Dostupni linkovi

logo-print

Diplome iz Srbije i sa Kosova ne podliježu nostrifikaciji


Nakon osamostaljenja Crne Gore status visokoškolskih diploma iz Srbije i sa Kosova ostao je nepromijenjen i one nepodliježu nostrifikaciji, već se i dalje priznaju kao da se radi o obrazovanju stečenom u istoj državi, kaže za Radio Slobodna Evropa prorektor podgoričkog Univerziteta za oblast društvenih nauka Rajka Glušica:

„Kada govorimo o nostrifikacijama diploma, nostrifikuju se diplome iz svih bivših jugoslovenskih republika, osim teritorije Srbije. Do skoro kako je bila državna zajednica Srbija i Crna Gora nostrifikacije se nije vršila sa Univerziteta Srbije računajući i Kosovo“.

RSE: Da li sada ima promjena nakon osamostaljenja?

GLUŠICA: Još uvijek je vrlo kratak period, a mislim da će i dalje ostat. Pretpostavljam. Ne znam. O tome vam zaista ne mogu ništa reći unaprijed, ali za sada ostaje po starom.

Glušica tvrdi da je problem sa nostrifikacijom diploma iz okruženja potpuno eliminisan još prije tri godine kada je ukinuta praksa da svi fakulteti pojedinačno vrše priznavanje diploma i od kada je na Univerzitetu organizovana centralna komisija i donešen pravilnik za nostrifikaciju:

„Pravilnik nostrifikovanja ne sadrži kao što je nekad bilo pregledanje svih predmeta koji su bili na studijskom programu, broj časova i nekih do detalja provjera. Ovdje se provjerava nivo obrazovanja, da li su to trogodišnje osnove, da li su to magistarske ili su diplomske. Provjerava se institucija koja je dala diplomu, da li je to akreditovana institucija, državna, licencirana ili se radi o nekoj drugoj i provjerava se studijski program, ali ne od predmeta do predmeta, nego svakako ono što treba da se provjeri to su nivou obrazovanja. U prosjeku dužina trajanja procesa nostrifikacije traje najviše dva do tri mjeseca i ako nekad potraje duže, a to je ako nam institucija koja je izdala diplomu ne da odgovor da je to originalna diploma. Jer svakako provjeravamo originalnost diploma.“

Problem sa nostrifikovanjem diploma bio je naročito izražen u slučaju Albanaca iz Crne Gore koji su studije završavali u Skadru i Tirani, nakon čega su mnogi od tih ljudi bili godinama spriječeni da se dalje stručno usavršavaju i zaposle. To loše iskustvo imao je i Leon Đokaj koji je 1999. godine diplomirao na Učiteljskoj katedri u Skadru i koji je čekao više od godinu dana da mu Filozofski fakultet u Nikšiću odgovori na zahtjev za nostrifikaciju. Nakon mjeseci odlaganja saopšteno mu je da bi trebalo da položi čitav niz diferencijalnih ispita, ali je taj problem, tvrdi Đokaj, poslije određenog vremena riješen:

„Čekalo se prosto godinama i na kraju zahvaljujući rektoratu je došlo do toga da su se ti ispiti smanjili na tri ispita i bukvalno rečeno može se reći da su ti ispiti manje više bili formalni. Sem toga, problem je druge prirode jer poslije nostrifikacije diplome na našim riješenjima stoji kod nas koji smo završili Učiteljski fakultet da se ta diploma izjednačuje sa nepostojećom diplomom Odsjeka za razrednu nastavu, u ovom slučaju za učitelje na albanskom jeziku pri ovom Univerzitetu. Mislim da je naša diploma trebala da se izjednači sa odgovarajućom diplomom, to jest diplomom Učiteljskog fakulteta u Nikšiću jer budući učitelji na albanskom jeziku neće imati mogućnost da predaju na crnogorskom jeziku. Ja mislim da to uopšte nije dobro, posebno kada se ima u vidu da je Crna Gora multietnička država koja teži interkulturalizmu i mislim da se takve granice trebaju skinuti, a ne postaviti“.

Aleksandar Zeković, istraživač kršenja ljudskih prava, za naš program kaže da bi Crna Gora morala praktično bezuslovno priznavati sve diplome iz zemalja u okruženju. Zeković naglašava da bi se što prije trebalo odrediti i prema visokoškolskim diplomama iz Srbije i sa Kosova:

„To pitanje još uvijek u ovom postreferendumskom periodu nije postavljano. Nadajmo se da u tom pogledu neće biti bilo kakvih problema, ali ono što bi bilo dobro je da se jednostavno uputi jedna jasna poruka svim licima koji studiraju na tim fakultetima, koji namjeravaju da studiraju da znaju kakva ih sudbina čeka, kakve su im perspektive u Crnoj Gori, da bi valjali da se bukvalno bezuslovno da to može čak i Crna Gora sama da uradi kroz zaključivanje bilateralnih sporazuma da se bezuslovno pristupi priznavanju svih visokoškolskih diploma jer su efekti takve odluke zaista veliki i zaista dragocjeni.“
  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

XS
SM
MD
LG