Dostupni linkovi

logo-print

Više od 200 mrtvih, humanitarna situacija sve gora


Strah od širenja libanonskog požara na cijeli region nije ništa manji, iako u u mirovnim ili promatračkim misijama čak tri različita tima, od UN-a do Evropske unije. Poruke političkih lidera koje su i danas odaslane zahtijevaju popuštanje samo od druge strane. Ministrica vanjskih poslova Cipi Livni je, nakon razgovora s UN-ovim timom, kazala kako je glavni krivac "osovina terora i mržnje, koju čine - Hezbolah, Hamas, Sirija i Iran".

S druge strane, u centru Teherana danas je predsjednik iranskog Parlamenta Ali Hadad Adel okupljenima na mitingu podrške Palestincima poručio Izraelcima da se vrate kući. Ovaj tvrdolinijaš, blizak saradnik predsjednika Ahmedinedžada nazvao je Izrael "poganim tumorom u tijelu islamskog svijeta.".

"Ovo je dan oslobođenja Palestine, dan otpora. Kao što je već Nasrala, taj hrabri Hezbolahov vođa i rekao – Rat tek počinje". Nemojte očekivati da ćete ikada sklopiti mir s islamskim svijetom ukoliko nastavite podržavati Izrael", poručio je Adel Sjedinjenim Američkim Državama.

Međunarodna zajednica za sada je pasivna. Savjet sigurnosti UN-a čeka izvještaj tima na terenu, Condoleezza Rice planira put u zaraćeni region, ali se ne zna kada, a Evropska unija poziva na prekid sukoba i upozorava Izrael da nesrazmjerno upotrebljava silu. Za to vrijeme pogoršava se humanitarna situacija na ugroženim područjima. Stranci masovno napuštaju zemlju. Jedni kopnenim putem preko Sirije, drugi zračnim i brodskim transportom. Hiljade Libanonaca bježe ka sjeveru. Neka sela su potpuno pusta, a vlasti luke Tir samo danas su morale prihvatiti oko 25.000 ljudi. UN na terenu ocjenjuje situaciju izuzetno lošom, koja, ironično zvuči svakog sata postaje sve gora. Jedan od stanovnika Bejruta kaže kako je pobjeći iz tog grada postala gotovo nemoguća misija:

"Prvih dva-tri dana ljudi su odavde pobjegli, jedinim slobodnim pravcima - u Siriju i Jordan. Sada je Libanon pod vatrom i ne može se otići, iako neki i dalje pokušavaju."

Rezultat stalnog izraelskog raketiranja puteva, osim štete, jeste i činjenica da su ljudi zarobljeni u Bejrutu, gradu u kojem su dućani zatvoreni, plina nema, a šećer je naprimjer prava rijetkost:

"Osjećam se kao u zatvoru. Mogu otići na posao i natrag kući, ali izlaza nema, ni autom, ni avionom, ni brodom".

S druge strane granice, u Izraelu, svakodnevnica je ispunjena strahom. Haifa, treći grad po veličini u Izraelu, na dometu je hezbolahovih kaćuša. Luka je zatvorena, baš kao i škole, većina dućana i univerzitet. Ali za razliku od Bejruta, ljudi u Haifi imaju zaštićena skloništa, najčešće u zgradi u kojoj žive. Tova Lacarof, saradnica Jerusalem Posta iz Haife kaže:

"Ljudi imaju sigurne sobe, vrata su od metala, prozori neprobojni, tako da su zaštićeni u vrijeme raketiranja. Bolje im je tu nego u stanovima."

Ovdje je broj poginulih neusporedivo manji, nego u Libanonu, i razaranja su mnogo slabija. Stvar vojne opremljenosti. Predstavnik Visokog komesarijata za izbjeglice, koji danonoćno dežura u libanonskoj luci Tir kaže:

"Već vidim da ćemo imati mnogo posla oko obnove i dostavljanja humanitarne pomoći. Zato ova kriza, koju je proizveo ljudski faktor, treba prestati. Sve strane moraju stati i razmisliti prije nego što budu unuštile vitalnu infrastrukturu, što bi nas uvelo u zdravstvenu kataklizmu."

I stranci i lokalno stanovništvo i dalje bježe od teritorija na koje padaju izraelske rakete.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG