Dostupni linkovi

logo-print

Diskriminacija pri upisu na fakultete


Na zagrebačkoj Filozofiji, Pravu, Politologiji, kao i na nekim grupama
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, podići će se bodovni prag na klasifikacijskim ispitima, kako bi se bar na neki način izjednačilo obične brucoše sa onima koji će – zbog toga što im je netko od roditelja bio dragovoljac Domovinskog rata – moći upisati fakultet samo sa prijeđenim pragom. Na Filozofskom fakultetu prag je podignut sa 200 na 300 bodova, na Politologiji prag je dignut za dvadesetak bodova, na studiju zemljopisa za 25 posto, i slično. Već je najavljeno da će oštriji biti i prijemni na Sveučilištu u Rijeci. Među onima kojima je dovoljno samo da pređu prag na prijemnom ispitu su djeca poginulih, nestalih i trajno
osakaćenih hrvatskih veterana, ali – što je izazvalo najviše prosvjeda – i djeca dragovoljaca. Prošle godine ih je na Sveučilištu u Zagrebu bilo gotovo 1500, a procjene su da ih je na najatraktivnijim fakultetima od 15 do 30 posto. Ovakvo zakonsko rješenje nije dobro ni za koga, kaže za Radio slobodna Evropa dugogodišnja profesorica psihologije na zagrebačkom Sveučilištu Mirjana Krizmanić:

„Potpuno je nepravedno da se upisuju oni koji imaju manje sposobnosti i manje znanja prema povoljnim uvjetima, a između njih i onih na vrhu ostaje velik broj puno sposobnijih, sa većim znanjima koji se ne mogu upisati. To nije fer, to je loše za zemlju, jer ćemo imati slabije stručnjake ako oni već na startu znaju manje i mogu manje.“

Prevarena su i djeca iz tih braniteljskih kategorija, koja su ostavljena u zabludi da će iste privilegije kao na prijemnom ispitu imati tijekom cijelog studija, a rezultat lošeg zakona je da će mnogi sa boljim ocjenama i boljim rezultatima na prijemnom nego oni ostati pred vratima željenih fakulteta, zaključuje profesorica Krizmanić. Filozofski fakultet u Zagrebu ove je godine odlučio djecu branitelja staviti u istu kvotu sa drugima, što je dodatno smanjilo broj mjesta za one koji ne idu “po braniteljskoj liniji”.Ograničenje broja upisanih brucoša nije ništa novo, i postoji odavno, kaže profesorica Krizmanić:

„Jer su organičeni što prostorom, što premalim brojem nastavnog osoblja i aparaturom za eksperimente tamo gdje treba, kao što recimo treba na psihologiji. Ali ključno je da u dvorane, u one u kojima se održava pretežni dio nastave, ne stane više od 50-60 ljudi i to je gornja granica koliko neki odsjeci mogu upisati. Uveden je bolonjski proces koji traži rad u malim grupama, još više prostora, još više nastavnika, a umjesto toga je došao povećani broj studenata.“

Otišli smo na jedan prestižniji zagrebački fakultet i razgovarali sa budućom studenticom i njezinim ocem dragovoljcem:

Po vašem sudu, da li je u redu da vaše dijete ima prednost?

„Ja osobno mislim da bi trebala biti mala prednost, ali ne direktni upis bez ostalih kriterija.“

Što ti misliš o tome?

„Meni je to OK, jer se ipak treba preći polovica. Ako se radi o djeci sudionika Domovinskog rata, mislim da bi trebala imati prednost. Zašto bi se tretirala isto kao i djeca onih koji nisu učestvovali?“

Pored njih, prijavnicu su ispunjavali još jedna potencijalna studentica i njezin otac koji je rat proveo za strojem u tvornici:

„Nije u redu, ali zakoni su takvi i valjda sad na to ne možemo uticati.“

„To nije fer prema onima koji su se pripremali, a neće upasti jer nisu djeca branitelja.“

Dakle, to bi trebalo promijeniti?

„Da.“

Već su se pojavile peticije koje traže ukidanje ove, po mnogima diskriminatorne zakonske odredbe koja krši Ustavom zajamčen jednak pristup obrazovanju, a ako zakon ostane na snazi, najavljuju se tužbe Ustavnom sudu Hrvatske i Evropskom sudu za ljudska prava.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG