Dostupni linkovi

logo-print

Vrijeme sukobljavanja oko Tesle je prošlo


Goran VEŽIC, Enis ZEBIC, Ljudmila CVETKOVIC

Teslin politički značaj je spominjan u svim govorima na otvaranju njegovog Memorijalnog centra. Najspominjanija je bila njegova rečenica iz pisma Vlatku Mačeku da se „ponosi svojim srpskim rodom i hrvatskom domovinom“.

Na svečanosti u Smiljanu, pokraj Gospića, okupilo se nekoliko otisuća ljudi koji su pozdravili visoke goste – čitav državni vrh Republike Hrvatske, srbijanskog predsjednika Borisa Tadića, izaslanika američkog predsjednika Georgea Busha, novoimenovanog ambasadora u Zagrebu Roberta Anthonyja Bradtkea.

Tesla je genije zabilježen u Tehno-parku, koji je danas otvoren, a njegov politički značaj je spominjan u svim govorima na otvaranju Teslinog Memorijalnog centra. Najspominjanija je bila njegova rečenica iz pisma Vlatku Mačeku da se „ponosi svojim srpskim rodom i hrvatskom domovinom“. Hrvatski predsjednik Stipe Mesić:

„Današnji svijet kreće se i živi zahvaljujući nekim Teslinim izumima. A ona naša regija, danas, poslije trauma nedavne prošlosti traži, i drago mi je što mogu reći – nalazi, puteve u budućnost vraćajući se Tesli i njegovom životnom stanovištu što ga je pretvorio u način života: biti ponosan i na svoj rod i na svoju domovinu, a u isto vrijeme biti otvoren prema svima, biti građanin svijeta.“

Srbijanski predsjednik Boris Tadić je podvukao da je veliki znanstvenik i izumitelj Nikola Tesla imao uvijek pravu riječ:

„Nikola Tesla je uvek, kada su naši narodi ulazili u sukobe, umeo da pronađe pravu reč. A jedna od tih jeste bila više nego slikovita. Onda kada su mu se obratili izvesni ljudi koji su želeli da se Nikola Tesla uključi u etničke sukobe, rekao je jednom prilikom, snažno se suprotstavljajući takvim idejama: ,Vaša mržnja, pretvorena u električnu energiju, mogla bi da osvetli gradove‘.“

Uz Teslinu rodnu kuću obnovljena je i pravoslavna crkva Svetoga Petra i Pavla u kojoj je služio njegov otac. Na današnjem bogosluženju, uz vladiku karlovačkog Gerasima, bio je i biskup gospićko-senjski Mile Bogović. To je bio još jedan poticaj pomirenja u Lici u kojoj njeni žitelji očekuju da Teslini izumi zasjaju i u Teslinom zavičaju. Naime, od 180 naselja stradalih ratom u Hrvatskoj koja još nemaju struju, četvrtina ih je u Lici.

* * *

Naši sugovornici u Hrvatsku vjeruju da je današnjim danom i simbolički zaključeno jedno poglavlje odnosa između Hrvatske i Srbije, u kojima je Tesla bio predmet sukoba, konfrontacija i isključivosti, a otvara se razdoblje komunikacije i suradnje.

Teslina izjava o ponosu srpskim rodom i hrvatskom domovinom bila je dugo vremena prešućivana, a danas je bila često citirana, kaže za Radio Slobodna Evropa predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić:

„To što je on izumio je za cijelu ovu priču manje važno, važan je ovaj njegov društveni angažman. Kao što je kod Benjamina Franklina postojao angažman protiv tiranina, tako je za Teslu vezan jedan oblik, ja bih rekao razumijevanja prema bližnjem. I to da se naši političari na to pozivaju, da odaju veliku počast Tesli i da stalno to citiraju, mislim da je dobar korak naprijed.“

Nikola Tesla će definitivno nakon današnjeg dana i otvaranja Memorijalnog centra Nikole Tesle u Smiljanu postati most između Hrvatske i Srbije, ocjenjuje za naš radio generalni sekretar Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“ Rade Dragojević:

„To je danas naglasio i predsjednik Srbije Tadić, kao i predsjednik Hrvatske Mesić. Čini mi se da su u tih sedam-osam govora njihova dva bila najbolja, i upravo su u tom pravcu govorili. Na neki način, ono što je bilo dosta iznenađujuće i zanimljivo, to je da se je čak jedan lokalni dužnosnik na neki način izvinuo zbog onoga što se dogodilo 1991-1992 godine sa Teslinim spomenikom. Dalje nije htio ići, a možda bi tu trebao dodati i sve ono što se događalo sa našim sunarodnjacima srpskog etničkom podrijetla na tom području. Međutim, čini mi se da je to jako veliki korak. Dodao bih i činjenicu da je samo sat vremena nakon toga u Gospiću osnovano veleučilište također sa Teslinim imenom.“

Više neće biti ozbiljnijih prijepora oko Tesle na relaciji Hrvatska – Srbija, iako će marginalnih incidenata kao, primjerice, oko otezanja postavljanja spomenika Tesli u Gospiću biti, kaže zamjenik glavnog urednika splitskog satirično-političkog tjednika „Feral Tribune“ Ivica Ikić:

„Ja mislim da je vrijeme sukobljavanja oko Tesle prošlo, i mislim da su i jedni i drugi, dakle i Hrvati i Srbi, shvatili da im je u nekim širim okvirima marketinški puno isplativije da se oko Tesle ne svađaju, nego da oko Tesle surađuju. A kažem – marketinški, zato što mislim da je cijela ova priča marketinška akcija, prije svega Sanaderova. Marketinška akcija u smislu da se s tim jednim brendom, kako je sad popularno reći, na kojeg pravo imaju i Srbija i Hrvatska i Srbi i Hrvati, lakše predstaviti u ovoj zajednici evropskih naroda ka kojoj Hrvatska objektivno, deklarativno ili stvarno teži. A mislim da je i Srbija, prije svega predsjednik Tadić, shvatila da im je također puno bolje na tom jednom brendu – glupo je reći da je to brend, ali danas je sve brendirano – surađuju, nego da se svađaju.“

* * * * *

I u Srbiji se dvodnevnom državnom proslavom obležava 150. godišnjica rođenja velikog naučnika. Tema srpsko-hrvatskih odnosa koja je bila prisutna proteklih godina i kada se govorilo o Nikoli Tesli, u smislu svojatanja ovog naučnika, čini se da je sada malo utihnula i da ove godine nije bila dominantna.

Od poruka predsednika Srbije Borisa Tadića izrečenih u Smiljanu, rodnom mestu Nikole Tesle, ne razlikuju se mnogo ni stavovi građana Srbije:

„On je internacionalni naučnik. Prema tome, niti je naš, niti je njihov. Danas ćemo da vidimo da li će ga oni svojatati.“

„Bogami sad, bar u ovoj godini, vidim da se na tome radi. Možda će to biti jedna dobra spona, jer stvarno je to najbolji povod da se zbližimo.“

„Vidim da ga i oni sad svojataju, da su ovu godinu proglasili godinom Nikole Tesle.“

„Povezuje suštinski, onoliko koliko ni jedni, ni drugi ne žele da priznaju.“

„Ja sam čula da je on rekao da je ponosan što je Srbin i na svoju domovinu Hrvatsku. Onda je najbolje on rekao.“

I u Srbiji se dvodnevnom državnom proslavom obležava 150. godišnjica rođenja velikog naučnika. Tema srpsko-hrvatskih odnosa koja je bila prisutna proteklih godina i kada se govorilo o Nikoli Tesli, u smislu svojatanja ovog naučnika, čini se da je sada malo utihnula i da ove godine nije bila dominantna. Dobro je sto se 150. godišnjica rođenja Nikole Tesle obeležava na primeren način, kaže za naš program ministar za nauku i zaštitu životne sredine Aleksandar Popović:

„O Nikoli Tesli se sve zna. Zna se da mu je otac bio pravoslavni sveštenik, zna se da je on po nacionalnom opredeljenju bio Srbin i pravoslavac, zna se da je rođen u Smiljanu, na teritoriji tadašnjeg ugarskog dela Austrougarske monarhije, danas je to teritorija Republike Hrvatske. Zna se međutim i da je on bio svetski čovek. Da je i svojim životom i svojim, u krajnjoj liniji pronalascima prevazišao i geografske i nacionalne granice. Sve je, dakle, sasvim jasno, sve se zna. Dobro je da se godišnjica njegovog rođenja obeleži na jedan primeren način. Dobro je da rane koje su postojale zaceljuju.“

Zorica Civrić, kustos Muzeja Nikole Tesle, kaže da je pominjanje srpsko-hrvatskih odnosa u vezi sa Nikolom Teslom posledica problematičnih odluka iz devedesetih, ali da to sa samim Teslom nema nikakave veze:

„To je ono što je naš problem koji mi ne možemo da rešimo. Kada kažem mi, ne mislim na sve pripadnike ni srpskog, ni hrvatskog naroda, niti na sve hrvatske, ni srpske političare. A što se samog Nikole Tesle tiče, taj problem ne postoji, niti ga je on imao. Mi smo ga stvorili.“

Jedino saglasno modernoj civilizaciji, jer je nauka opšte ljudsko dobro, je da i Nikola Tesla bude naučnik ovog prostora, kaže istoričarka Ljubinka Trgovčević:

„Dakle i srpski i hrvatski. To je nešto što bi i moglo da nas spoji. Ja mislim da i za Srbe i za Hrvate je on jednako značajan, i po mestu rođenja i po svom nacionalnom opredeljenju, jer je on prosto naše zajedničko nasleđe i bilo bi logično da nas povezuje.“

Srbija će se prema nasleđu Nikole Tesle odnositi kao i do sada, kaže ministar Aleksandar Popović:

„Praktično, sva dokumentarna građa, sva njegova zaostavština, pa i njegov pepeo su u Srbiji, pohranjeni u Muzeju Nikole Tesle. Planira se u dogovoru sa Srpskom pravoslavnom crkvom sahrana njegovih ostataka pored hrama Svetog Save, na jedan pažljiv, dostojanstven i normalan način, ne gromopucateljan, ne na bilo koji način koji bi povredio lik čoveka koji je iznad svega bio skroman i bio genije.“
XS
SM
MD
LG