nisu imali ništa sa otmicom vojnika i raketiranjem koje poduzima Hezbollah."

Izraelska ministrica vanjskih poslova ponovila je da Izrael traži bezuvjetno puštanje otetih vojnika i razoružanje Hezbollaha:

"Izrael i međunarodna zajednica imaju zajednički cilj – promovirati proces koji će dugoročno i bitno promijeniti političku realnost u regiji i koji će eliminirati terorizam s kojim se suočavaju i Izraelci i Libanonci."

U četvrtak se održala izvanredna sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. No, i prije njenog održavanja je jasno da svijet nema jedinstvenu strategiju okončanja sukoba. Do kraja tjedna situacija se ne mijenja. Dvojica otetih vojnika, koji su bili povod izraelskoj oružanoj akciji protiv Hezbollaha, nisu na slobodi. Ni jedna strana ne popušta. Baš suprotno – napadi su sve intenzivniji. Glavni tajnik UN-a, Kofi Annan, podnoseći izvještaj Vijeću sigurnosti 20. srpnja, traži prekid neprijateljstava. Hezbollah je počeo, ali i Izrael snosi odgovornost za prekomjernu upotrebu sile:

"Najhitnije treba uspostaviti trenutan prekid neprijateljstva i to zbog tri glavna razloga: da se zaustavi daljnji gubitak života i patnja nedužnih ljudi, da se dopusti doprema humanitarne pomoći i da se omogući diplomaciji da usuglasi paket mjera koje će osigurati dugotrajno rješenje trenutne krize."

Sjedinjene Države ističu da momentalni prekid vatre nije rješenje. Američka državna tajnica, Conodoleezza Rice:

"Prekid vatre bi bio lažno obećanje koje bi nas vratilo na status quo, što bi omogućilo teroristima da nastave s napadima, birajući trenutak i mjesto napada, prijeteći sigurnosti Arapima u regiji i Izraelu. To bi bila garancija budućeg nasilja. Umjesto toga, moramo biti djelotvorniji i ambiciozniji. Moramo ostvariti uvjete za stabilan i trajan mir".

Uzrok sukoba na Bliskom istoku je Hezbollah, ističe Conodlleza Rice, koja će od nedjelje biti u regiji. I glavni tajnik UN-a, Kofi Annan, kao i većina diplomata je jednoglasna u tome tko je prvi potegnuo okidač sukoba. To je Hezbollah. Zašto su se dvije militantne skupine, Hezbollah i Hamas, u posljednje vrijeme razmahale? Eksperti to tumače, između ostalog, i činjenicom da se Washington zadnjih godina i ne bavi Bliskim Istokom. Nathan Brown, ekspert za Bliski istok u zakladni "Carnegi za međunarodni mir" smatra da administracija Georga Busha od 2001. godine ne vrši pritisak na Izrael da se suzdrži u načinu na koji rješava probleme sa neprijateljima. Izraelska vlada zato ima tvrđi stav prema palestinskim militantima, a to je izrazito vidljivo i u načinu na koji rješava najnoviji spor sa Libanonom:

"Sjedinjene Države se drže po strani. Time, u stvari, omogućavaju da se konfrontacije nastave. Sjedinjene Države bi mogle reći - moramo naći izlaz. Umjesto toga, Izraelu poručuju - razumijemo vas kroz što prolazite, razumijemo što morate učiniti, ali nastojite da ne bude mnogo civilnih žrtava".

Jedan od načina zaustavljanja sukoba, po Brownu, bi mogao biti i snažniji pritisak na Siriju i Iran koji podržavaju značajno i Hezbollah i Hamas. No, to je bilo moguće prije dvije godine, kada je Sirija još imala vojne snage u Libanonu, a Iran se plašio američkih jedinica u susjednom Iraku. Danas je to sasvim druga priča. Sirijci su formalno napustili Libanon, a Amerika se bavi iranskim nuklearnim programom. Murhaf Joujeti, direktor Bliskoistočnih studija na Sveučilištu Georg Washington, smatra kako se Busheva administracija nada da će Izrael uspjeti oslabiti ili potpuno uništiti Hezbollah. U suprotnom, Sjedinjene Države bi se morale uključiti kako bi se zaustavilo krvoproliće na Bliskom istoku:

"Ovo držanje po strani je glavni uzrok svih problema. Zato i nema prekida vatre. Vjerujem da Sjedinjene Države odgađaju i raspravu u Ujedinjenim narodima o Rezoluciji, kako bi dali vremena Izraelu da uništi Hezbollah. No, na žalost, rezultat toga nastojanja jest pogibija mnogih civila".

Joujeti, porijeklom Sirijac, smatra da će Hezbollah preživjeti izraelske napade i raketiranja, jer ima duboke korijene na jugu Libanona:

"Možda će biti vojno poražen, ali nikako iskorijenjen."

Trajni mir na Bliskom istoku, na žalost, još je vrlo daleko, a najdaljim se čini upravo onima koji su i najviše pogođeni ratnim stradanjima – običnim građanima Libanona i Izraela koji su svakodnevno izloženi granatiranjima.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

XS
SM
MD
LG