Dostupni linkovi

logo-print

Mali izgledi za skori kraj sukoba


Šesti dan eskalacije nasilja na Bliskom istoku stvari se nisu bitnije promijenile. Hizballah i dalje ne oslobađa izraelske vojnike koje su oteli njegovi pripadnici tokom upada s teritorija Libanona u Izrael. Izrael u znak odmazde bombardira polozaje Hizbollaha na jugu Libanona, ali i civilne ciljeve među kojima su, kako tvrde Izraelci, skrivene baze ove proiranske šiitske skupine. Hizballah uzvraća raketnim napadima na izraelske gradove. Izrael raketira Libanon. Međunarodna diplomacija još uvijek nema spreman i usuglašen odgovor za rješenje krize. Britanski premijer Tony Blair bi to pokušao slanjem međunarodnih snaga:

"Jedini način na koji se može postići prekid neprijateljstava je razmještanje međunarodnih snaga u ovom području. Time bi se spriječilo ispaljivanje raketa s položaja Hizbollaha na jugu Libanona prema Izraelu, kao i izraelski odgovori na te napade," izjavio je britanski premijer, ali nije rekao koliko i čijih vojnika bi trebalo razmjestiti.

Američka drzavna tajnica Condoleeza Rice smatra da inzistiranje na što skorijem prekidu vatre nema smisla sve dok se ne riješi ključni problem zbog kojeg je kriza i izbila:

"Ne želimo prekid nasilja koji će trajati tako dugo dok Hizballah ili Hamas opet ne počnu ispaljivati rakete na Izrael ili otimati izraelske građane. Trebamo razriješiti temljni problem, a to znači izolirati ekstremiste i provesti Rezoluciju 1559 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kojom se štiti suverenitet Libanona i nalaže razoružavanje militantnih skupina."

Ministri vanjskih poslova Evropske unije danas su također raspravljali o stanju na Bliskom istoku i pozvali sve strane na uzdržanost. Poziciju Evropske unije iznijela je povjerenica za vanjske odnose, Benita Ferrero-Waldner:

"Vrlo je važno zaustaviti eskalaciju situacije i stvoriti uvjete za prekid vatre. Da bi se to dogodilo, naravno, treba osigurati oslobađanje talaca i prekid raketnih napada na Izrael. Također, treba shvatiti da mnogo civila s druge strane strahovito pati."

Nagovještaj prvog konretnog pomaka u mogućem rješavanju krize dao je ruski predsjednik Vladimir Putin:
"Trudimo se svim raspoloživim sredstvima osigurati oslobađanje otetih izraelskih vojnika. Imam dovoljno razloga da vjerujem kako ti napori nisu uzaludni, ali zbog određenih razloga moram se uzdržati od odavanja bilo kakvih pojedinosti o tome."

Oslobađanje izraelskih vojnika, dvojice koje je prije šest dana oteo Hizbollah i jednoga kojega je 25. juna oteo Hamas, ključni je zahtjev Izraela za prekid akcija odmazde protiv obiju militantnih organizacija.

* * *

Otkako je prije šest dana obnovila sukobe s Izraelom, šiitska, proiranska milicija Hizballah na ciljeve je u toj zemlji ispalila više od 1,000 raketa, različitog tipa i dometa. Takva aktivnost Hizballaha bez presedana je u novijoj povijesti i predstavlja vrlo ozbiljan sigurnosni izazov za Izrael. Kakva je strategija dviju strana u sukobu i kako bi se on mogao dalje razvijati?

Sposobnost Hizballaha da ispaljuje tako veliki broj raketa na Izrael ne bi trebala osobito čuditi. Pripadnici ove milicije odavno stvaraju zalihe raketa različitih tipova i dometa, upravo za slučaj sukoba kakav traje s Izraelom, kaže Nadim Shehadi, stručnjak za Bliski istok pri Kraljevskom institutu za međunarodne odnose, koji djeluje u Londonu:

"Činjenica da Hizballah ima 'kaćuše' koje je dobio od Irana i Sirije, kao i druge dalekometne rakete koje čuva u svojim arsenalima, nisu nikakva novina jer ih Hizballah posjeduje još od sredine '90-ih godina prošloga stoljeća. Čelnistvo Hizballaha objavilo je nedavno da ima najmanje 12,000 takvih raketa."

Strategija raketnih napada koju u ovom sukobu s Izraelom provodi Hizballah ima za cilj uzdrmati neprijatelja i pokazati kako bi, umjesto da ratuje s Hizballahom, Izrael trebao pregovarati s njegovim čelnicima, kaže Shehadi:

"Strategija Hizballaha je da uznemirava Izrael. Upad na teritorij Izraela i otmica dvojice izraelskih vojnika ima za cilj iznuditi oslobađanje pripadnika Hizballaha koji se još uvijek nalaze u Izraelskim zatvorima. Sudbina tih zatvorenika je i ranije bila tema pregovora između Izraela i Hizballaha koji je prije dvije godine zarobio četvoricu izraelskih vojnika i jednog špijuna u Libanonu i zamijenio ih za dio svojih pritvorenih članova."

Posljednjim akcijama Hizballah također nastoji dokazati libanonskoj vladi, Izraelu i međunarodnoj zajednici da neće dopustiti provedbu rezulucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda koja predviđa njegovo razoružanje. Ova proiranska šiitska milicija već dugo sebe doživljava kao jedinu snagu u regiji koja je voljna i sposobna suprotstaviti se Izraelu, a arsenal raketa kojima raspolaže može joj omogućiti ne samo da vodi dugotrajan rat, već da njima dobaci i do Tel Aviva.

Sa svoje strane, Izrael nastoji demonstrirati silu, između ostalog i zračnim udarima na položaje Hizballaha u kojima dnevno, u prosjeku, pogađa i po 80 ciljeva. Otmica dvojice izraelskih vojnika od strane pripadnika Hizballaha predstavlja izazov mitu o neranjivosti izraelske vojske i ona se sada svom silom trudi obnoviti ga, kaže Shehadi:

“Taj mit o nedodirljivosti izraelske vojske vrlo je važan zbog sigurnosti zemlje i ako ovim akcijama Hizballaha bude uzdrman, to ce predstavljati veliku prijetnju Izraelu. Hizballah je to već jednom uradio kada je naveo Izrael da se povuče s juga Libanona 2000. godine. Dakle, ovo silno nasilje s kojim Izrael odgovara na izazove ovih dana ima za cilj obnoviti taj mit i stvoriti uvjerenje da se Izrael ne smije napasti. Prvo, zato što je tako nadmoćan i nepobjediv, i drugo, zato što će na svaki napad tako silno odgovoriti da se nitko više neće ni usuditi napasti ga."

Shehadi dodaje kako se i Hizballah i Izrael ponašaju slično i žele dokazati jedan drugome kako ne mogu biti nekažnjeno napadnuti.

Međutim, pravi izazov za obje strane u ovom trenutku je naći izlaz iz ovog sukoba i dogovoriti prekid neprijateljstava prije nego li se kriza proširi.
XS
SM
MD
LG