Dostupni linkovi

logo-print

Crna Gora nikad nije imala destuktivan stav o Kosovu


Nekadašnji Titov omladinac i komuistički lider kosovskih Albanaca Azem Vlasi, sada je ugledni prištinski advokat, a donedavno je bio i savjetnik sada već bivšeg premijera Kosova, Bajrama Kosumija. U intervjuu za Radio Slobodna Evropa Azem Vlasi ocjenjuje , uz ostalo, da Crna Gora nikada nije imala "destruktivnu poziciju u odnosu na rešavanje pitanja statusa Kosova niti neki stav koji bi iritirao Srbiju". U Beogradu, međutim, navodi Vlasi, smatraju još uvek da ide na štetu Srbije "ko god gradi dobre međususedske odnose u regionu."

RSE: Gospodine Vlasi, iako su odnosi na relaciji Podgorica – Priština već dugo vrlo korektni, ipak nakon sticanja crnogorske nezavisnosti nije došlo do nekog značajnijeg, da kažem intenziviranja, saradnje. Da li mislite da je jedan od uzroka još uvijek neriješeno pitanje statusa Kosova?

VLASI: Odnosi između Crne Gore i Kosova su i sada na nivou na kojem su bili do referenduma u Crnoj Gori, znači u svakom pogledu su korektni. Te odnose ne opterećuje ni jedan problem niti otvoreno pitanje. To što nije došlo do značajnijeg intenziviranja tih odnosa posle sticanja nezavisnosti Crne Gore, razlog je što smo mi na Kosovu u ovoj fazi pre svega zaokupljeni pitanjem statusa, ostvarivanja standarda i onih drugih neophodnih uslova za rešenje statusa, a Crna Gora je zaokupljena poslovima oko uređenja novih odnosa, konsolidovanja svoje nove pozicije kao države. Inače, svi su preduslovi tu da ti odnosi budu ubuduće još bolji, još intenzivniji, ali to u mnogome zavisi i od rešenja statusa Kosova. Dakle, nerešeni status Kosova za sada je glavni uzrok što ti odnosi nisu intenzivniji i dinamičniji.

RSE: Imate li utisak da ima i političke obazrivosti Podgorice u smislu da bi intenziviranje saradnje sa Prištinom moglo, recimo u Beogradu, biti shvaćeno kao neko miješanje upravo u rješavanje pitanja Kosova?

VLASI: Ako ima toga, nema razloga da se zazire od toga, prvo, zato što je Crna Gora i ranije, dok je bila u državnoj zajednici sa Srbijom, imala korektan stav po pitanju Kosova. Pozicija Crne Gore je bila, kao što znamo, da je rešenje statusa Kosova pitanje građana i institucija Kosova zajedno sa međunarodnom zajednicom i u dijalogu sa Beogradom u mjeri u kojoj je taj dijalog prihvatljiv, a on je već u toku. Prema tome, Crna Gora nikada nije imala neku, da kažem, destruktivnu poziciju u odnosu na rešavanje pitanja statusa Kosova niti neki stav koji bi iritirao Srbiju. Druga je stvar što u Srbiji, ko god gradi dobre međususedske odnose u regionu, još uvek, po nekoj staroj inerciji, smatraju da to ide na štetu Srbije.

RSE: U kolikoj mjeri će od rješenja statusa Kosova zavisiti odnosi Kosova sa državama u regiji, uključujući i Crnu Goru?

VLASI: Rešavanje statusa Kosova, u smislu da Kosovo dobije nezavisnost, djelovaće pozitivno na stabilnost u tom užem regionu Balkana, prije svega zato što će se situacija na Kosovu potpuno relaksirati. Kosovo ima velike potrebe za izgradnjom u svakom pogledu dobrih odnosa sa susednim državama. Dakle, sa rešenim statusom i sa nezavisnošću, Kosovo više neće biti neuralgična tačka sa kojom njeni susedi neće znati kakve odnose uspostavljati ili da će zazirati od nestabilnosti na Kosovu koja može da se preljeva preko njenih granica. Sa Makedonijom, Crnom Gorom i Albanijom mi već imamo dobre odnose, od trgovinskih do političkih i svakih drugih. Tek Kosovo sa rešenim statusom moći će da se okrene poboljšanju odnosa i sa Srbijom kao susednom državom.

RSE: Kako generalno ocjenjujete položaj albanskog naroda u Crnoj Gori i u kolikoj mjeri će upravo njihov položaj u Crnoj Gori određivati kvalitet odnosa Podgorice i Prištine?

VLASI: Za nas je najvažnije da su Albanci u Crnoj Gori našli svoje mjesto u demokratskim institucijama i priznaju državu Crnu Goru kao svoju državu. Sve probleme koje imaju i sva prava koja smatraju da treba da imaju, oni mogu tražiti, rešavati kroz demokratske institucije Crne Gore. Poznato je da je svima priznato pravo da se interesuju za položaj dijelova svog naroda u susednim zemljama. Tako i mi, pa i Albanija, imaju pravo da se interesuju za položaj Albanaca u Crnoj Gori, ali nemamo nikakvog razloga niti potrebe da Albance u Crnoj Gori podstičemo na neko nezadovoljstvo. Naš generalni pristup je da Albanci u Crnoj Gori mogu sva svoja prava ostvariti u okviru institucija Crne Gore i uz dobre odnose s Crnom Gorom i Kosovom. Uostalom, da kažem i to da na dobre odnose između Crne Gore i Kosova još će zadugo imati uticaja činjenica koja se ne zaboravlja – da kada nam je bilo najteže, 99' godine, Crna Gora je otvorila vrata Albancima. Tada su vlasti Crne Gore, narod Crne Gore, građani Crne Gore, bili veoma korektni. Ta činjenica ne samo da se ne zaboravlja, nego će zadugo pozitivno uticati na ukupnu atmosferu između Crne Gore i Kosova, ali i između građana Kosova i Crne Gore
  • 16x9 Image

    Slavica Brajović

    Za Radio Slobodna Evropa radi od početka 1997. godine, a na mjestu šefa podgoričkog biroa je od juna 2000., kad je startovala i polusatna emisija Radija Slobodna Evropa o događajima u Crnoj Gori.

XS
SM
MD
LG