Dostupni linkovi

logo-print

Najveći izraelski napad u posljednje 24 godine


Vijesti se s Bliskog istoka redjaju u nizu – i u pravilnim razmacima, napad Izraela na položaje Hezbolaha, a potom njihov odgovor prema izraelskoj strani. Izrael je bombardirao libanonsku bazu u dolini Beka, najavljujući i rušenje glavne saobraćajnice koja povezuje Bejrut i Damask. Samo sat prije toga jedanaest Izraelaca je povrijeđeno, kad je s jednog libanonskog položaja ispaljeno nekoliko raketa "katjuša" na grad Safed, na sjeveru Izraela, u blizini same granice.
Razmjena vatra traje, front sukoba izmedju Palestine i Izraela je proširen i na susjedni Libanon.

Zračnim udarima bombardiran je medjunarodni aerodrom u Bejrutu, koji je zatvoren, a avioni preusmjereni na Kipar. Osim ovog, oštećena su još dva aerodorma u Libanonu. Avijacija je gadjala i zgradu palestinskog Ministarstva vanjskih poslova. Prema izvorima libanonske policije broj poginulih civila, samo danas iznosi 39. Neutralni izvori tvrde da je u izraelskim zračnim udarima.poginulo 30-tak, medju kojima desetoro djece. Aerodrom u Bejrutu, jedan od 40tak ciljeva pogođenih tokom noći, služio je za "prijevoz oružja za libanonski Hezbollah", opravdala je postupke izraelske vojske njihov portparol. Prema njenim riječima, taj je napad izvršen nakon što je libanonska vlada odbila "zaustaviti taj prijevoz".

Portparol izraelske vojske je izrazila žaljenje zbog smrti civila kazavši da "nisu imali namjeru gađati nedužne civile, ali je Hezbollah uspostavio svoje sjedište s gomilom oružja usred naseljenih područja". Stoga odgovornost za smrt civila snosi Hezbollah, rekla je ona. Istu je tvrdnju ponovio i ministar u izraelskoj Vladi Isaac Herzog:

"Libanon je odgovoran za agresiju i rat protiv Izraela. Mi nismo mogli sjediti po strani i preuzeli smo neophodne mjere, tako da su Libanonci sada upozoreni."

Oružano krilo libanonskog Hezbolaha, Islamski otpor, saopštio je danas da je ispalio rakete velikog dometa na zračnu bazu na sjeveru Izraela, kao "odgovor na izraelski masakr i agresiju".

Izraelci u svojim medijima govore o ratu, Hezbolah o osveti, a širom svijeta prvi put u istoriji bliskoistočnog konflikta jaka osuda izraelskih vojnih akcija, strah od regionalnog sukoba. Francuski ministar vanjskih poslova Philippe Douste-Blazy izjavio je kakonapadi na Libanon predstavljaju "nesrazmjeran" odgovor u sukobu sa Hezbolahom. I Rusija je osudila izraelske napade na "civilne infrastrukture" u Libanonu i palestinskim teritorijama i pozvala obje strane na mir kako bi se izbjegao "otvoreni sukob". Ministri vanjskih poslova članova Arapske lige razmatraće u subotu situacije u Libanu i na palestinskim teritorijama, te "agresiju i prijetnje izraelskih snaga".

"Izrael ima pravo na odbranu", kazao je američki predsjednik George Bush na press konferenciji nakon razgovora s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. On je kritizirao Hezbolah, nazvavši ih "grupom terorista koji žele zaustaviti mirovni proces". Na pitanje da prokomentira oštre kritike koje je Sirija uputila Izraelu zbog posljednje ofanzive, Bush je odgovorio:

"Sirija bi trebala biti oprezna, zato što je baza militantnog krila Hamasa. Hezbolah nije prisutan na tom području, ali ako stvarno želimo smiriti situaciju, Izraelski bi vojnici trebali biti vraćeni, a predsjednik Assad bi morao pokazati više angažmana u mirovnim procesima."

Stručnjaci procjenjuju da je trenutno vrlo malo manevarskog prostora ostalo medju trenutno zaraćenim stranama. Libanonska vlada koja balansira na tankoj niti etničkih i sektaških koalicija, nema se gdje povlačiti, niti ima načina ispuniti izraelski zahtjev i izbaciti Hezbolah iz vlasti. Izrael je zbog tri zarobljena vojnika poslao svoje vojnike u Gazu i Libanon. Vojnike niko ne vraća, prema tome izraelska ofanziva biće nastavljena. Pitanje je koliko dugo i na kojem teritoriju. Ovo je najveća vojna akcija Izraela u zadnjih 24 godine bliskoistočnog konflikta.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG