Dostupni linkovi

logo-print

Oštrije sankcionirati rasizam i netoleranciju


Na normativnoj razini Hrvatska ne zaostaje u zaštiti ljudskih prava i osudi rasizma i netolerancije za zemljama Evropske unije, ali na razini provedbe i svakodnevnog života još ima vrlo ozbiljnih zamjerki, rečeno je na okruglom stolu Vijeća Evrope i hrvatskih vladinih institucija i nevladinih organizacija „Zajedno u borbi protiv rasizma i netolerancije“. Pozitivne poruke čelnih ljudi hrvatske politike imaju velikog utjecaja na javno mnijenje, ali posljedice šovinističke politike iz devedesetih ne nestaju preko noći, kazao je predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić:

„Pozitivan trend je da izjave kakve su se devedesetih mogle čuti od političara u samom vrhu vlasti, sada se mogu čuti uglavnom od lokalnih političara i dio javnosti osuđuje takve izjave. Negativan trend je da rasističke izjave, koje potiču na mržnju i nasilje, prolaze bez sankcija, što ima za posljedicu prevelik broj slučajeva gdje se država pokazala u praksi, bez obzira na sve postojeće zakone, neefikasna u zaštiti elementarnih ljudskih prava.“

Hrvatska je napravila ozbiljne pomake u primjeni preporuka Povjerenstva Vijeća Evrope za borbu protiv rasizma i netolerancije, ocijenio je potpredsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Veljko Miljević, podsjećajući da je na tragu preporuke da se oštrije sankcionira rasizam i netolerancija uvedena i izričita otegotna okolnost zločina iz mržnje, čime je Hrvatska postala prva u Evropi:

„U tom pravcu imamo značajna poboljšanja, iako kao specijalist upravo za kazneno pravo mogu reći da to ima daleko veći programsko-deklarativni značaj, jer smo mi u općim institutima kaznenog prava imali institute koji su omogućavali da se čitav niz stvari riješi bez pozivanja na rasnu diskriminaciju.“

Ocjenu o stanju hrvatske teorije i prakse u zaštiti ljudskih prava i borbi protiv rasizma i netolerancije najbolje je sažela Mirjana Radaković iz Centra za direktnu zaštitu ljudskih prava:

„Svjedočim tome da je napravljen veliki pomak u zakonodavno smislu, međutim moje pitanje i moja zabrinutost je koliko to sve funkcionira.“

Mišljenja oko provedbe vrlo ambicioznog Nacionalnog programa za Rome su podijeljena. Čelnik zagrebačkih Roma i član Povjerenstva za provedbu programa Alija Mešić za naš radio kaže:

„Nažalost, to je za sada samo mrtvo slovo na papiru.“

Ramiza Memedi iz udruge „Romkinja – bolja budućnost“ i također članica Povjerenstva, u izjavi za naš radio kaže da se program provodi, ali ne i u zdravstvu i socijali:

„Po Nacionalnom programu imamo predviđene mobilne timove, ali tu se ništa nije napravilo. Predviđene su i edukacije, gdje bi asistirali socijalnim radnicima, ali ni tu se još ništa nije napravilo.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG