Libanonski premijer Fuad Siniora posredstvom TV je tražio obustavu vatre:
"Mi Libanonci želimo živjeti, odbijamo da umremo. Naš je izbor jasan. Preživjeli smo rat i dugogodišnja razaranja, želimo to ponovo. Ja se od sveg srca nadam da nas ovaj put nećete pustiti da umremo".
Libanonski premijer jasno pokazuje nemoć za zaustavljanje sukoba na tlu svoje države. Ništa efektniji nažalost nisu ni mirovni posrednici – tim UN-a vratio se neobavljena posla, Javier Solana takođe. No podaci o broju mrtvih (više od 220 civila - od čega je trećina djece) zakucali su na vrata savjesti zapadnog establišmenta. Od sinoć jačaju pozivi za trenutni prekid vatre. Finski premijer Matti Vanhanen, čija zemlja predsjedava EU, zahtijeva raspoređivanje medjunarodnih snaga pod pokroviteljstvom UN-a i poručuje pojačavanje evropske aktivnosti. Predsjednik Evropske komisije Jose Manuell Barosso obećava humanitarnu pomoć:
"Objavljujem da će Evropska komisija odobriti 10 miliona eura za prvu pomoć najugroženijima, čime izražavamo solidarnost s civilima koji pate u ovom užasnom sukobu."
Za sada nema naznaka da ijedna diplomatska inicijativa može uroditi plodom, stiče se dojam da Izrael u ovom trenutku diplomatija ne zanima, te da je glavni cilj uništavanje Hezbollaha. Šef Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javijer Solana u misiji je zaustavljanja krvoprolića razgovarao i sa ministricom vanjskih poslova Tyipi Livni. Na njenu konstataciju da je Bliskom istoku potrebna temeljna i trajna promjena kako bi se iskorijenio terorizam, Solana je pred novinarima uzvratio da "patnja nametnuta narodu u Libanu nema nikakve veze s borbom protiv Hezbollaha".
Moskva ocjenjuje da proklamovana akcija oslobođanja dvojice izraelskih vojnika prevazilaze antiterorističku operaciju. I dok ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov šalje, prvenstveno Amerikancima, poruku da "ne treba cio Hezbollah i cio Hamas priključivati onima koji su s druge strane barikade", libanonski premijer Fuad Siniora upozorava da bi snažna izraelska ofanziva mogla biti kontraproduktivna, odnosno da bi mogla učvrstiti podršku koju uživa Hezbollah. Vojna akcija, naglašava Siniora, je agresivnija od izraelske invazije Libanona 1982. godine koja je i dovela do formiranja Hezbollaha i bacila zemlju na koljena. Izraeski ministar odbrane Amir Peretz na očajničke pozive libanonske vlade odgovara:
"Ukoliko žele suverenost, onda od libanonskih vlasti tražimo i da preuzmu odgovornost. Mi ne želimo okupirati Libanon, ali ako bude bilo potrebno preuzećemo svaku akciju na zaštiti naših interesa, bez odlaganja i bez zadrške."
Među glasovima koji jačaju u pozivu na prestanak ofanzive je i današnja molitva pape Benedikta XVI. Poglavar Rimokatoličke crkve ističe da Libanon ima pravo na integritet, Izraelci da žive u miru, a Palestinci da imaju svoju državu.
Londonski Independent danas na naslovnoj strani, uz fotografije djece ranjene u izraelskom bombardiranju, postavlja pitanje kada ćemo početi koristiti izraz "ratni zločin".
"Mi Libanonci želimo živjeti, odbijamo da umremo. Naš je izbor jasan. Preživjeli smo rat i dugogodišnja razaranja, želimo to ponovo. Ja se od sveg srca nadam da nas ovaj put nećete pustiti da umremo".
Libanonski premijer jasno pokazuje nemoć za zaustavljanje sukoba na tlu svoje države. Ništa efektniji nažalost nisu ni mirovni posrednici – tim UN-a vratio se neobavljena posla, Javier Solana takođe. No podaci o broju mrtvih (više od 220 civila - od čega je trećina djece) zakucali su na vrata savjesti zapadnog establišmenta. Od sinoć jačaju pozivi za trenutni prekid vatre. Finski premijer Matti Vanhanen, čija zemlja predsjedava EU, zahtijeva raspoređivanje medjunarodnih snaga pod pokroviteljstvom UN-a i poručuje pojačavanje evropske aktivnosti. Predsjednik Evropske komisije Jose Manuell Barosso obećava humanitarnu pomoć:
"Objavljujem da će Evropska komisija odobriti 10 miliona eura za prvu pomoć najugroženijima, čime izražavamo solidarnost s civilima koji pate u ovom užasnom sukobu."
Za sada nema naznaka da ijedna diplomatska inicijativa može uroditi plodom, stiče se dojam da Izrael u ovom trenutku diplomatija ne zanima, te da je glavni cilj uništavanje Hezbollaha. Šef Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javijer Solana u misiji je zaustavljanja krvoprolića razgovarao i sa ministricom vanjskih poslova Tyipi Livni. Na njenu konstataciju da je Bliskom istoku potrebna temeljna i trajna promjena kako bi se iskorijenio terorizam, Solana je pred novinarima uzvratio da "patnja nametnuta narodu u Libanu nema nikakve veze s borbom protiv Hezbollaha".
Moskva ocjenjuje da proklamovana akcija oslobođanja dvojice izraelskih vojnika prevazilaze antiterorističku operaciju. I dok ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov šalje, prvenstveno Amerikancima, poruku da "ne treba cio Hezbollah i cio Hamas priključivati onima koji su s druge strane barikade", libanonski premijer Fuad Siniora upozorava da bi snažna izraelska ofanziva mogla biti kontraproduktivna, odnosno da bi mogla učvrstiti podršku koju uživa Hezbollah. Vojna akcija, naglašava Siniora, je agresivnija od izraelske invazije Libanona 1982. godine koja je i dovela do formiranja Hezbollaha i bacila zemlju na koljena. Izraeski ministar odbrane Amir Peretz na očajničke pozive libanonske vlade odgovara:
"Ukoliko žele suverenost, onda od libanonskih vlasti tražimo i da preuzmu odgovornost. Mi ne želimo okupirati Libanon, ali ako bude bilo potrebno preuzećemo svaku akciju na zaštiti naših interesa, bez odlaganja i bez zadrške."
Među glasovima koji jačaju u pozivu na prestanak ofanzive je i današnja molitva pape Benedikta XVI. Poglavar Rimokatoličke crkve ističe da Libanon ima pravo na integritet, Izraelci da žive u miru, a Palestinci da imaju svoju državu.
Londonski Independent danas na naslovnoj strani, uz fotografije djece ranjene u izraelskom bombardiranju, postavlja pitanje kada ćemo početi koristiti izraz "ratni zločin".
